Anketa Život, posao i COVID-19, koju je Eurofound prvi put pokrenuo početkom 2020., ima za cilj obuhvatiti širok utjecaj pandemije na rad i živote građana EU-a. Peti krug Eurofoundove ankete provedene u proljeće 2022., također ukazuje na novu neizvjesnu stvarnost zbog rata u Ukrajini, rekordno visoke inflacije i naglog porasta životnih troškova. U okviru pilot-istraživanja Europska zaklada za osposobljavanje (ETF) provela je kraću verziju upitnika u 10 susjednih zemalja Europske unije (EU). U ovom zajedničkom informativnom članku Eurofounda i Europske zaklade za osposobljavanje prikazani su odabrani rezultati ankete koja obuhvaća 27 država članica EU-a i 10 odabranih susjednih zemalja EU-a.
Rezultati pokazuju najmanje jedno jasno zajedničko obilježje među ispitanicima iz svih zemalja: ozbiljnu zabrinutost zbog sve većih troškova života. Istodobno, rezultati ukazuju na velike razlike u životnim i radnim uvjetima među ispitanicima u dvjema skupinama zemalja, ali pokazuju i velike razlike unutar samog EU-a i među odabranim susjednim zemljama EU-a.
Key findings
Među mlađim ispitanicima u EU-u (28 %) i susjednim zemljama EU-a (41 %) pojavili su se rašireni osjećaji društvene isključenosti, pri čemu su mnogi izrazili strah za svoju financijsku i poslovnu situaciji. To je odraz dugoročnih učinaka pandemije, što daje nezadovoljavajuću sliku stanja diljem Europe i ističe potrebu za daljnjom pozornošću u području politike, posebno kad je riječ o mladima.
Zdravlje i mentalna dobrobit veliki su razlog za zabrinutost u svim zemljama, a mnogi ispitanici prijavili su visok rizik od depresije. Rezultati, koji pokazuju da je 75 % osoba u dobi između 18 i 44 godine izloženo riziku od depresije u susjednim zemljama EU-a, posebno su zabrinjavajući. Konkretne mjere politike za zaštitu obitelji od beskućništva, poboljšanje ustanova za skrb o djeci i osiguravanje pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, uključujući skrb o mentalnom zdravlju, bit će ključne za postizanje napretka u tim područjima.
Općenito je zabilježena loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Rezultati pokazuju velike razlike među zemljama u pogledu radnog vremena i umora od posla, pri čemu žene navode veću učestalost umora zbog obavljanja većine neplaćenih kućanskih poslova u slobodno vrijeme, posebno u susjednim zemljama EU-a. To ukazuje na potrebu za rodno osjetljivim aktivnim mjerama na tržištu rada koje su posebno usmjerene na žene, kao i za posebno učinkovitim javnim politikama u sektoru zdravlja i skrbi.
Ukupno je 70 % ispitanika iz susjednih zemalja navelo nedovoljan pristup programima obrazovanja i osposobljavanja. Sustavi obrazovanja i osposobljavanja omogućuju golem potencijal putem usavršavanja i prekvalifikacija za tražitelje posla i one s nižim vještinama, posebno putem javnih službi za zapošljavanje. Europska godina vještina 2023. bit će važna prilika za promicanje učinkovitog i uključivog ulaganja u osposobljavanje diljem Europe.
Problemi povezani s troškovima života zabilježeni su u svim zemljama skupine EU27 i susjednim zemljama EU-a, uz porast u EU-u u odnosu na prethodne rezultate iz 2021. i 2020. Zastrašujuće je visok broj osoba koje jedva spajaju kraj s krajem, koji iznosi 48 % u EU27 i do 81 % u susjednim zemljama EU-a u kojima je izloženost siromaštvu najveća. Prioritetne mjere u sklopu europskog stupa socijalnih prava kojima se doprinosi stvaranju kvalitetnih prilika za zapošljavanje i pravednih sustava socijalne zaštite bit će ključne za poboljšanje otpornosti u budućnosti.
- Number of pages
-
32
- Reference nº
-
EF21065
- ISBN
-
978-92-897-2301-5
- Catalogue nº
-
TJ-04-22-216-EN-N
- DOI
-
10.2806/442725
- Permalink