Minimalna plaća u Njemačkoj

• Zakon o reguliranju opće minimalne plaće (Zakon o minimalnoj plaći)opens in new tab

• Poslovnik Komisije za minimalnu plaćuPDFopens in new tab od 21. siječnja 2025.

• Uredba o prilagodbi minimalne plaće br. 5 od 9. rujna 2025.PDFopens in new tab

• Zakon o kolektivnom ugovoruopens in new tab

• Zakon o raspoređivanju radnikaopens in new tab

• Zakon o privremenom zapošljavanjuopens in new tab

Zakonska minimalna plaća određuje se ministarskom uredbom na prijedlog Komisije za minimalnu plaću svake dvije godine. Prema Zakonu o minimalnoj plaći (članak 4(2)), Komisija za minimalnu plaću ponovno se imenuje svakih pet godina. Sastoji se od predsjednika i tri člana sa svake strane društvenih partnera. Predstavnici socijalnih partnera i predsjednik imaju pravo glasa. Dva dodatna savjetodavna člana iz znanstvene zajednice nemaju pravo glasa u odlukama komisije. Predlažu ih socijalni partneri, ali moraju biti neovisni o organizacijama socijalnih partnera (na primjer, ne smiju biti zaposleni u istraživačkim institutima financiranim od strane organizacije socijalnih partnera). Savezna vlada imenuje predsjednika na zajednički prijedlog krovnih organizacija poslodavaca i sindikata. Komisiju za minimalnu plaću podržava tajništvo s trenutno osam zaposlenika. Tajništvo je smješteno u Saveznom institutu za sigurnost i zdravlje na radu (BAUA) kao neovisna organizacijska jedinica financirana od strane savezne pokrajine (proračun za 2024. oko 1,36 milijuna eura). Podržava komisiju, između ostalog, znanstvenom procjenom minimalne plaće te daje informacije i savjete zaposlenicima i tvrtkama.

• Informacije o radu Komisije za minimalnu plaćuopens in new tab - Mindestlohnkommission

Prema Zakonu o minimalnoj plaći (članak 9), svake dvije godine u lipnju Komisija za minimalnu plaću donosi rezoluciju s prijedlogom o razini minimalne plaće za sljedeće dvije godine, počevši od siječnja sljedeće godine. Članak 10. propisuje da komisija odlučuje jednostavnom većinom glasova prisutnih članova. Predsjednik najprije se suzdrži od glasovanja. Ako rezolucija nema većinu, predsjednik predsjedava kompromisnim prijedlogom. Samo ako, nakon rasprava o prijedlogu kompromisa, i dalje nema većinskog glasanja, predsjednik glasa. Komisija za minimalnu plaću može organizirati saslušanja s krovnim organizacijama poslodavaca i sindikata, sektorskim organizacijama poslodavaca i sindikatima, crkvenim organizacijama prema javnom pravu, dobrotvornim udrugama, udrugama koje zastupaju gospodarske i društvene interese te drugima pogođenima minimalnom plaćom. Također koristi informacije i stručna mišljenja vanjskih tijela. Članak 9. dalje propisuje da Komisija mora dostaviti pisane razloge za svoju odluku i uz rezoluciju predstaviti izvješće s procjenom utjecaja minimalne plaće na zaštitu radnika, konkurenciju, zapošljavanje u određenim granama industrije i regijama, kao i produktivnost.

Prema članku 11., kada Komisija za minimalnu plaću donese svoju odluku, vlada sastavlja zakonsku uredbu o određivanju minimalne plaće. Nakon objave nacrta uredbe, društveni partneri i organizacije civilnog društva dobivaju mogućnost podnošenja pisanih mišljenja o nacrtu u roku od tri tjedna. Vlada tada može učiniti prilagodbu minimalne plaće koju predlaže Komisija za minimalnu plaću obvezujućom za sve poslodavce i zaposlenike putem zakonske uredbe bez pristanka Bundesrata (drugog saveznog zakonodavnog doma koji predstavlja njemačke savezne pokrajine, Bundesländer). Savezna vlada može provesti samo prijedlog Komisije za minimalnu plaću nepromijenjeno i ne može odrediti drugačiji iznos. Ako odluka ne bude provedena, trenutna minimalna plaća ostat će.

Prema članku 9(2) Zakona o minimalnoj plaći, Komisija za minimalnu plaću pri određivanju minimalne plaće 'naknadno se vodi kolektivnim razvojem plaća'. Podaci o kolektivnom razvoju plaća preuzeti su iz Indeksa kolektivno ugovorenih plaća (Tariflohnindex) Saveznog statističkog zavoda. Konkretno, u skladu s definicijom zakonske minimalne plaće kao satnice, kao osnova se koriste kolektivne satnice.

Nadalje, Komisija za minimalnu plaću odlučuje, prema istom članku 9(2) Zakona o minimalnoj plaći u kontekstu sveobuhvatne procjene sljedećih kriterija:

• odgovarajuća minimalna razina zaštite za radnike

• ne ugrožavanje zaposlenja

• Pravedni i učinkoviti uvjeti natjecanja

Od 21. siječnja 2025., Poslovnik Komisije za minimalnu plaću također predviđa da Komisija razmatra referentnu vrijednost od 60% bruto medijane plaće zaposlenika s punim radnim vremenom u skladu s EU-ovom direktivom o minimalnoj plaći.

U provedbi gore navedenih pravnih kriterija za procjenu prikladnosti zakonskih prilagodbi minimalne plaće, Komisija za minimalnu plaću istražuje razvoj niskih plaća ispod i iznad zakonske minimalne plaće koristeći podatke iz Strukturnog istraživanja zarade (VSE) i Istraživanja zarade (VE), uz dopunu evaluacijama Kvartalnog istraživanja zarade (VVE) i Socio-ekonomskog panela (SOEP). Komisija dodatno provjerava usklađenost sa zakonskom minimalnom plaćom koristeći podatke iz 'Financijske kontrole neprijavljenog rada', jedinice u Generalnoj carinskoj upravi koja nadzire poštivanje minimalne plaće. Kako bi ispitala utjecaj minimalne plaće na primanje socijalnih naknada, posebno minimalnih naknada na temelju Socijalnog zakonika II, komisija koristi podatke iz nekoliko statistika Federalne agencije za zapošljavanje.

Za zapošljavanje (Istok/Zapad; isključivo zaposlenici na pola radnog vremena; zaposlenici podložni socijalnom osiguranju (isključujući pripravnike) s manjim honorarnim poslom; zaposlenici koji plaćaju doprinose za socijalno osiguranje (isključujući pripravnike)) i podatke o nezaposlenosti (Istok/Zapad; podijeljeno prema spolu, dobi, državljanstvu), Komisija koristi podatke Savezne agencije za zapošljavanje.

Komisija također proučava razvoj radnog vremena (Strukturna anketa o zaradi (VSE); Ankete o zaradi (VE); Socio-ekonomski panel (SOEP), Panel za osnivanje Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB), anketa o radnom vremenu Saveznog instituta za sigurnost i zdravlje na radu (BAuA), slobodna radna mjesta za analizu ponude i potražnje za radnom snagom (statistika Savezne agencije za zapošljavanje; IAB anketa o zapošljavanju), razvoj vezan uz naukovanje i daljnje obrazovanje (statistika Saveznog ministarstva obrazovanja i istraživanja; IAB Job Survey), te razvoj vezan uz samozapošljavanje (Mannheim Company Panel (MUP); Socio-ekonomski panel (SOEP)).

Za podatke o utjecaju minimalne plaće na konkurenciju, Komisija za minimalnu plaću koristi podatke iz IAB Job Survey, Structural Earnings Survey (VSE) i Company Survey tvrtke Ipsos. Produktivnost rada i troškovi rada uzimaju se u obzir koristeći podatke Saveznog statističkog ureda (Indeks troškova rada, Nacionalni računi). Daljnji podaci koji se koriste odnose se na investicije (IAB Establishment Panel), cijene (statistike Saveznog statističkog zavoda), privatnu potrošnju (statistike Saveznog statističkog zavoda), dobit (statistike Saveznog statističkog zavoda, Nacionalni računi; IAB Panel tvrtki), te statistiku registracije poduzeća i stečaja (Federalni statistički ured).

Dana 21. siječnja 2025. Komisija za minimalnu plaću promijenila je svoj Poslovnik kako bi se prilagodila relevantnim odredbama Direktive EU o minimalnoj plaći. Prema članku 2. stavak (1) a) o 'Kriterijima za prilagodbu zakonske minimalne plaće', dodala je da će, uz kriterije iz njemačkog Zakona o minimalnoj plaći, Komisija uzeti u obzir 'referentnu vrijednost 60% bruto medijane plaće zaposlenika na puno radno vrijeme', u skladu s EU-ovom direktivom o minimalnoj plaći. Međutim, Komisija za minimalnu plaću ne donosi odluku isključivo na temelju ovog referentnog kriterija, već nastavlja provoditi sveobuhvatnu procjenu svih gore navedenih pravnih kriterija.

Prema članku 1. stavku 1. Zakona o minimalnoj plaći, 'svaki radnik ima pravo na isplatu od svog poslodavca u iznosu koji nije manji od minimalne plaće'. Pripravnici se kvalificiraju kao radnici ako njihova praksa nije dio službenog obrazovnog programa (npr. sveučilišni studiji, škola) i ako traje duže od tri mjeseca. Također, djeca obuhvaćena Zakonom o zaštiti zapošljavanja mladih (Jugendarbeitsschutzgesetz) koja nisu završila nikakvo strukovno osposobljavanje ne smatraju se radnicima u smislu ovog zakona. Štoviše, naučnici se ne definiraju kao radnici. Primaju minimalnu naknadu prema stavku 17. Zakona o strukovnom obrazovanju (BBiG).

Dugotrajno nezaposleni prema definiciji iz Socijalnog zakonika III (radnici koji su nezaposleni 12 mjeseci ili više) nemaju zakonsko pravo na minimalnu plaću u prvih šest mjeseci zaposlenja.

Cijene za naučnike

Naučnici primaju minimalnu naknadu prema stavku 17. Zakona o strukovnom obrazovanju (BBiG):

• Zakon o strukovnom obrazovanju (BBiG)opens in new tab

Zakonske minimalne plaće specifične za industriju

Osim zakonske minimalne plaće, postoje i industrijski specifične minimalne plaće s razinama plaća iznad zakonske minimalne plaće koje pregovaraju kolektivni partneri, a koje je savezna vlada proglasila općenito obvezujućima u skladu sa Zakonom o raspoređivanju radnika (AEntG), Zakonom o privremenom zapošljavanju (AÜG) ili Zakonom o kolektivnim ugovorima (TVG). Općenito postoje obvezujući ugovori za sve poslodavce koji djeluju u sljedećim industrijama: privremeno zaposlenje, stručno osposobljavanje i usluge daljnjeg obrazovanja, krovopokrivački zanat, elektroindustrija, mesna industrija, čišćenje zgrada, slikarstvo i lakiranje, sestrinska djelatnost, dimnjačarski obrt.

Zakonska minimalna plaća u Njemačkoj definira se kao satnica neovisna o broju odrađenih sati. Ne vrijedi pravilo o broju mjesečnih uplata.

Njemački Zakon o minimalnoj plaći ne definira nikakve komponente zakonske minimalne plaće. Stoga pravna situacija ovisi o sudskoj praksi. To nije uvijek jasno. Prema nedavnoj sudskoj praksi, situacija je sljedeća (siječanj 2025.).

U minimalnu plaću ne računaju napojnice, naknade za stvaranje kapitala, dodatke za noćni rad (ako se plaćaju u skladu sa Zakonom o radnom vremenu) i posebne isplate poput naknade za godišnji odmor ako nisu povezane s radnim učinkom, već s pravom na godišnji odmor.

Ne postoji jasna pravna situacija kada je riječ o naknadama u naturi.

Općenito, isplate se računaju u minimalnu plaću ako se isplaćuju u zamjenu za obavljeni rad, uključujući bonuse za rad, plaće po komadu, bonuse za rad nedjeljom i tijekom praznika, bonuse za smjene, kao i bonuse za lojalnost, zastupanje i prisustvo. Božićna i blagdanska plaća uračunava se u minimalnu plaću ako se plaća za obavljen rad. Poslodavac ne može samostalno odlučiti pretvoriti prethodne bonuse za blagdane ili Božić u proporcionalne mjesečne rate kako bi ih mogao uravnotežiti proporcionalno u odnosu na zakonsku minimalnu plaću.

Odbici (npr. za hranu i smještaj) nisu dopušteni.

• Njemačka carina - Komponente minimalne plaće, naknade i dodatne naknadeopens in new tab (pristupljeno 7. siječnja 2025.)

• Znanstvena služba njemačkog Bundestaga - O vjerodostojnosti odabranih komponenti naknade i naknade u naturi prema zakonsko propisanoj minimalnoj plaćiPDFopens in new tab (2020.)

Uz svaku odluku o razini minimalne plaće, Njemačka komisija za minimalnu plaću objavljuje obvezno izvješće (članak 9. stavak 4) Zakona o minimalnoj plaći) o 'utjecaju minimalne plaće na zaštitu radnika, uvjete natjecanja, zapošljavanje u određenim granama industrije i regijama, kao i produktivnost' (članak 9. stavak 4) Zakona o minimalnoj plaći) koji prati svoju odluku:

• Prvo izvješće Komisije za minimalnu plaćuopens in new tab upućeno Saveznoj vladi u skladu s člankom 9, stavkom 4 Zakona o minimalnoj plaći o učincima zakonske minimalne plaće (28. lipnja 2016.) / sažetak na engleskomopens in new tab

• Drugo izvješće Komisije za minimalnu plaćuopens in new tab upućeno Saveznoj vladi u skladu s odjeljkom 9, stavkom 4 Zakona o minimalnoj plaći o učincima zakonske minimalne plaće (26. lipnja 2018.) / sažetak na engleskomopens in new tab

• Treće izvješće Komisije za minimalnu plaćuopens in new tab Saveznoj vladi u skladu s člankom 9., stavkom 4. Zakona o minimalnoj plaći o učincima zakonske minimalne plaće (30. lipnja 2020.) / sažetak na engleskomopens in new tab

• Četvrto izvješće Komisije za minimalnu plaćuopens in new tab Saveznoj vladi u skladu s člankom 9, stavkom 4 Zakona o minimalnoj plaći o učincima zakonske minimalne plaće (26. lipnja 2023.) / sažetak na engleskomopens in new tab

• Peto izvješće Komisije za minimalnu plaćuopens in new tab Saveznoj vladi u skladu s člankom 9., stavkom 4. Zakona o minimalnoj plaći o učincima zakonske minimalne plaće (27. lipnja 2025.) / sažetak na engleskomopens in new tab

Osim toga, Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Zaklade Hans Böckler objavljuje godišnje izvješće o razvoju minimalne plaće u Njemačkoj i Europskoj uniji:

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2018opens in new tab . - Trendovi cijena usporavaju rast realnih plaća (veljača 2018.) / engleska verzijaPDFopens in new tab

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2019opens in new tab . - Vrijeme za značajna povećanja minimalne plaće i europsku politiku minimalne plaće (ožujak 2019.) / engleska verzijaPDFopens in new tab

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2020PDFopens in new tab . - Proboj za Europsku inicijativu za minimalnu plaću? (veljača 2020.) / Engleski sažetakopens in new tab

• WSI - Izvješće o minimalnoj plaći 2021PDFopens in new tab - Je li Europa na putu prema adekvatnim minimalnim plaćama? (veljača 2021.) / engleska verzijaPDFopens in new tab

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2022.PDFopens in new tab - Prema novoj politici minimalne plaće u Njemačkoj i Europi (ožujak 2022.) / engleska verzijaPDFopens in new tab

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2023opens in new tab - Osiguravanje kupovne moći kao središnjeg zadatka u vremenima visoke inflacije (veljača 2023.) / sažetak na engleskomopens in new tab

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2024PDFopens in new tab . - Stvarni dobici zahvaljujući provedbi Europske direktive o minimalnoj plaći (veljača 2024.) / sažetak na engleskomopens in new tab

• WSI-Izvješće o minimalnoj plaći 2025opens in new tab - Preusmjeravanje politike minimalne plaće dovodi do stvarnih povećanja (travanj 2025.) / Engleska verzijaopens in new tab

U Njemačkoj se svake godine objavljuje velik broj znanstvenih članaka usmjerenih na temu minimalne plaće. Uz izvještaje koji prate svaku odluku o određivanju minimalne plaće (vidi odjeljak gore), Komisija za minimalnu plaću redovito naručuje istraživačke projekte vezane uz zadatke određivanja minimalne plaće.

Istraživanja o pitanjima vezanim uz minimalnu plaću također se provode na, između ostalih, Institutu za ekonomska i društvena istraživanja (WSI), Njemačkom ekonomskom institutu (IW), Institutu za istraživanje zapošljavanja (IAB), institutu ifo, Institutu za primijenjena ekonomska istraživanja (IAW), Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW), Leibnizovom institutu za ekonomska istraživanja (RWI) ili Leibnizovom centru za europska ekonomska istraživanja (ZEW).

Poveznica na gore navedeni istraživački institut nalazi se u nastavku.

• Istraživanje koje je naručila Komisija za minimalnu plaćuopens in new tab

• Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) – Istraživanje minimalne plaćeopens in new tab

• Njemački ekonomski institut (IW)opens in new tab

• Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB) – Istraživanje o minimalnoj plaćiopens in new tab

• ifo institutopens in new tab

• Institut za primijenjena ekonomska istraživanja (IAW) – Istraživanje minimalne plaćeopens in new tab

• Njemački institut za ekonomska istraživanjaopens in new tab (DIW)

• Leibnizov institut za ekonomska istraživanjaopens in new tab (RWI)

• Leibnizov centar za europska ekonomska istraživanjaopens in new tab (ZEW)