&w=3840&q=90)
Životni uvjeti
Uvjeti života su okolnosti ili čimbenici koji utječu na način na koji ljudi žive, osobito u pogledu njihove dobrobiti. Pojam 'uvjeti života' usko je povezan s pojmom 'kvaliteta života'. Pojam 'kvaliteta života' označava stupanj do kojeg je pojedinac zdrav, ugodan i sposoban sudjelovati u životnim događajima ili u njima uživati. Pojam 'kvaliteta života' može se odnositi i na iskustvo koje pojedinac ima u vlastitom životu i na životne uvjete u kojima se pojedinci nalaze.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Iznad 1,5°C: Stavljanje ljudi u središte politike
Globalne temperature trebale bi premašiti prag od 1,5°C u sljedećih nekoliko godina, ali zagrijavanje se još uvijek može ograničiti i preokrenuti. Da bi se to ostvarilo, kreatori politika moraju se usredotočiti na dizajn politika usmjeren na čovjeka.Mapiranje zelene javne politike ponašanja u EU
Ovaj dokument mapira koliko su države članice izgradile kapacitete za razvoj i primjenu takvih politika usmjerenih na ponašanje. Otkriva značajne razlike unutar EU-a, s zabrinjavajućim obrascem: zemlje pod najvećim pritiskom tranzicije često su najmanje opremljene za osmišljavanje politika usmjerenih na čovjeka koje bi to olakšale.Jesu li Europljani spremni za klimatske promjene?
Kako se klimatska kriza pojačava, je li Europa spremna za vrućinu? U ovoj epizodi Eurofound Talks, Mary McCaughey istražuje zamku najmoprimca i rastuću krizu pristupačnosti zajedno s ekspertima iz EEA i Eurofounda. Unatoč tome što 80% Europljana osjeća utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta, zapanjujućih 38% ne može si priuštiti hlađenje svojih domova. Od rizika od "obnova" do regionalnih razlika u pripremljenosti, rasprava premošćuje jaz između zelenih ambicija EU-a i surove stvarnosti kućanstava. Saznajte zašto individualna svijest nije dovoljna i koje su zajedničke političke mjere potrebne za zaštitu ranjivih.Dio glavne uloge Eurofounda je doprinos planiranju i dizajnu boljih životnih uvjeta u Europi. Od 1975. godine Eurofound razvija program aktivnosti vezanih uz praćenje i analizu životnih uvjeta i kvalitete života u Europi. Istraživanje uključuje mapiranje i analizu ključnih elemenata za poboljšanje životnih uvjeta ljudi, uključujući informacije o njihovoj percepciji kvalitete života i društva. Rezultati istraživanja imaju za cilj informirati kreiranje politika za poboljšanje životnog standarda i promicanje društvene kohezije u suočavanju s ekonomskim nejednakostima i društvenim nejednakostima.
Zbog zdravstvene i posljedične gospodarske krize nakon pandemije COVID-19, proučavanje životnih uvjeta i kvalitete života postalo je još važnije. Eurofound istražuje utjecaj ekonomske krize na životne uvjete Europljana u različitim životnim fazama te ulogu različitih inicijativa provedenih za ublažavanje društvenih teškoća različitih skupina građana. Agencija će nastaviti pratiti trendove na ovom području u svjetlu ovog novog izazova.
Uzlazna društvena konvergencija, odnosno poboljšanje životnog standarda, radnih uvjeta i gospodarskih ishoda među državama članicama, glavni je cilj EU-a. Stoga je praćenje i mapiranje razvoja životnih uvjeta i kvalitete života u državama članicama EU-a prioritet.
Europski stup socijalnih prava, zajednički proglašen od strane institucija EU-a u studenom 2017., obuhvaća 20 načela u tri temeljna područja: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, što uključuje pravednost vezanu uz životne uvjete i siromaštvo; pravedni radni uvjeti; socijalna zaštita i uključenost, što uključuje stanovanje i pomoć beskućnicima. Posebno, načela naglašavaju ulogu javnih usluga u poboljšanju kvalitete života.
U ožujku 2021. Europska komisija pokrenula je Akcijski plan za pretvaranje 20 načela Stupa u konkretne akcije koje će koristiti građanima EU-a u njihovom svakodnevnom životu, predlažući glavne ciljeve koje EU treba ostvariti u sljedećem desetljeću. Novi ambiciozni cilj izvlačenja najmanje 15 milijuna ljudi iz rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti do 2030. godine stavlja životne uvjete i životni standard visoko na dnevni red socijalne politike. Stup je popraćen Socijalnom tablicom rezultata – popisom pokazatelja za praćenje napretka u provedbi ovih načela u državama članicama.
Europska komisija uspostavila je skup statistika kvalitete života i pokrenula EU statistiku o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILCopens in new tab) 2003. godine. EU-SILC prikuplja usporedne podatke o prihodima, siromaštvu, socijalnoj isključenosti, stambenim uvjetima, radu, obrazovanju i zdravstvu.
Europska komisija: Europski stup akcijskog plana za socijalna pravaopens in new tab
Europska komisija: Europski stup socijalnih prava u 20 načelaopens in new tab
Eurostat: Europski stup socijalnih prava – Scoreboardopens in new tab
Europska komisija: Statistika Europske unije o dohodku i životnim uvjetima - Eurostatopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
19 December 2023
Intergenerational inequalities: How to close the gaps?
The various economic and social shocks of the past decade and a half – most recently the COVID-19 pandemic – have ongoing consequences for the living standards and prospects of Europeans, and sometimes these outcomes have been uneven across age groups. Social policies – such as those in the areas of social protection and housing – in some cases have benefited certain age groups over others. The upshot both of crises and of policies is that inequalities between the generations have widened in important areas.
This policy brief examines some of the intergenerational social trends that either were persistent or changed considerably over the last decade and a half, sometimes contrary to expectations. It focuses on significant developments that have received somewhat less attention in policy planning in the areas of income, housing, work and employment, and health. The intention is to develop a clearer sense of the direction of social change and bring medium- and long-term perspectives into policy thinking.
17 October 2023
Bridging the rural-urban divide: Addressing inequalities and empowering communities
The Treaty of Lisbon established territorial cohesion as the third dimension of European cohesion. Despite the high priority given in policy to achieving geographically balanced economic development, gaps in living conditions still exist between rural and urban areas. In some cases, these gaps are growing. This report documents rural–urban differences in social, political, cultural and economic outcomes. These differences may pose a serious threat to social cohesion in Europe. Indeed, this report finds that rural residents more often perceive themselves as disregarded by governments and have lower levels of trust in governments and institutions than urban residents. Moreover, public service provision in rural areas is poorer than in urban areas, and gaps in provision are continually emerging. To ensure a bright future for all areas, innovative solutions to combat economic decline must be found. This report outlines creative solutions that are being deployed across Member States to provide services in remote areas.
20 September 2023
Guaranteeing access to services for children in the EU
The European Child Guarantee was established in 2021 to ensure that children in need have access to a set of key services. This policy brief analyses trends and disparities in children’s access to early childhood education and care, education, healthcare, nutrition and housing. This is done using a convergence analysis, which tracks whether Member States are improving in respect of specific performance indicators and whether disparities between them are expanding or narrowing. The analysis, where possible, also looks at the differences between urban and rural areas and between children living in households with different levels of income and risk of social exclusion. The indicators chosen for analysis highlight the links between the Guarantee, the European Semester and the Social Scoreboard.
7 December 2022
Living, working and COVID-19 in the European Union and 10 EU neighbouring countries
The Living, working and COVID-19 survey, first launched by Eurofound in early 2020, aims to capture the wide-ranging impact of the pandemic on the work and lives of EU citizens. The fifth round of the Eurofound survey, which was implemented in spring 2022, also sheds light on a new uncertain reality caused by the war in Ukraine, record-high inflation and sharp rises in the cost of living. As a pilot survey, a shorter version of the questionnaire was fielded by the European Training Foundation (ETF) in 10 European Union (EU) neighbouring countries. This joint Eurofound-ETF factsheet presents a selection of results from the survey covering both the EU-27 and the 10 selected EU neighbouring countries.
The results reveal at least one clear commonality across respondents from all countries: serious concerns about the rising cost of living. At the same time, the results point to a large divergence in living and working conditions between respondents in the two groups of countries, but also show large differences within the EU itself and amongst the selected EU neighbouring countries.
6 July 2022
Fifth round of the Living, working and COVID-19 e-survey: Living in a new era of uncertainty
The fifth round of Eurofound's e-survey, fielded from 25 March to 2 May 2022, sheds light on the social and economic situation of people across Europe two years after COVID-19 was first detected on the European continent. It also explores the reality of living in a new era of uncertainty caused by the war in Ukraine, inflation, and rising energy prices.
The findings of the e-survey reveal the heavy toll of the pandemic, with respondents reporting lower trust in institutions than at the start of the pandemic, poorer mental well-being, a rise in the level of unmet healthcare needs and an increase in the number of households experiencing energy poverty.
30 March 2021
Wealth distribution and social mobility
This report explores the distribution of household wealth in the EU Member States and analyses the role of wealth in social mobility. Using data from three datasets (the Household Finance and Consumption Survey, the Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe and the Luxembourg Wealth Study), it focuses on wealth per household member. Wealth composition is compared across social groups and countries, and the role of housing assets in wealth distribution and negative wealth is assessed. The findings show that parental background, including parental wealth, has an impact on educational and wealth mobility. In order to promote equality of opportunities in terms of access to education and housing, the impact of wealth inequalities, including differences in parental wealth, should be counterbalanced. The report also suggests that regularising wealth declaration in the EU could be a way of promoting social justice by minimising hidden wealth and combating tax evasion.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Hans Dubois
Senior research managerHans Dubois je viši voditelj istraživanja u jedinici za socijalne politike u Eurofoundu. Teme njegovih istraživanja uključuju stanovanje, prezaduženost, zdravstvo, dugotrajnu skrb, socijalne beneficije, mirovinu i kvalitetu života u lokalnom području. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je docent na Sveučilištu Kozminski (Varšava). Doktorirao je poslovnu administraciju i menadžment na Sveučilištu Bocconi (Milano), nakon što je radio kao istraživač u Europskom opservatoriju za zdravstvene sustave i politike (Madrid).
Eszter Sándor
Senior research managerEszter Sandor viša je voditeljica istraživanja u odjelu za socijalne politike u Eurofoundu. Ima stručnost u metodologiji istraživanja i statističkoj analizi, radila je na pripremi i upravljanju Europskim istraživanjem o kvaliteti života, a nedavno i e-anketom Život, rad i COVID-19 te je odgovorna za kvalitetu skupova podataka. Njezina istraživačka područja su dobrobit mladih i kvaliteta života u kućanstvima i obiteljima, uključujući subjektivnu dobrobit, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te životne uvjete. Prethodno je radila kao ekonomska savjetnica u Škotskoj s fokusom na procjene gospodarskog učinka, evaluacije i analizu input-outputa. Magistrirala je ekonomiju i međunarodne odnose na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti.
Sara Grubanov-Boskovic
Research officerSara Grubanov-Bosković je istraživačica u jedinici za radni život pri Eurofoundu, gdje doprinosi projektima o radu na daljinu, radnom vremenu, životnim uvjetima i proširenju EU-a. Prije dolaska u Eurofound, radila je kao službenica za politiku u OECD Istanbul Centru unutar Direktorata za globalne odnose te kao znanstvena projektna službenica u Centru za znanje Europske komisije o migracijama i demografiji. Kao postdoktorandica na Sveučilištu u Torinu, njezina istraživanja bila su usmjerena na nesklade vještina, dok je kao gostujuća istraživačica na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu radila na demografskim tranzicijama i starenju stanovništva. Sara ima doktorat iz populacije i gospodarskog razvoja sa Sveučilišta u Bariju.
Sanna Nivakoski
Research officerSanna Nivakoski je istraživačica u jedinici za socijalne politike pri Eurofoundu. Njezina istraživanja usmjerena su na strukture kućanstava, samostalni život, stanovanje, rodnu ravnopravnost i neplaćenu skrb. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2021., radila je kao postdoktorandica na Geary institutu za javnu politiku Sveučilišta College Dublin, Institutu za ekonomska i društvena istraživanja u Dublinu te Kraljevskom kolegiju kirurga u Irskoj. Radila je u mnogim istraživačkim područjima mikroekonomije, uključujući prihode i bogatstvo u mirovini, štednju u mirovinama, međugeneracijske transfere i financijski utjecaj udovstva. Sanna ima doktorat iz ekonomije sa Trinity College Dublin.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
