Quality of life and quality of society during COVID-19

Eurofound’s unique e-survey, Living, working and COVID-19, provides a snapshot of the impact of the pandemic on people’s lives, with the aim of helping policymakers to bring about an equal recovery from the crisis. Two rounds of the e-survey have been carried out to date, allowing for comparison between the first round launched on 9 April, when most Member States were in lockdown, and the second round in July, when society and economies were slowly re-opening. The data cover a range of topics including life satisfaction, happiness, optimism and resilience, health, support and well-being and trust in institutions. Compare the data for each round and explore by country, gender and age.

Ključni zaključci

  • Razina povjerenja u EU povećala se u srpnju, dok se razina povjerenja u nacionalne vlade smanjila. Najveće povećanje zabilježeno je u Italiji i Španjolskoj, zemljama koje su teško pogođene pandemijom. Razina povjerenja u nacionalne vlade i EU znatno je veća među građanima EU-a koji su tijekom pandemije primali financijsku potporu.
  • Održavanje povjerenja građana u nacionalne i europske institucije u vrijeme krize mora ostati od ključne važnosti jer poštovanje mjera kontrole širenja bolesti COVID-19 uvelike ovisi o razini povjerenja u institucije i znanstvene savjete. Povećanje razine povjerenja u institucije o kojem su izvijestili ispitanici koji su ostvarili korist od mjera potpore isto tako šalje jasnu poruku nacionalnim vladama i EU-u.
  • Pokazalo se da su mladi ljudi jedna od skupina najviše pogođenih uvođenjem zabrane kretanja te su, zajedno s nezaposlenim ispitanicima, izvijestili o najnižoj razini dobrobiti, unatoč određenom poboljšanju u odnosu na početak pandemije. Iako su se razina zadovoljstva životom i razina optimizma povećale u odnosu na travanj, mladi se i dalje osjećaju isključenima iz društva te su i dalje izloženi najvećem riziku od depresije, iz čega se može zaključiti da su ograničenja uvedena tijekom zabrane kretanja na njih imala veći utjecaj.
  • Žene se i dalje suočavaju s nesrazmjernim učinkom te su i dalje manje optimistične u pogledu svoje budućnosti od muškaraca. Ta se razlika dodatno povećala u razdoblju od travnja do srpnja. Pandemija je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena više nego na onu muškaraca, pri čemu je na žene više utjecala mjera skraćenog radnog vremena te su mlade žene češće gubile posao od mladih muškaraca. Konkretno, teret odgovornosti žena u pogledu skrbi povećao se tijekom pandemije. Ublažavanje te štete bit će ključno kako bi se osiguralo da žene ne trpe nesrazmjerno posljedice trenutačne pandemije.
  • Mjere za ublažavanje rizika za mentalno zdravlje nezaposlenih i mladih bit će ključne u slučaju daljnjih valova širenja koronavirusa. Aktualne mjere politike moraju obuhvaćati pružanje ciljane potpore kako bi se onima koji traže posao omogućilo da se vrate na pravi put i nose s posljedicama pandemije te omogućavanje mladima da u potpunosti sudjeluju u društvu.
  • Rezultati istraživanja pokazuju da postoji opasnost da pandemija dodatno poveća nejednakosti među socioekonomskim skupinama i među zemljama. Te sve veće razlike mogu utjecati i na stabilnost EU-a te se njima naglašava potreba da se u potpunosti provede europski stup socijalnih prava i da se o tim mjerama jasno informira građane EU-a.

Background and data collection

Suggested citation

Eurofound (2020), Living, working and COVID-19 dataset, Dublin, http://eurofound.link/covid19data

Comments, feedback, questions? Let us know!


S obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije 31. siječnja 2020., treba napomenuti da mnogi podatci objavljeni na mrežnom mjestu Eurofounda i dalje obuhvaćaju 28 država članica EU-a, budući da je UK bio uključen u istraživanja prije tog datuma. To će se postupno mijenjati kako bi se uzela u obzir činjenica da EU trenutačno ima 27 država članica. 

COVID-19 data