Profil zemlje radnog vijeka za Portugal
Ovaj profil opisuje ključne značajke radnog života u Portugalu. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Portugalu.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Prema Zakonu o radu (članak 68. stavak 2.) minimalna radna dob je 16 godina. Osoba mlađa od 16 godina koja je završila obvezno obrazovanje može se zaposliti na "mekim poslovima" (poslovi koji uključuju lagane zadatke i ne zahtijevaju mnogo fizičkog i mentalnog napora) (članak 68. stavak 3.) ili, u obiteljskom poduzeću, osoba mlađa od 16 godina može raditi pod izravnim nadzorom odraslog člana obitelji (članak 68. stavak 4.). U svakom slučaju, poslodavac mora obavijestiti inspekcijsko tijelo o zapošljavanju osobe mlađe od 16 godina u roku od osam dana (članak 68. stavak 5.).
Zakon o radu (članak 141.) zahtijeva da ugovori o radu u pisanom obliku sadržavaju sljedeće podatke:
identifikacija poslodavca i zaposlenika
Radno mjesto
dnevno i tjedno radno vrijeme
datum sklapanja ugovora i datum njegova stupanja na snagu
funkcije koje zaposlenik treba obavljati
visinu osnovne plaće i drugih primitaka
definiciju otkaznog roka u slučaju raskida ugovora
"Ugovore vrlo kratkog trajanja" koji nisu u pisanom obliku poslodavac i dalje mora priopćiti službi socijalne sigurnosti, odnosno putem elektroničkog obrasca s gore navedenim informacijama (Zakon o radu, članak 142.). Općenito, ne postoji vremenski okvir za potpisivanje ugovora. Zakon o radu štiti radnike koji nemaju jasne ugovorne situacije. Radnik koji nema pisani i potpisani ugovor može se smatrati stalnim radnikom.
Postupci otkaza i otkaza
Prema Zakonu o radu (članak 340.), ugovor o radu može se raskinuti zbog isteka, opoziva, otkaza ili otkaza. Načini otkaza uključuju:
otkaz s krivnjom koja se može pripisati zaposleniku
kolektivni otkaz
otkaz zbog izumiranja radnog mjesta
otkaz zbog neprikladnosti
Zabranjeno je otpuštanje zaposlenika bez opravdanog razloga ili iz političkih ili ideoloških razloga.
Poslodavac mora obavijestiti zaposlenika o otkaznom roku za raskid ugovora o radu.
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
Roditeljski dopust uređen je sustavom početnog roditeljskog dopusta (subsidio parental inicial), koji uključuje odredbe za oba roditelja i isključivo za majku i oca (Uredba sa zakonskom snagom 91/2009 od 9. travnja, članci od 11. do 15.).
Zakonski aranžmani za dopust
| Regime of initial parental leave (Decree Law 91/2009) | |
Overall maximum duration | 150 days (Article 12(1)) 150 + 30 = 180 days, in the case of shared leave (Article 12(2)) 150 + 30 + 90 = 270 days, in the case of extended leave (Article 16) |
Reimbursement | From 80% to 100% of the average daily wage remuneration declared to social security in the previous six months – does not apply to extended leave To be eligible for the initial parental allowance, the mother and/or the father must have six months’ affiliation in a social security system with registered remuneration. |
Who pays? | The public social security system is responsible for the payment. |
Legal basis | Decree Law 91/2009 of 9 April, Articles 11–16 (amended by Decree Law 70/2010 of 16 June, Decree Law 133/2012 of 27 June, Law 120/2015 of 1 September, Decree Law 53/2018 of 2 July and Law 90/2019 of 4 September) |
Initial parental leave – detailed provisions | |
Maximum duration | Initial parental leave is 120 or 150 consecutive days of leave. It is obligatory for the mother to take 42 days (six weeks) following the birth; the remaining period may be shared between the father and the mother by mutual agreement. The duration of the leave is extended by 30 days in the case of shared leave; each parent takes leave of 30 consecutive days or two periods of 15 consecutive days. Mothers have the option to take up to 30 days of initial parental leave before birth. It is obligatory for the father to take 20 working days of exclusive parental leave, of which five days must be taken consecutively immediately after birth and 15 days must be taken during the subsequent 42 days (six weeks). After this period, voluntary leave of five days, consecutive or not, may be taken by the father after the period referred to and during the initial parental leave of the mother. The initial parental benefit is extended by 30 days per child in the case of multiple births, besides the first one. In the case of multiple births, an extra two days for each child (besides the first one) are added to the father’s exclusive 20 compulsory days of parental leave. Extended parental leave (Article 16) may be granted to one parent or to both parents (alternately), up to a maximum period of three months (for each parent), provided that it takes places immediately after the initial parental benefit or after the extended parental benefit of the other parent. |
| Reimbursement | The parental leave benefit varies according to the option of the parental leave.
When the level of earnings is very low, the law provides a minimum amount of €11.81 per day, equal to 80% of one-thirtieth (representing one day) of the social support index (indexante dos apoios sociais; €443.20 per month in 2022). For the extended parental leave of three months, the benefit corresponds to a daily allowance of 25% of the average daily wage. When the level of earnings is very low, the law provides a minimum amount of €5.90 per day, equal to 40% of one-thirtieth of the social support index. |
Bolovanje
Pravo na plaćeno bolovanje dodjeljuje se zakonom (Uredba sa zakonskom snagom 28/2004 od 4. veljače, s izmjenama uvedenima Uredbom sa zakonskom snagom 146/2005 od 26. kolovoza, Uredba sa zakonskom snagom 302/2009 od 22. listopada, Zakon 28/2011 od 16. lipnja, Uredba sa zakonskom snagom 133/2012 od 27. lipnja i Uredba sa zakonskom snagom 53/2018 od 2. srpnja) svim zaposlenim osobama (zaposlenicima i samozaposlenim osobama) i zaposlenicima koji su privremeno nesposobni za rad zbog profesionalne bolesti ili nesreća na radu.
Da bi ispunili uvjete za plaćeno bolovanje, zaposlenici koji rade na temelju ugovora o radu moraju uplaćivati doprinose u sustav socijalne sigurnosti (ili drugi sličan sustav) najmanje šest mjeseci (uzastopnih ili ne) i moraju raditi najmanje 12 dana od prva četiri mjeseca posljednjih šest mjeseci prije bolesti. Međutim, taj se uvjet ne primjenjuje na samozaposlene radnike ili pomorce obuhvaćene dobrovoljnim sustavom socijalne sigurnosti: ti radnici moraju plaćati doprinose za socijalno osiguranje do kraja trećeg mjeseca koji prethodi nastanku nesposobnosti.
Naknada se isplaćuje od četvrtog dana nesposobnosti za rad nadalje (postoji neplaćeno trodnevno razdoblje čekanja) za zaposlenike, od 11. dana nesposobnosti za rad nadalje (neplaćeno razdoblje čekanja od 10 dana) za samozaposlene radnike i od 31. dana nesposobnosti za rad nadalje za korisnike obuhvaćene dobrovoljnim sustavom socijalne sigurnosti.
Razdoblje čekanja ne primjenjuje se u slučaju (1) tuberkuloze, (2) hospitalizacije ili ambulantnog kirurškog liječenja u propisno ovlaštenoj ustanovi i (3) bolesti započete tijekom razdoblja prava na roditeljsku naknadu i koje se protežu nakon tog razdoblja.
Ovu isplatu odobrava država putem socijalnog osiguranja. Iznos te naknade izračunava se kao postotak plaće radnika (ta se plaća utvrđuje uzimajući u obzir prosječnu plaću u prvih šest mjeseci od posljednjih osam mjeseci prije bolovanja, božićnice i naknade za godišnji odmor), ali taj postotak varira ovisno o trajanju dopusta i prirodi bolesti.
Visina prosječne dnevne plaće koja se pokriva naknada za bolovanje varira ovisno o trajanju nesposobnosti za rad: 55% do 30 dana, 60% za 31–90 dana, 70% za 91–365 dana i 75% za više od 365 dana.
Minimalna stopa naknada koja se isplaćuje utvrđena je na 30 % dnevnog iznosa indeksa socijalne potpore (443,20 EUR u 2022.). Ako je referentni dohodak osobe niži od indeksa socijalne potpore, naknada za bolovanje bit će jednaka referentnom dohotku. Naknade ne smiju premašiti referentni dohodak. Radni odnos može se prekinuti dok je radnik na bolovanju (Zakon o radu).
Dob za umirovljenje
Pravilnikom 53/2021 od 10. ožujka utvrđeno je da je uobičajena dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u 2022. godini 66 godina i 7 mjeseci.
Prijevremeno umirovljenje može se zatražiti ako osiguranik ima najmanje 60 godina i uplaćuje doprinose 40 godina, bez primjene faktora održivosti. Prijevremeno umirovljenje kažnjava se u skladu sa stopom utvrđenom Uredbom sa zakonskom snagom 187/2007 od 10. svibnja, izmijenjenom Uredbom sa zakonskom snagom 16-A/2021 od 25. veljače: 0,5 % mjesečno prije dobi za stjecanje mirovine.
Osoba ne može pristupiti mirovini prije navršenih 60 godina. Osobna dob za pristup starosnoj mirovini smanjuje se za četiri mjeseca za svaku građansku godinu doprinosa koje je pojedinac uplatio iznad zahtjeva od 40 godina; Međutim, to smanjenje ne može dovesti do pristupa starosnoj mirovini prije navršenih 60 godina. Osim toga, faktor održivosti nije uključen u izračun starosne dobi za umirovljenje kao dio sustava fleksibilnosti. U takvim slučajevima korisnici nisu dvostruko kažnjeni.
Postoji poseban put do umirovljenja za starije radnike u dugotrajnoj nezaposlenosti. Ako se nezaposlenost dogodi nakon 57. godine života, umirovljenje je dopušteno, bez kazni, u dobi od 62 godine. Ako se nezaposlenost dogodi u dobi od 52 do 56 godina, mirovina je dopuštena, uz kazne, u dobi od 57 godina. U potonjem slučaju, razdoblje kvalifikacije povećava se s 15 na 22 godine osiguranja.
Postoje posebni uvjeti umirovljenja za ljude s teškim poslovima, kao što su rudari, pomorci u ribarstvu, pomorski radnici trgovačke mornarice, radnici obalne plovidbe i obalnog ribarstva, kontrolori zračnog prometa, profesionalni klasični i suvremeni plesači i vezilja s Madeire. Ti stručnjaci mogu zatražiti prijevremenu mirovinu u okviru posebnih uvjeta utvrđenih za svaku djelatnost u pogledu dobi i evidencije doprinosa, ali uvijek moraju poštovati 15-godišnju (uzastopnu ili ne) evidenciju doprinosa za socijalno osiguranje i bilo koji drugi sustav socijalne zaštite koji im daje pravo na starosnu mirovinu.
