Employment and labour markets

Oporavak od pandemije bolesti COVID-19: promjena strukture zaposlenosti u EU-u

Report
Objavljeno
20 listopada 2022
pdf
Formats and languages
Executive summary
Preuzimanje
Autor(i): 
Hurley, John; Adăscăliței, Dragoș; Staffa, Elisa

Osnovni pokazatelji

  • Šok koji je pandemija bolesti COVID-19 izazvala na tržištima rada u 2020. bio je kratak i iznenadan, no oporavak, potpomognut intervencijama politike i znatnim javnim potporama na nacionalnoj razini i razini EU-a, bio je brz. Razine zaposlenosti u EU-u općenito su se u razdoblju od dvije godine vratile na razine prije krize, u usporedbi s gotovo osam godina koliko je bilo potrebno za oporavak nakon globalne financijske krize.
Read more
  • Šok koji je pandemija bolesti COVID-19 izazvala na tržištima rada u 2020. bio je kratak i iznenadan, no oporavak, potpomognut intervencijama politike i znatnim javnim potporama na nacionalnoj razini i razini EU-a, bio je brz. Razine zaposlenosti u EU-u općenito su se u razdoblju od dvije godine vratile na razine prije krize, u usporedbi s gotovo osam godina koliko je bilo potrebno za oporavak nakon globalne financijske krize.
  • Oporavak nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 bio je vrlo neujednačen među sektorima. Dok je zaposlenost u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, trgovine na veliko i na malo te prometa zabilježila kumulativni gubitak od 1,4 milijuna radnika u razdoblju od 2019. do 2021., u sektoru informacijskih i komunikacijskih usluga u istom je razdoblju došlo do povećanja za milijun radnih mjesta.
  • Pandemija je ubrzala neke strukturne trendove koji su postojali prije krize, primjerice digitalizaciju, no ostavila je i trajne posljedice na zaposlenost u sektorima osobnih usluga koji su bili snažno pogođeni mjerama ograničavanja socijalnih kontakata. Prvi put u jednoj generaciji za oblikovatelje politika sve veći problem postaje manjak radne snage, a ne nezaposlenost, tj. manjak ponude radne snage, a ne potražnje za njom.
  • Iako je gubitak radnih mjesta tijekom pandemije bio koncentriran na slabo plaćena radna mjesta, oporavak razine zaposlenosti tijekom 2021. potaknut je rastom dobro plaćenih radnih mjesta i zanimanja. U razdoblju od 2019.do 2021. povećanje dobro plaćenih radnih mjesta bilo je veće među ženama nego među muškarcima u 27 država članica EU-a, dok je istodobno gubitak radnih mjesta bio najveći za žene na slabo plaćenim poslovima.
  • Porast rada na daljinu vjerojatno će se nastaviti kao trajna posljedica krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, pa se tako u 2021. rad na daljinu i dalje povećavao u gotovo svim državama članicama EU-a, čak i nakon snažnog rasta zabilježenog na početku pandemije. Kriza je pogodovala i rastu zaposlenosti u sektorima i zanimanjima u kojima je rad na daljinu izvediviji: od 2019. do 2021. zanimanje stručnjaka u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) bilo je najbrže rastuće zanimanje te je ono imalo i najveći udio u radu na daljinu u 2021.
Read less

Sažetak

Europska tržišta rada snažno su se oporavila od pandemije bolesti COVID-19. Do kraja 2021., nešto više od 18 mjeseci nakon početka pandemije, stope zaposlenosti u EU-u bile su gotovo na razinama prije krize. U ovom su izvješću sažeto prikazana kretanja na tržištu rada 2020. i 2021. na temelju troRead more

Europska tržišta rada snažno su se oporavila od pandemije bolesti COVID-19. Do kraja 2021., nešto više od 18 mjeseci nakon početka pandemije, stope zaposlenosti u EU-u bile su gotovo na razinama prije krize. U ovom su izvješću sažeto prikazana kretanja na tržištu rada 2020. i 2021. na temelju tromjesečnih podataka iz Ankete o radnoj snazi EU-a. Sastavljeno je iz strukturne perspektive, s naglaskom na podatcima na razini sektora i zanimanja te ključnim demografskim varijablama: spolnoj i dobnoj strukturi. Čak i ako se razine zaposlenosti u državama članicama EU-a vrate na razine prije krize, struktura zaposlenosti bit će znatno promijenjena. Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je neke prethodne trendove – prelazak na bolji posao uz veću zaposlenost na kvalitetnijim i bolje plaćenim radnim mjestima te uvođenje rada na daljinu – na načine koji će vjerojatno imati trajni učinak na strukturu zaposlenosti u EU-u.

Read less

Formats and languages

  • Izvješće

    Broj stranica: 
    46
    Referentni broj: 
    EF22022
    ISBN: 
    978-92-897-2286-5
    Kataložni broj: 
    TJ-09-22-521-EN-N
    DOI: 
    10.2806/321685
    Permalink: 
    eurofound.link/ef22022
    Catalogue info

    Oporavak od pandemije bolesti COVID-19: promjena strukture zaposlenosti u EU-u

    Autor(i): 
    Hurley, John; Adăscăliței, Dragoș; Staffa, Elisa
    Topics: 
    Structural change; Rad na daljinu; Employment structure; Rodna ravnopravnost; Zapošljavanje i tržišta rada; COVID-19

    Oblici

    Upućivanje na ovu publikaciju: 

    Eurofound (2022), Recovery from COVID-19: The changing structure of employment in the EU, Publications Office of the European Union, Luxembourg.

  • Executive summary

    Referentni broj: 
    EF22022EN1
    Catalogue info

    Recovery from COVID-19: The changing structure of employment in the EU

    Autor(i): 
    Eurofound

    Dostupno za preuzimanje na jednom jeziku

    Preuzimanje

  • Tables and graphs

    The report contains the following lists of tables and figures

    List of tables

    • Table 1: Job vacancy rates, by sector, EU27, 2021 (%)
    • Table 2: Year-on-year changes in employment levels and actual weekly hours worked, 2019–2021, EU27
    • Table 3: Year-on-year changes in employment levels and weekly hours worked, by gender and age, 2020–2021, EU27
    • Table 4: Year-on-year changes in employment levels and weekly hours worked for the 15–24 age group, by gender, Q4 2020–Q4 2021, EU27
    • Table 5: Year-on-year changes in employment by gender and sector, Q4 2019–Q4 2021, EU27 (%)
    • Table 6: Year-on-year changes in average number of actual weekly working hours, by age, gender and sector, Q4 2020–Q4 2021, EU27 (hours)
    • Table 7: Main broad occupational trends in employment and hours year on year, Q4 2019–Q4 2020, EU27
    • Table 8: Top three jobs with biggest employment gains and losses, Q4 2019–Q4 2021, EU27

    List of figures

    • Figure 1: Actual and trend estimates of employment levels among workers aged 15 and older, 2019–2020, EU27 (millions)
    • Figure 2: People employed but not working, EU27 (percentage point difference from pre-COVID-19 baseline – same quarter in 2019)
    • Figure 3: People employed but not working, by sector, Q4 2019–Q4 2021, showing peak incidence in Q2 2020, EU27 (%)
    • Figure 4: Year-on-year changes in unemployment levels, by age, 2020–2021, EU27 (percentage points)
    • Figure 5: Labour market slack, 2019–2020, EU27 (% of the extended labour force)
    • Figure 6: Labour market slack, by country, Q4 2021, EU27 (percentage of the extended labour force)
    • Figure 7: The components of labour market slack, by age and gender, Q4 2021 (percentage of the extended labour force)
    • Figure 8: Transitions in labour market status, EU27, Q3 2021–Q4 2021 (million people)
    • Figure 9: Net flows between employment and inactivity, by country and gender, Q3 2021–Q4 2021, EU27 (thousands)
    • Figure 10: Employment shifts by job–wage quintile comparing the financial crisis (2008–2010) and the pandemic (Q4 2019–Q4 2021), EU27 (millions)
    • Figure 11: Employment shifts by job–wage quintile, Q4 2019–Q4 2021, EU27 (millions)
    • Figure 12: Employment shifts by job–wage quintile, by gender, Q4 2019–Q4 2021, EU27 (millions)
    • Figure 13: Employment shifts, by job–wage quintile and broad sector, Q2 2019–Q4 2020, EU27 (millions)
    • Figure 14: Employees working from home, by country, 2019–2021, EU27 (%)
    • Figure 15: Employees working from home, by occupation, 2019–2021, EU27 (%)
    • Figure 16: Change in employment, by occupation and teleworking incidence, Q4 2019–Q4 2021, EU27 (%)
    • Figure 17: Employees working from home, by sector, 2019–2021, EU27 (%)
    • Figure 18: Employees working from home, by gender, EU27
    • Figure 19: Employees working from home, by gender and country, 2021, EU27 (%)
    • Figure 20: Employees in teleworkable jobs, by gender and country, 2020, EU27 (%)
    • Figure 21: Employees working from home, by age, 2016–2021, EU27 (%)

Istraživanja provedena prije datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, odnosno prije 31. siječnja 2020., i naknadno objavljena mogu sadržavati podatke koji se odnose na 28 država članica EU-a. Nakon tog datuma istraživanja obuhvaćaju samo 27 država članica EU-a (tj. EU28 bez UK-a) ako nije drugačije navedeno.

Part of the series

  • COVID-19

    Eurofound’s work on COVID-19 examines the far-reaching socioeconomic implications of the pandemic across Europe as they continue to impact living and working conditions. A key element of the research is the e-survey, launched in April 2020, with five rounds completed at different stages during 2020, 2021 and 2022. This is complemented by the inclusion of research into the ongoing effects of the pandemic in much of Eurofound’s other areas of work.

Useful? Interesting? Tell us what you think. Hide comments

Dodaj komentar