Praćenje konvergencije u Europskoj uniji

Razlike u uspješnosti među državama članicama i povećanje nejednakosti unutar njih opravdavaju zajedničku zabrinutost zbog različitih razloga. Prvi je razlog taj što su u suprotnosti s očekivanjima da produbljivanje europskih integracija vodi do sve veće kohezije na nacionalnoj i paneuropskoj razini, a drugi činjenica da se zbog njih širi osjećaj društvene nepravde i nepravičnosti među građanima, što potiče protueuropsko raspoloženje i ugrožava europski projekt. 

Kako bi tvorci politika proveli odgovarajuće inicijative i ocijenili njihovu učinkovitost u postizanju cilja uzlazne konvergencije, potrebni su im dokazi o trendovima divergencije i dinamici unutar država članica i među njima. Važno je znati postoje li ti trendovi, upozoravaju li oni na opće pogoršanje životnih i radnih uvjeta te povećavaju li se razlike među skupinama država članica ili regija, kao i kreću li se neke od tih skupina u različitim smjerovima. 

Ekonomska i socijalna uzlazna konvergencija smatra se zajedničkim ciljem ekonomske i monetarne unije, kao i Europske unije u cjelini. Kako bi ugradila socijalni element u središte svojih mjera politike, Komisija je u studenome 2017. službeno proglasila europski stup socijalnih prava. Kao jedan od trenutačnih prioriteta politike Komisije stup će služiti „za pružanje smjernica za ponovnu uspostavu konvergencije u cijeloj Europi”. 

• Europska komisija: Socijalna dimenzija ekonomske i monetarne unije: prema konvergenciji i otpornosti
• Europska komisija: Europski stup socijalnih prava

Rad Eurofounda

Usmjeravajući se na konvergenciju ishoda i uspješnosti država članica i regija, Eurofound prati konvergenciju među državama članicama u sljedećim područjima istraživanja: socioekonomskim čimbenicima, zapošljavanju, životnim i radnim uvjetima. Istraživanje u socioekonomskom području uključivat će istraživanje stvarne konvergencije, tj. BDP-a po stanovniku i drugih makroekonomskih varijabli, kao i pristupa nizu usluga i socijalnoj zaštiti.

Konvergencija u zapošljavanju analizirat će se uglavnom na temelju razvoja sudjelovanja u zapošljavanju kroz povijest upotrebom podataka Eurostata. 

Istraživanje konvergencije u radnim uvjetima oslanjat će se na pojam kvalitete posla izmjerene u Europskom istraživanju o radnim uvjetima i s pomoću drugih statističkih izvora.

Istraživanje životnih uvjeta uključivat će objektivne i subjektivne pokazatelje, uključujući podatke iz Europskog istraživanja o kvaliteti života, i obuhvatit će kvalitetu društva, životnih uvjeta i općenitu dobrobit.

Analizom konvergencije bit će obuhvaćeni i različiti vremenski okviri, tj. kratkoročni i dugoročni trendovi, a rezultati analize, kada to bude relevantno i izvedivo, bit će iskazani po spolu i dobnim skupinama kako bi se zabilježili različiti trendovi među stanovništvom.

Aktivnosti istraživanja organizirane su u tri glavna dijela. Istraživanjem će se najprije pratiti najnoviji trendovi konvergencije i divergencije među državama članicama i unutar njih u prethodno navedenim područjima. Zatim će se s pomoću sveobuhvatnog pristupa istraživanjem nastojati otkriti pokretači tih trendova. To će uključivati analizu obilježja na razini institucija te na makrorazini i mikrorazini. Naposljetku će se istraživanjem doći do dokaza nužnih za doprinos raspravi o inicijativama i mogućnostima za poticanje ekonomske i socijalne konvergencije na europskoj razini.

Eurofound istražuje mogućnost kombiniranja pokazatelja i izrade zbirnih indeksa na temelju iskustva drugih međunarodnih organizacija. Analize će biti utemeljene na prethodnom radu, a Eurofound će razmotriti grupiranje zemalja ili regija radi razumijevanja različitosti među njima.