Publikacije

Ovo istraživačko izvješće ispituje kako fleksibilni radni aranžmani u EU-u utječu na kvalitetu radnog vremena, autonomiju i dobrobit zaposlenika, uspoređujući nedavna zbivanja s prije deset godina. Analizira razlike među razinama vještina, sektorima i državama članicama te procjenjuje ulogu propisa i politika poput prava na isključenje.

Tijekom protekle godine, nacionalne minimalne plaće nastavile su znatno rasti diljem EU-a, osobito u zemljama srednje i istočne Europe, nastavljajući smanjenje regionalnih nejednakosti. EU-ova Direktiva o minimalnoj plaći pojavila se kao značajan pokretač povećanja minimalne plaće u mnogim zemljama, premašivši razinu inflacije i povećavajući se brže od kolektivno dogovorenih minimalnih plaća u mnogim nisko plaćenim sektorima.

Tijekom posljednja dva desetljeća, tržišta rada diljem EU-a zabilježila su značajan porast nestandardnog zapošljavanja. Iako takvi aranžmani mogu ponuditi fleksibilnost i bolju ravnotežu između posla i privatnog života, ranjivost nastaje kada su nevoljni ili kada se isprepliću više nestandardnih karakteristika. Ovo izvješće analizira prevalenciju ranjivosti na zapošljavanje diljem EU-27 od 2009. do 2021., ispitujući njezine veze s radnim uvjetima, zdravstvenim ishodima i odgovorima na politike. Rezultati pokazuju da su žene, mladi i migranti izloženi najvećem riziku, pri čemu oni koji doživljavaju višestruku ranjivost prijavljuju lošije izglede za zaposlenje, ograničene mogućnosti osposobljavanja, manje autonomije i veće stope anksioznosti i depresije. Izvješće također razmatra mjere EU i nacionalne politike usmjerene na jačanje ugovorne sigurnosti i podršku prijelazima prema sigurnijem zaposlenju.