Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.

Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.

U interaktivnoj prezentaciji proučite najvažnije nalaze i ukupne rezultate Europskog istraživanja o kvaliteti života 2016.

U Eurofoundovu Europskom istraživanju o kvaliteti života (EQLS) bilježe se životni uvjeti i socijalna situacija ljudi te se istražuju pitanja relevantna za život europskih građana. Od rujna 2016. do ožujka 2017. Eurofound je proveo četvrto istraživanje u nizu (provode se od 2003.). Istraživanjem provedenim 2016. ispitano je gotovo 37 000 ljudi u 33 zemlje: 28 država članica EU-a i 5 država kandidatkinja (Albanija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska). Rezultati istraživanja sadržavaju detaljne informacije o širokom rasponu problema u trima osnovnim područjima:

  • Kvaliteta života: subjektivna dobrobit, optimizam, zdravlje, životni standard i značajke oskudice, ravnoteža između posla i privatnog života.
  • Kvaliteta društva: socijalna nesigurnost, percepcija socijalne isključenosti i socijalne napetosti, povjerenje u ljude i institucije, sudjelovanje i angažman u zajednici te uključenost u osposobljavanje i cjeloživotno učenje.
  • Kvaliteta javnih usluga: zdravstvena skrb, dugoročna skrb, skrb o djeci i ostale javne usluge.

Glavni rezultati

Pretraživanje podataka

Vizualizirajte, proučavajte i uspoređujte podatke o kvaliteti života, kvaliteti društva i kvaliteti javnih usluga na razini EU-a i pojedinih zemalja u našem alatu za interaktivno pretraživanje podataka.

Ukupni rezultati Eurofoundova četvrtog Europskog istraživanja o kvaliteti života provedenoga 2016. pokazuju opći napredak u trima ključnim područjima koja se ispituju: kvaliteti života, kvaliteti društva i kvaliteti javnih usluga, iako ne u svim zemljama i svim društvenim skupinama.

Zabilježen je opći napredak u kvaliteti života, s tim da su se neki čimbenici vratili na razinu prije krize. Na primjer, razina optimizma viša je u odnosu na prethodno istraživanje, zadovoljstvo životnim standardom povećalo se, a razine zadovoljstva životom i sreće stabilne su. Zadovoljstvo životnim standardom izjednačilo se među državama članicama, iskazana kvaliteta zdravlja općenito se povećala, a materijalna se oskudica smanjila (sve više ljudi ima dostatna sredstva za život). No ravnoteža između posla i privatnog života pogoršala se te postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s nedovoljnim prihodima u starijoj dobi u dvije trećine zemalja.

Rezultati pokazuju opće poboljšanje pokazatelja kvalitete društva od 2011. Povećalo se povjerenje u državne institucije, sve je veći angažman i sudjelovanje u društvenim organizacijama, a u osoba u dobi od 18 do 24 godine poraslo je povjerenje u ljude, smanjio se osjećaj socijalne isključenosti te se napetost između bogatih i siromašnih, uprave i radnika, starih i mladih, muškaraca i žena smatra manjom. Međutim, smatra se da se neznatno povećala razina napetosti između vjerskih i etničkih skupina te, u manjoj mjeri, na temelju spolne orijentacije.

Podatci također pokazuju ukupno bolju ocjenu kvalitete javnih usluga u odnosu na zadnje istraživanje. Povećala se razina zadovoljstva s nekoliko ključnih javnih usluga, kao što su zdravstvena skrb i javni prijevoz. Skrb za djecu poboljšala se u nekoliko zemalja u kojima su ocjene prethodno bile niske. Pristup objektima za reciklažu novi je problem u većem broju zemalja, dok je u nekim zemljama problem pristup bankarskim uslugama u ruralnim područjima. Međutim, kvaliteta javnih usluga i dalje se znatno razlikuje među državama članicama.

Pozadina

Ovim jedinstvenim, paneuropskim istraživanjem, koje se provodi svakih četiri ili pet godina, ispituju se objektivne okolnosti života građana, kao i njihovo mišljenje o tim okolnostima i životu općenito, u cilju stvaranja bogatog izvora podataka o kvaliteti života stanovnika Europe. Istraživanje sadržava podatke o problemima koji nisu obuhvaćeni općim statističkim podatcima, kao što su dojam o kvaliteti društva, povjerenje u institucije i socijalna napetost. Njime se ispituje širok raspon problema, kao što su stanovanje, oskudica, obitelj, zdravlje i dobrobit. Također se proučavaju subjektivne teme, kao što su razina sreće ljudi, njihovo zadovoljstvo životom i sudjelovanje u društvu.

  • Europsko istraživanje o kvaliteti života 2003.: Obuhvaćalo je 28 zemalja, 25 država članica EU-a i 3 države kandidatkinje: Bugarsku, Rumunjsku i Tursku.
  • Europsko istraživanje o kvaliteti života 2007.: Obuhvaćalo je 31 zemlju, 27 država članica EU-a, Norvešku i države kandidatkinje Hrvatsku, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju i Tursku.
  • Europsko istraživanje o kvaliteti života 2011.: Obuhvaćalo je 34 zemlje, 27 država članica EU-a i 7 država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja: Hrvatsku, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Island, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Tursku.
  • Novo Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.: Obuhvaćalo je 33 zemlje, 28 država članica EU-a i 5 država kandidatkinja: Albaniju, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku.

Metodologija

Europsko istraživanje o kvaliteti života ispitivanje je odraslog stanovništva u dobi od 18 i više godina koje živi u privatnim kućanstvima, utemeljeno je na statističkom uzorku i obuhvaća presjek društva. Ovisno o veličini zemlje i državnom uređenju, uzorak ispitivanja iz 2016. uključivao je od 1 000 do 2 000 ljudi po pojedinoj zemlji.

Eurofoundov partner za provedbu istraživanja Kantar Public proveo je neposredne intervjue u domovima ispitanika s pomoću kompjuterski podržanog osobnog anketiranja (engl. computer-assisted personal interviewing – CAPI) i obradio je opsežan popis pitanja o njihovoj kvaliteti života. (Sa svim prikupljenim informacijama postupa se s najvišom razinom povjerljivosti i zajamčena je anonimnost svake intervjuirane osobe.) Upitnik Europskog istraživanja o kvaliteti života iz 2016. uvelike je usmjeren na javne usluge: zdravstvenu skrb, dugoročnu skrb, skrb za djecu i školstvo te mjerenje različitih aspekata kvalitete kao što su pravedan pristup uslugama te objekti, osoblje i informacije dostupni građanima. Detalji metodologije istraživanja dostupni su na internetu.

Dodatne informacije

Eurofoundove sekundarne analize podataka istraživanja sadržavat će sljedeće teme:

  • povjerenje u institucije u Europi u 21. stoljeću
  • socijalna kohezija i dobrobit u Europi
  • međugeneracijske razlike
  • kvaliteta javnih usluga.

Za dodatne informacije o Europskim istraživanjima o kvaliteti života obratite se Tadasu Leončikasu.

Useful? Interesting? Tell us what you think. Hide comments

Dodaj komentar