Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.

PDF version Printer-friendly version

Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.

U interaktivnoj prezentaciji proučite najvažnije nalaze i ukupne rezultate Europskog istraživanja o kvaliteti života 2016.

U Eurofoundovu Europskom istraživanju o kvaliteti života (EQLS) bilježe se životni uvjeti i socijalna situacija ljudi te se istražuju pitanja relevantna za život europskih građana. Od rujna 2016. do ožujka 2017. Eurofound je proveo četvrto istraživanje u nizu (provode se od 2003.). Istraživanjem provedenim 2016. ispitano je gotovo 37 000 ljudi u 33 zemlje: 28 država članica EU-a i 5 država kandidatkinja (Albanija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska). Rezultati istraživanja sadržavaju detaljne informacije o širokom rasponu problema u trima osnovnim područjima:

  • Kvaliteta života: subjektivna dobrobit, optimizam, zdravlje, životni standard i značajke oskudice, ravnoteža između posla i privatnog života.
  • Kvaliteta društva: socijalna nesigurnost, percepcija socijalne isključenosti i socijalne napetosti, povjerenje u ljude i institucije, sudjelovanje i angažman u zajednici te uključenost u osposobljavanje i cjeloživotno učenje.
  • Kvaliteta javnih usluga: zdravstvena skrb, dugoročna skrb, skrb o djeci i ostale javne usluge.

Glavni rezultati

Pretraživanje podataka

Vizualizirajte, proučavajte i uspoređujte podatke o kvaliteti života, kvaliteti društva i kvaliteti javnih usluga na razini EU-a i pojedinih zemalja u našem alatu za interaktivno pretraživanje podataka.

Ukupni rezultati Eurofoundova četvrtog Europskog istraživanja o kvaliteti života provedenoga 2016. pokazuju opći napredak u trima ključnim područjima koja se ispituju: kvaliteti života, kvaliteti društva i kvaliteti javnih usluga, iako ne u svim zemljama i svim društvenim skupinama.

Zabilježen je opći napredak u kvaliteti života, s tim da su se neki čimbenici vratili na razinu prije krize. Na primjer, razina optimizma viša je u odnosu na prethodno istraživanje, zadovoljstvo životnim standardom povećalo se, a razine zadovoljstva životom i sreće stabilne su. Zadovoljstvo životnim standardom izjednačilo se među državama članicama, iskazana kvaliteta zdravlja općenito se povećala, a materijalna se oskudica smanjila (sve više ljudi ima dostatna sredstva za život). No ravnoteža između posla i privatnog života pogoršala se te postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s nedovoljnim prihodima u starijoj dobi u dvije trećine zemalja.

Rezultati pokazuju opće poboljšanje pokazatelja kvalitete društva od 2011. Povećalo se povjerenje u državne institucije, sve je veći angažman i sudjelovanje u društvenim organizacijama, a u osoba u dobi od 18 do 24 godine poraslo je povjerenje u ljude, smanjio se osjećaj socijalne isključenosti te se napetost između bogatih i siromašnih, uprave i radnika, starih i mladih, muškaraca i žena smatra manjom. Međutim, smatra se da se neznatno povećala razina napetosti između vjerskih i etničkih skupina te, u manjoj mjeri, na temelju spolne orijentacije.

Podatci također pokazuju ukupno bolju ocjenu kvalitete javnih usluga u odnosu na zadnje istraživanje. Povećala se razina zadovoljstva s nekoliko ključnih javnih usluga, kao što su zdravstvena skrb i javni prijevoz. Skrb za djecu poboljšala se u nekoliko zemalja u kojima su ocjene prethodno bile niske. Pristup objektima za reciklažu novi je problem u većem broju zemalja, dok je u nekim zemljama problem pristup bankarskim uslugama u ruralnim područjima. Međutim, kvaliteta javnih usluga i dalje se znatno razlikuje među državama članicama.

Pozadina

Ovim jedinstvenim, paneuropskim istraživanjem, koje se provodi svakih četiri ili pet godina, ispituju se objektivne okolnosti života građana, kao i njihovo mišljenje o tim okolnostima i životu općenito, u cilju stvaranja bogatog izvora podataka o kvaliteti života stanovnika Europe. Istraživanje sadržava podatke o problemima koji nisu obuhvaćeni općim statističkim podatcima, kao što su dojam o kvaliteti društva, povjerenje u institucije i socijalna napetost. Njime se ispituje širok raspon problema, kao što su stanovanje, oskudica, obitelj, zdravlje i dobrobit. Također se proučavaju subjektivne teme, kao što su razina sreće ljudi, njihovo zadovoljstvo životom i sudjelovanje u društvu.

  • Europsko istraživanje o kvaliteti života 2003.: Obuhvaćalo je 28 zemalja, 25 država članica EU-a i 3 države kandidatkinje: Bugarsku, Rumunjsku i Tursku.
  • Europsko istraživanje o kvaliteti života 2007.: Obuhvaćalo je 31 zemlju, 27 država članica EU-a, Norvešku i države kandidatkinje Hrvatsku, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju i Tursku.
  • Europsko istraživanje o kvaliteti života 2011.: Obuhvaćalo je 34 zemlje, 27 država članica EU-a i 7 država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja: Hrvatsku, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Island, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Tursku.
  • Novo Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.: Obuhvaćalo je 33 zemlje, 28 država članica EU-a i 5 država kandidatkinja: Albaniju, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku.

Metodologija

Europsko istraživanje o kvaliteti života ispitivanje je odraslog stanovništva u dobi od 18 i više godina koje živi u privatnim kućanstvima, utemeljeno je na statističkom uzorku i obuhvaća presjek društva. Ovisno o veličini zemlje i državnom uređenju, uzorak ispitivanja iz 2016. uključivao je od 1 000 do 2 000 ljudi po pojedinoj zemlji.

Eurofoundov partner za provedbu istraživanja Kantar Public proveo je neposredne intervjue u domovima ispitanika s pomoću kompjuterski podržanog osobnog anketiranja (engl. computer-assisted personal interviewing – CAPI) i obradio je opsežan popis pitanja o njihovoj kvaliteti života. (Sa svim prikupljenim informacijama postupa se s najvišom razinom povjerljivosti i zajamčena je anonimnost svake intervjuirane osobe.) Upitnik Europskog istraživanja o kvaliteti života iz 2016. uvelike je usmjeren na javne usluge: zdravstvenu skrb, dugoročnu skrb, skrb za djecu i školstvo te mjerenje različitih aspekata kvalitete kao što su pravedan pristup uslugama te objekti, osoblje i informacije dostupni građanima. Detalji metodologije istraživanja dostupni su na internetu.

Dodatne informacije

Eurofoundove sekundarne analize podataka istraživanja sadržavat će sljedeće teme:

  • povjerenje u institucije u Europi u 21. stoljeću
  • socijalna kohezija i dobrobit u Europi
  • međugeneracijske razlike
  • kvaliteta javnih usluga.

Za dodatne informacije o Europskim istraživanjima o kvaliteti života obratite se Tadasu Leončikasu.

Useful? Interesting? Tell us what you think. Hide comments

Dodaj komentar

Click to share this page to Facebook securely

Click to share this page to Twitter securely

Click to share this page to Google+ securely

Click to share this page to LinkedIn securely