&w=3840&q=90)
Društveni dijalog
Socijalni dijalog može se definirati kao pregovori, konzultacije, zajedničke akcije, rasprave i razmjena informacija koje uključuju poslodavce i radnike. Dobro funkcionirajući društveni dijalog ključni je alat u oblikovanju radnih uvjeta, uključujući različite aktere na različitim razinama. Uravnotežuje interese radnika i poslodavaca te doprinosi i ekonomskoj konkurentnosti i društvenoj koheziji.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Industrijski odnosi: Rasprava o i razvoju radnog vremena u 2025. godini
Promjene u rasporedu radnog vremena diljem EU-a u 2025. odražavaju raznolikost nacionalnih sustava industrijskih odnosa i razine na kojima se odvija društveni dijalog. Ovaj članak analizira diskurs i razvoj u 2025. godini vezan uz prekovremeni rad, evidentiranje radnog vremena, godišnji odmor i smanjenje radnog vremena.Reprezentativnost europskih organizacija socijalnih partnera: Željeznički sektor
Ova studija pruža informacije koje omogućuju procjenu reprezentativnosti aktera uključenih u Europski sektorski odbor za socijalni dijalog za željeznički sektor.Representativeness of the European social partner organisations: Commerce sector – 2026
This study provides information allowing for an assessment of the representativeness of the actors involved in the European sectoral social dialogue committee for the commerce sector.Kreatori politika trebaju čvrste dokaze kako bi razumjeli promjene koje se događaju na tržištu rada i odgovorili na promjenjivu dinamiku industrijskih odnosa u Europi. Eurofound koristi podatke i analize dobivene iz svoje mreže dopisnika iz država članica EU-a i Norveške kako bi mapirao trendove i obrasce te ukazao na primjere dobro funkcionirajućeg društvenog dijaloga na europskoj i nacionalnoj razini.
Eurofoundovo istraživanje proučava aspekte poput uključivanja socijalnih partnera u kreiranje politika, uključenosti i sudjelovanja zaposlenika, kolektivnog pregovaranja, sustava plaća i nagrađivanja, zastupljenosti zaposlenika i industrijskih odnosa na svim razinama. Ispituje u kojoj su mjeri industrijski odnosi prilagođeni pojavi multinacionalnih organizacija.
Agencija je proizvela opsežno djelo tijekom 40 godina koje je pratilo mnoge i promjenjive aspekte društvenog dijaloga u Europi na različitim razinama: tvrtki, sektorskoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj.
Vodeće izvješće o industrijskim odnosima objavljeno 2022. donosi pregled najvažnijih razvoja u industrijskim odnosima, uključujući društveni dijalog, između 2015. i 2019. Ostali radovi na ovom području mapiraju ključne dimenzije industrijskih odnosa.
Publikacija: Industrijski odnosi: Razvoj 2015.–2019.
Publikacija: Mapiranje ključnih dimenzija industrijskih odnosa
Socijalni dijalog je ključno načelo Europskog stupa socijalnih prava proglašenog 2017. godine. Pojava novih rasprava o socijalnoj pravdi, demokraciji, kvaliteti rada i novim modelima radnih odnosa izaziva tradicionalne sustave industrijskih odnosa i socijalnog dijaloga.
Trideset godina nakon povijesnog početka europskog socijalnog dijaloga u Val Duchesse u Bruxellesu, Europska komisija ponovno je pokrenula proces novog početka socijalnog dijaloga na visokorangiranom događaju koji je okupio organizacije socijalnih partnera iz cijele Europe 5. ožujka 2015. Europski socijalni dijalog instrument je socijalne politike EU-a, izravno doprinoseći oblikovanju radnog zakonodavstva i politika EU-a.
Dana 25. siječnja 2023. Komisija je predložila Preporuku Vijeća o 'jačanju socijalnog dijaloga u EU' i objavila novu Komunikaciju o jačanju i promicanju socijalnog dijaloga, 'iskorištavanju njegovog punog potencijala za upravljanje pravednim tranzicijama', kako je najavljeno u Europskom akcijskom planu Stup socijalnih prava. U rujnu 2023. predsjednica Komisije von der Leyen najavila je summit socijalnih partnera 2024. godine kao odraz summita održanog 1985.
U ožujku 2025. Komisija i međuindustrijski socijalni partneri potpisali su zajednički pakt o jačanju europskog socijalnog dijaloga. Ovo se nadovezuje na summit Val Duchesse iz siječnja 2024. i njegovu Deklaraciju o socijalnim partnerima.
Europska komisija: Summit socijalnih partnera Val Duchesse 2024opens in new tab.
Eur-LEX: Preporuka Vijeća od 12. lipnja 2023. o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj unijiopens in new tab
Eurofound blog: Od Val Duchesse do Rige: kako ponovno pokrenuti društveni dijalog?
Europska komisija: Komisija iznosi konkretne mjere za veću uključenost socijalnih partnera na nacionalnoj i EU raziniopens in new tab
Europska komisija: Europski stup akcijskog plana za socijalna pravaopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
20 November 2024
Tripartite Exchange Seminar 2024: The role of social dialogue in a green just transition
20 March 2023
Trends in national social dialogue in responding to external shocks or crises: Background paper
This paper provides an overview of the involvement of the social partners in policymaking and social dialogue in recent years, primarily at national peak level. It will focus on the evolution of social dialogue over the past decade and a half in terms of its response to external shocks, focusing on three key periods: the financial and economic crisis between 2008 and 2012; the subsequent recovery and consolidation phase between 2013 and early 2020; the recent series of new crises, starting in 2020 with the COVID-19 pandemic up to today’s combined challenges of inflation, the ‘cost of living crisis’ and the Russian invasion of Ukraine.
1 December 2022
Social dialogue and collective bargaining in the hospital sector during the COVID-19 pandemic
This report analyses the role of social dialogue and collective bargaining in addressing the challenges created or exacerbated by the COVID-19 pandemic in the hospital sector. It also explores whether existing social dialogue and collective bargaining processes at national level were adapted in order to address these new challenges. The research included a literature review to contextualise the structural features of the hospital sector and an analysis of policy initiatives to manage the crisis implemented across the EU27 and Norway. The findings indicate that the level and nature of the social partners’ involvement in pandemic responses varied across Europe. Social dialogue and collective bargaining played a prominent role in some countries, while in others the social partners were less involved. Although no substantial changes were identified in social dialogue institutions and processes, the breadth of issues they deal with expanded beyond the traditional areas of employment and working conditions.
7 February 2022
Collective labour disputes in the EU
In recent years, apart from some intermittent spikes, there has been a general decrease in industrial action across the EU Member States. During the COVID-19 pandemic, this trend has continued, with the most significant labour disputes not surprisingly occurring in the human health and social services sector, the education sector and the transport and logistics sector. This report analyses the data collected in 2018–2019 by Eurofound during the piloting of its Industrial Action Monitor (IAM) database. Using cluster analysis, the research classified industrial action in Europe into five categories: national disputes of interest and rights, sometimes involving different forms of employment; extended disputes about collective pay agreements; localised disputes about employment problems, working time and restructuring, with short work stoppages; localised disputes about workers’ rights and grievances over company policies; and disputes concerning public policies.
In terms of specific issues, problems over pay accounted for over 40% of disputes, employment problems accounted for 20%, other aspects of working conditions accounted for 16% and protests accounted for 13%. Noting the lack of complete data on industrial action in Europe, the analysis points to the need for a systematic collection of empirical evidence in the future to provide a sound basis for comparative analysis.
23 March 2021
Working life in the COVID-19 pandemic 2020
This publication consists of individual country reports on working life during 2020 for 29 countries – the 27 EU Member States, Norway and the United Kingdom. The country reports summarise first evidence on the impact of the COVID-19 pandemic on working life based on national research and survey results. They outline the policy responses of governments and social partners in their efforts to cushion the socioeconomic effects and include a focus on policy areas that have been accelerated or disrupted due to the crisis. Finally, the reports explore the impact of the pandemic on industrial action, working time and wages.
Please note that there is no consolidated report on working life in the EU in 2020.
9 March 2021
Involvement of social partners in policymaking during the COVID-19 outbreak
Since 2016, Eurofound has closely monitored the involvement of national social partners in policymaking as part of the European Semester cycle. In 2020, the focus was on their involvement during the first months of the COVID-19 outbreak. While the pandemic has presented a huge challenge to social dialogue, the results of the analysis highlight how social dialogue can be an effective tool in shaping policy initiatives and finding solutions to emergency situations affecting businesses, workers, the economy and society. It is clear that the participation of social partners in the design and implementation of national recovery and resilience plans in 2021 will be key in the recovery process and for strengthening social dialogue going forward.
11 December 2020
Industrial relations: Developments 2015–2019
As part of its mandate to promote dialogue between management and labour, Eurofound has monitored and analysed developments in industrial relations systems at EU level and in EU Member States for over 40 years. This flagship report is based on the work done in this context during the last programming period (2015–2019). It draws on the extensive monitoring of industrial relations systems and social dialogue carried out by Eurofound on an ongoing basis. The overall aim of the report is to assist policymakers and industrial relations actors both to understand the challenges facing social dialogue and to identify possible ways to contribute to balanced and well-functioning industrial relations systems going forward.
12 October 2020
European Company Survey 2019 - Workplace practices unlocking employee potential
This report is based on the fourth edition of the European Company Survey (ECS), which was carried out jointly by Eurofound and Cedefop in 2019. It describes a wide range of practices and strategies implemented by European companies in terms of work organisation, human resource management, skills use and skills development, and employee voice. The report shows how these practices are combined and how the resulting ‘bundles of practices’ are associated with two outcomes beneficial to employees and employers: workplace well-being and establishment performance.
The analysis finds that the establishments that are most likely to generate this win–win outcome are those that combine a high degree of worker autonomy, a balanced motivational strategy, a comprehensive training and learning strategy, and high levels of direct employee involvement in decision-making, as well as offering managerial support for these practices. To boost the adoption of employee-oriented practices – particularly in relation to autonomy, skills and employee involvement – managers should be offered appropriate support, as they play a key role in the decision to initiate workplace change. They are also crucial to its success, as they must continuously support the workplace practices implemented.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Tina Weber
Senior research managerTina Weber je viša voditeljica istraživanja u Eurofoundovoj jedinici za radni život. Njezin rad usmjeren je na nedostatak radne snage, utjecaj hibridnog rada i kulturu 'uvijek uključenog' te pravo na isključenje, radne uvjete i mjere socijalne zaštite za samozaposlene radnike te utjecaj dvostrukih tranzicija na zaposlenje, radne uvjete i industrijske odnose. Odgovorna je za studije koje procjenjuju reprezentativnost europskih organizacija socijalnih partnera. Također je provodila istraživanja o europskim radničkim vijećima te razvoju industrijskih odnosa i socijalnog dijaloga u Europskoj uniji. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2019., radila je u privatnom istraživačkom institutu uglavnom provodeći procjene utjecaja i evaluacije radnog prava EU-a i politika tržišta rada. Tina ima doktorat iz političkih znanosti sa Sveučilišta u Edinburghu, s fokusom na ulogu nacionalnih sindikata i organizacija poslodavaca u europskom socijalnom dijalogu.
Peter Kerckhofs
Senior research managerPeter Kerckhofs viši je voditelj istraživanja u odjelu za radni vijek u Eurofoundu. Njegov je rad usmjeren na ulogu socijalnih partnera u europskom semestru, kao i na nacionalno izvješćivanje o razvoju industrijskih odnosa. Peter ima široku stručnost u razvoju metodologije za studije reprezentativnosti, primjeni europskih i nacionalnih kriterija reprezentativnosti u specifičnom kontekstu različitih sektora, a istovremeno akumulira dubinsko znanje o industrijskim odnosima u različitim sektorima. Peter je također radio na projektima povezanima s europskim radničkim vijećima i europskim sektorskim socijalnim dijalogom. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, radio je kao istraživač za ETUI i UCL, kao politički tajnik za EMCEF i bio je znanstveni koordinator Doktorskog fakulteta Fakulteta društvenih znanosti KU Leuven. Diplomirao je socijalni rad i magistrirao političke znanosti na KU Leuvenu i međunarodne odnose na UCL-u, a doktorirao je industrijske odnose na Sveučilištu u Manchesteru.
Mária Sedláková
Research officerMária Sedláková je istraživačica u jedinici za radni život pri Eurofoundu, specijalizirana za komparativne industrijske odnose, društveni dijalog i kolektivno pregovaranje. Stručna je u analizi sadržaja kolektivnih ugovora. Njezin trenutni rad proučava ulogu socijalnih partnera u upravljanju nacionalnim javnim službama zapošljavanja i institucijama socijalne sigurnosti, kao i ulogu socijalnog dijaloga u migraciji radne snage. Također doprinosi procjeni reprezentativnosti sektorskih socijalnih partnera na razini EU i facilitaciji dvogodišnjih Tripartitnih seminara razmjene. Prije dolaska u Eurofound, Mária je istraživala kolektivno pregovaranje u Odjelu za upravljanje i tripartizam Međunarodne organizacije rada u Ženevi (2020.–2022.), nakon razdoblja rada na Institutu za studije rada Srednje Europe u Bratislavi (2013.–2020.). Magistrirala je političke znanosti sa specijalizacijom iz komparativne europske politike sa Sveučilišta Srednje Europe.
Victoria Cojocariu
Research officerVictoria Cojocariu je istraživačica u jedinici za radni život pri Eurofoundu, gdje radi na socijalnom dijalogu i industrijskim odnosima. Intenzivno je uključena u studije reprezentativnosti koje Eurofound provodi za podršku europskom socijalnom dijalogu, kao i u istraživanjima koja analiziraju ulogu socijalnih partnera na nacionalnoj i europskoj razini te prakse kolektivnog pregovaranja. Njezini istraživački interesi uključuju digitalizaciju, organizaciju rada i radne prakse. Od 2025. Victoria upravlja bazom podataka EU PolicyWatch. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2019., Victoria je bila istraživačica u Centru za javne inovacije u Bukureštu i u Open Society Foundation Rumunjska, doprinoseći nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima u području migracija, obrazovanja, pristupa tržištu rada državljana trećih zemalja, kao i ljudskih prava. Posjeduje diplome prvostupnika i magistra sociologije.
Valeria Virgili
Project support officerValeria Virgili je službenica za podršku projektima u jedinici za radni život pri Eurofoundu. Trenutno radi na Mreži za socijalni dijalog, ugovoru o razini usluge koji financira Glavna uprava Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, a koordinira ga Eurofound radi podrške analizi i promicanju europskog socijalnog dijaloga. Prije toga završila je pripravništvo i 11-mjesečni privremeni angažman u Eurofoundu, doprinoseći aktivnostima vezanim uz Mrežu za socijalni dijalog. Prije dolaska u Agenciju, dvije godine radila je u ADAPT-u, talijanskom istraživačkom centru specijaliziranom za međunarodno i komparativno radno pravo i industrijske odnose. Valeria ima magisterij iz politike i socijalne politike sa Sveučilišta u Bologni.
Angelina Atanasova
Research support officerAngelina Atanasova je službenica za podršku istraživanju u jedinici za radni život pri Eurofoundu. Njezine trenutne teme istraživanja uključuju društveni dijalog i industrijske odnose, kao i prava osoba s invaliditetom te uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2024. godine, provela je deset godina radeći na istraživanju politika u Bruxellesu, kao istraživačica u Europskom društvenom opservatoriju, znanstvena suradnica na Pravnom fakultetu KU Leuven te konzultantica za politiku jednakosti i antidiskriminacije u Open Society European Policy Institute. Doktorirala je pravo i sociologiju EU sa KU Leuven i magistrirala javnu politiku sa Srednjoeuropskog sveučilišta. Njezini glavni istraživački interesi uključuju prava osoba s invaliditetom, jednakost, socijalnu uključenost i društveni dijalog.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
