Minimalna plaća
Pojam 'minimalna plaća' odnosi se na regulatorno ograničenje najniže stope koju poslodavci plaćaju radnicima. Zakonske minimalne plaće regulirane su formalnim zakonima ili statutima. Kolektivno dogovorene minimalne plaće određene su kolektivnim ugovorima između sindikata i poslodavaca. Pojam 'nacionalne minimalne plaće' koristi se kada zemlje imaju jednu (ili više) osnovnih stopa koje pokrivaju radnike na nacionalnoj razini. One mogu biti zakonske ili kolektivno dogovorene.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Minimalne plaće u 2026.: Godišnji pregled
Određivanje minimalne plaće diljem EU-a postalo je sve dinamičnije i pomno praćeno područje politike, oblikovano prijenosom Direktive o minimalnoj plaći EU-a i desetljećem kontinuiranog rasta zakonskih stopa u realnim iznosima. Ovo izvješće analizira rasprave o određivanju plaća koje su se odvijale među državama članicama i Norveškom 2025. godine, s naglaskom na zemlje s i bez nacionalne minimalne plaće, na međusobni utjecaj minimalnih plaća i kolektivnog pregovaranja u nisko plaćenim sektorima te rastuću ulogu indikativnih referentnih vrijednosti u oblikovanju nacionalnih odluka.Nacionalne minimalne plaće u EU: rast vođen politikama, kontinuirana konvergencija i sve veća blizina pregovaračkim plaćama
Tijekom protekle godine, nacionalne minimalne plaće nastavile su znatno rasti diljem EU-a, osobito u zemljama srednje i istočne Europe, nastavljajući smanjenje regionalnih nejednakosti. Direktiva EU o minimalnoj plaći postala je značajan pokretač povećanja minimalne plaće u mnogim zemljama, premašivši razinu inflacije i rastući brže od kolektivno dogovorenih minimalnih plaća u mnogim sektorima s niskim plaćama.Nisko plaćeni poslovi: Trendovi zaposlenosti i utjecaj politika minimalne plaće
Ovo izvješće ispituje dugoročne učinke politika minimalne plaće na strukture zapošljavanja diljem EU-27 tijekom posljednja dva desetljeća. Sustavno analizira kako su promjene u obrascima zapošljavanja u sektorima i zanimanjima povezane s tim politikama.Posljednje ažuriranje: 4 September 2026
Naša infografika pruža dodatne detalje o situaciji zaključno s 2020. godinom.
Epizoda 32Kako se mijenjaju razine minimalne plaće u Europi?
U ovoj epizodi Mary McCaughey razgovara sa stručnjakom za Eurofound Carlosom Vacasom Sorianom kako bi istražili kako su se minimalne plaće promijenile u Europi tijekom protekle godine, kao i implikacije tih promjena. Slušatelji su pozvani da zarone u zamršenost dinamike minimalne plaće u Europi i čimbenike koji pokreću te promjene. Razgovor također baca svjetlo na šire implikacije promjene minimalne plaće na dohodovne nejednakosti i ravnopravnost spolova.Eurofound redovito objavljuje ažuriranja o plaćama u EU, uključujući godišnju studiju o tome kako su se minimalne plaće razvijale u EU (kao i u Norveškoj), pregledavajući kako nacionalne vlade i socijalni partneri utječu na određivanje novih stopa. Agencija također proučava koncept dostojanstvene plaće, s ciljem jamčenja radnicima i njihovim obiteljima pristojne razine životnog i društvenog sudjelovanja kao odgovor na nedostatnost prihoda mnogih radničkih kućanstava koja ovise o postojećim nacionalnim minimalnim plaćama.
Većina država članica EU ima nacionalnu (zakonsku) minimalnu plaću, iako se njezina razina, mehanizmi prilagodbe i pokrivenost razlikuju. Austrija, Danska, Finska, Italija i Švedska imaju minimalne plaće određene kolektivnim ugovorima.
Europski stup socijalnih prava, proglašen 2017., utvrđuje obvezu EU-a prema poštenim plaćama za radnike. To uključuje osiguravanje adekvatnih plaća za radnike kako bi oni i njihove obitelji imali pristojan životni standard, zaštitu mogućnosti niskokvalificiranih i mladih radnika da pronađu zaposlenje, a istovremeno čini posao financijski privlačnim. Akcijski plan za provedbu Stupa, objavljen u ožujku 2021., otvorio je put za inicijativu reforme minimalne plaće EU-a.
Dana 28. listopada 2020. Komisija je predložila Direktivu EU-a o adekvatnim minimalnim plaćama. Nakon toga 7. lipnja 2022. postignut je politički sporazum između Europskog parlamenta i država članica. Direktiva o minimalnim plaćama usvojena je u listopadu 2022. Cilj joj je poboljšati životni standard s ciljem postizanja konvergencije prema gore i smanjenja siromaštva među zaposlenima, nejednakosti u plaćama i razlike u plaćama među spolovima. Države članice bile su obvezne prenijeti direktivu u nacionalno zakonodavstvo do studenog 2024. (članak 17.). Godine 2023. Danska je zatražila potpuno ili djelomično poništenje direktive od Suda pravde EU-a (C-19/23). Dana 11. studenog 2025. CJEU donio je svoju odluku kojom je potvrđena njezina pravna valjanost, uz uvjet djelomičnog poništenja.
Posljednje ažuriranje: 3 June 2026
Eurofoundovi profili zemalja o minimalnoj plaći opisuju kako se minimalne plaće reguliraju i određuju u zemljama Europske unije i Norveškoj. Mogu se čitati kao pozadinske informacije za Eurofoundovu godišnju reviziju serije o određivanju minimalne plaće.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
1 September 2026
Minimalne plaće u 2026.: Godišnji pregled
&w=3840&q=75)
29 January 2026
Nacionalne minimalne plaće, 2026. (grafikon)
30 January 2026
Stvarni rast minimalnih plaća u 2026., uz napredak i usporavanje ambicija država članica
26 January 2024
Minimum wages for low-paid workers in collective agreements
In this pilot project, Eurofound successfully established the feasibility of, and piloted, an EU-wide database of minimum pay rates contained in collective agreements related to low-paid workers. A conceptual and measurement framework was devised, a total of 692 collective agreements – related to 24 low-paid sectors of interest – were selected to be ‘fully coded’ and representative data on negotiated minimum pay were compiled for 24 EU Member States. Based on more than 3,202 renewal texts, time series of collectively agreed minimum rates were created from 2015 to 2022 for 19 countries. This is the first time that an EU-wide data collection has provided comparative time series on negotiated pay. Key findings are is that in some countries outdated agreements contain rates below the applicable statutory minima, and that the potential of collective agreements to regulate pay generally or for employees earning higher wages than the minimum pay is not always fully capitalised on.
See also the national country reports (Eurofound papers), providing meta-data for the data collection, at the end of this web page.
27 November 2023
Minimum wages: Non-compliance and enforcement across EU Member States – Comparative report
In the EU, non-compliance with statutory or negotiated minimum wages averages 6.93% or 1.3%, depending on the statistics used. The lowest national estimate is 0.01% in Belgium and the highest is 11.59% in Hungary. It mostly affects young workers, those on fixed-term or part-time contracts and those working for small companies. It is more common in services than in manufacturing, and is characterised by shorter working time. Member States monitor, enforce and promote compliance in similar ways, although with some differences. This report identifies hindering and enabling factors. Some countries focus on specific economic sectors, such as construction, domestic work, platform work, agriculture and meat processing. National authorities often enforce minimum wages indirectly by helping employers comply, raising workers’ awareness, and helping stakeholders increase cooperation and develop faster procedures. Combining these soft initiatives with tougher measures increases the effectiveness of inspectorates’ actions in enforcing compliance with minimum wages.
30 November 2022
Regulating minimum wage and other forms of pay for the self-employed
This report is carried out in the context of the three-year pilot project (2021–2023), ‘Role of the minimum wage in establishing the Universal Labour Guarantee’, mandated to Eurofound by the European Commission. Its focus is module 3 of the project, investigating minimum wages and other forms of pay for the self-employed. Out of concern for the challenging conditions faced by certain groups of self-employed workers, some Member States have established or are in discussions about proposing some statutory forms of minimum pay for selected categories of the self-employed. The main objective of the report is to understand how minimum wages, wage rates, tariffs, fees and other forms of pay could be fixed for specific jobs or professions in sectors having a high level of ‘vulnerable’ workers, as well as ‘concealed’ self-employed. While the majority of Member States allow trade union representation, the right to collective bargaining for the self-employed is much more limited. Only a small number of Member States provide examples of collectively agreed minimum wages or other forms of pay for the self-employed.
15 June 2022
How to ensure adequate minimum wages in an age of inflation
22 January 2020
Minimum wages in the EU
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Carlos Vacas‑Soriano
Senior research managerCarlos Vacas Soriano je viši voditelj istraživanja u jedinici za zapošljavanje u Eurofoundu. Radi na temama vezanim uz nejednakosti u plaćama i prihodima, minimalne plaće, niske plaće, kvalitetu posla, privremeno zaposlenje i segmentaciju te kvalitetu posla. Prije nego što se pridružio Eurofoundu 2010. godine, radio je kao makroekonomski analitičar za Europsku komisiju i kao istraživač na europskim tržištima rada u Španjolskoj središnjoj banci. Ima magisterij iz europskih ekonomskih studija sa College of Europe u Brugesu i doktorat iz radne ekonomije sa Sveučilišta u Salamanci (Doctor Europaeus).
Christine Aumayr-Pintar
Senior research managerChristine Aumayr-Pintar viša je voditeljica istraživanja u odjelu za radni život u Eurofoundu. Koordinira Eurofoundova istraživanja o socijalnom dijalogu i industrijskim odnosima te nadzire Mrežu Eurofoundovih dopisnika (NEC). Njezina primarna istraživačka stručnost, kojoj se pristupa s komparativnog stajališta na razini EU-a, usredotočena je na minimalne plaće, kolektivno dogovorene plaće i transparentnost plaća između spolova. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2009. godine, bila je istraživačica tržišta rada i regionalne ekonomije u Joanneum Researchu u Austriji. Magistrirala je ekonomiju i doktorirala društvene znanosti/ekonomiju studirajući ekonomiju u Grazu, Beču i Jönköpingu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
