Industrial relations and social dialogue

Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u sektoru civilnog zrakoplovstva tijekom pandemije bolesti COVID-19

Report
Objavljeno
1 prosinca 2022
pdf
Formats and languages
Executive summary
Preuzimanje

Osnovni pokazatelji

  • Stupanj u kojem su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ublažili učinke pandemije na poduzeća i zaposlenike u sektoru civilnog zrakoplovstva uvelike se razlikovao među zemljama. U zemljama s dobro uhodanim institucijama nadležnima za industrijske odnose, kao što su Austrija, Belgija i Luksemburg, provedeni su paketi pomoći gospodarstvu i programi za očuvanje radnih mjesta. U zemljama sa slabije razvijenim industrijskim odnosima socijalni dijalog pridonio je očuvanju radnih mjesta u tom sektoru, a rezultat toga bili su programi naknada plaća u Bugarskoj i programi skraćenog radnog vremena u Hrvatskoj. U nekim zemljama, kao što su Grčka i Mađarska, nije bilo socijalnog dijaloga jer je vlada zanemarila socijalne partnere.
Read more
  • Stupanj u kojem su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ublažili učinke pandemije na poduzeća i zaposlenike u sektoru civilnog zrakoplovstva uvelike se razlikovao među zemljama. U zemljama s dobro uhodanim institucijama nadležnima za industrijske odnose, kao što su Austrija, Belgija i Luksemburg, provedeni su paketi pomoći gospodarstvu i programi za očuvanje radnih mjesta. U zemljama sa slabije razvijenim industrijskim odnosima socijalni dijalog pridonio je očuvanju radnih mjesta u tom sektoru, a rezultat toga bili su programi naknada plaća u Bugarskoj i programi skraćenog radnog vremena u Hrvatskoj. U nekim zemljama, kao što su Grčka i Mađarska, nije bilo socijalnog dijaloga jer je vlada zanemarila socijalne partnere.
  • Iako je socijalni dijalog u većini slučajeva dobro funkcionirao i pokazao se produktivnim, pregovaračka moć zaposlenika u civilnom zrakoplovstvu smanjila se tijekom pandemije, a moć se premješta na stranu poslodavaca. Ta je promjena potaknula neke sindikate da primijene konfliktniju strategiju, čak i u zemljama s dugogodišnjom tradicijom socijalnog partnerstva i socijalnog mira.
  • Istraživanje pokazuje da su socijalnim dijalogom uspješno otklonjene opasnosti koje je uzrokovala pandemija, međutim nisu se uspjela riješiti temeljna pitanja kao što su nesigurni uvjeti rada zbog promjena u poslovnom okruženju u zrakoplovnom sektoru.
  • U mnogim se zemljama socijalni dijalog proširio izvan tradicionalnih tema plaća i radnog vremena i obuhvatio druga pitanja, kao što su programi skraćenog radnog vremena, likvidnost poduzeća pogođenih zdravstvenom krizom i kolektivno otkazivanje.
  • Jedno od gorućih pitanja za sektor civilnog zrakoplovstva jest činjenica da je pandemija dodatno opteretila nadnice i plaće. Socijalni partneri još nisu pronašli zajednička rješenja u kontekstu pada prosječnih razina plaća tijekom posljednjih 15 godina u svim skupinama zanimanja u tom sektoru, uglavnom zbog povećane konkurencije i poslovnih modela usmjerenih na strategije ponude jeftinih letova.
Read less

Sažetak

U izvješću se analizira uloga socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja u rješavanju izazova s kojima se suočavao sektor civilnog zrakoplovstva tijekom pandemije bolesti COVID-19. Uključenost socijalnih partnera u definiranje mjera uvedenih radi ublažavanja negativnih učinaka pandemije razliRead more

U izvješću se analizira uloga socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja u rješavanju izazova s kojima se suočavao sektor civilnog zrakoplovstva tijekom pandemije bolesti COVID-19. Uključenost socijalnih partnera u definiranje mjera uvedenih radi ublažavanja negativnih učinaka pandemije razlikuje se među europskim zemljama. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje imali su istaknutu ulogu u većini zemalja, dok je u drugima njihova uloga bila više ograničena. U izvješću se razmatraju i promjene u postojećim postupcima socijalnog dijaloga i/ili kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini. Iako nisu utvrđene nikakve bitne promjene u pogledu institucija socijalnog dijaloga i standardnih postupaka, istraživanje je pokazalo da se socijalni dijalog bavio pitanjima koja nadilaze tradicionalne uvjete zaposlenja i rada. Socijalni partneri više su se bavili novim problemima proizašlim iz pandemije bolesti COVID-19, kao što su očuvanje radnih mjesta, uključujući programe skraćenog radnog vremena, otpuštanja te održavanje likvidnosti i solventnosti poduzeća.

Read less

Formats and languages

  • Izvješće

    Broj stranica: 
    52
    Referentni broj: 
    EF22023
    ISBN: 
    978-92-897-2282-7
    Kataložni broj: 
    TJ-04-22-010-EN-N
    DOI: 
    10.2806/80520
    Catalogue info

    Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u sektoru civilnog zrakoplovstva tijekom pandemije bolesti COVID-19

    Oblici

    Upućivanje na ovu publikaciju: 

    Eurofound (2022), Social dialogue and collective bargaining in the civil aviation sector during the COVID-19 pandemic, Publications Office of the European Union, Luxembourg.

  • Executive summary

    Number of pages: 
    2
    Referentni broj: 
    EF22023EN1
    Catalogue info

    Social dialogue and collective bargaining in the civil aviation sector during the COVID-19 pandemic

    Autor(i): 
    Eurofound

    Dostupno za preuzimanje na jednom jeziku

    Preuzimanje
  • Tables and graphs

    The report contains the following lists of tables and figures.

    List of tables

    • Table 1: Employees in the civil aviation sector, 2018
    • Table 2: Drops in the number of commercial flights per airport, January–October 2020 compared with the same period in 2019
    • Table 3: Distribution of social dialogue and collective bargaining practices by type of social partner involvement and issues covered (2020)
    • Table 4: Distribution of social dialogue and collective bargaining practices by level of social dialogue, subsector and issues covered (2020)
    • Table 5: Industrial relations regimes and the main developments since COVID-19 in sectoral social dialogue and collective bargaining (summary)

    List of figures

    • Figure 1: Proportion of passenger air transport employment to total employment per EU Member State, 2015, 2019 and 2020 (%)
    • Figure 2: Number of employees in the passenger air transport sector (NACE 51.10) in the EU27 and the UK, and in the service activities incidental to air transport sector (NACE 52.23) in the EU27, 2011–2018
    • Figure 3: Relative change in the number of employees in the passenger air transport sector (NACE 51.10), 2011–2018 (%)
    • Figure 4: Relative change in the number of employees in the service activities incidental to air transport sector, including ground handling and air traffic management activities, 2011–2018 (%)
    • Figure 5a: Absolute number of companies in the civil aviation sector in the EU27, 2011–2017
    • Figure 5b: Relative change of number of companies in the civil aviation sector in the EU27, 2011–2017
    • Figure 6: Decrease in air passengers per Member State, Q2 2020 compared with Q2 2019
  • Subscribe to updates

    To be notified of this publication and other publications in this area please visit the subscription management centre to update your contact details and subscription preferences.

Istraživanja provedena prije datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, odnosno prije 31. siječnja 2020., i naknadno objavljena mogu sadržavati podatke koji se odnose na 28 država članica EU-a. Nakon tog datuma istraživanja obuhvaćaju samo 27 država članica EU-a (tj. EU28 bez UK-a) ako nije drugačije navedeno.

Part of the series

  • COVID-19

    Eurofound’s work on COVID-19 examines the far-reaching socioeconomic implications of the pandemic across Europe as they continue to impact living and working conditions. A key element of the research is the e-survey, launched in April 2020, with five rounds completed at different stages during 2020, 2021 and 2022. This is complemented by the inclusion of research into the ongoing effects of the pandemic in much of Eurofound’s other areas of work.

Useful? Interesting? Tell us what you think. Hide comments

Dodaj komentar