Umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija (UI) odnosi se na sustave temeljene na strojevima dizajniranim za rad s različitim stupnjevima autonomije koji iz ulaza koje primaju zaključuju kako generirati izlaze poput predviđanja, sadržaja, preporuka ili odluka koje mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja (Zakon o umjetnoj inteligenciji, članak 3(1)). Brzi napredak u umjetnoj inteligenciji, osobito u strojnom učenju, velikim jezičnim modelima i generativnoj umjetnoj inteligenciji, transformira radna mjesta, tržišta rada i javne usluge. Očekuje se da će umjetna inteligencija povećati produktivnost, no veličina tih dobitaka, koliko brzo se ostvaruju i kako se dijele između tvrtki, radnika i potrošača ostaje otvoreno pitanje. UI može podržavati ili automatizirati donošenje odluka, upravljati radnim procesima, analizirati informacije, generirati sadržaj i pomagati ljudskim radnicima, što otvara važna pitanja o zaposlenju, radnim uvjetima, kvaliteti rada, vještinama, društvenom dijalogu, nejednakosti i kvaliteti života. Razumijevanje potencijalnih koristi i rizika umjetne inteligencije ključno je za razvoj politika koje podržavaju inovacije, istovremeno osiguravajući pravedne i uključive ishode za radnike i građane.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
UI se već koristi na europskim radnim mjestima, ali ne na štetu mladih radnika
Brza primjena AI-a u posljednjih nekoliko godina potaknula je raspravu o tome slabi li tehnologija ishode zapošljavanja mladih. Ovaj članak analizira dokaze diljem EU27 uspoređujući ishode na tržištu rada za mlade i najbolje zaposlene između 2011. i 2025., uz razlikovanje stvarne upotrebe generativne AI od potencijalne izloženosti AI-u.IT sektor u fokusu: Evolucija digitalne radne snage EU-a
ICT sektor potiče digitalizaciju i usvajanje umjetne inteligencije diljem Europe, no nedostatak kvalificirane radne snage usporava njegov rast. Ovo izvješće analizira uvjete zapošljavanja i rada ICT stručnjaka te izazove koji oblikuju jedan od najvažnijih sektora EU-a.Algoritamsko upravljanje na europskim radnim mjestima: implikacije za organizaciju rada i radne uvjete
Ova studija predstavlja sekundarnu analizu podataka iz Eurofoundove Sedme europske ankete o radnim uvjetima (EWCS 2024) koja istražuje raširenost digitalnih tehnologija u modernim radnim mjestima i širenje algoritamskih menadžerskih praksi. Povezujući prijavljenu izloženost radnika računalnim programima koji prate izvedbu, raspoređuju zadatke i rasporede rada s pokazateljima kvalitete posla, analiza procjenjuje kako tehnologija preoblikuje rad. Također identificira različite profile radnika na temelju obrazaca korištenja digitalne tehnologije i karakteristika povezanih s tim profilom. Nalazi će informirati donošenje politika usmjerenih na promicanje visokokvalitetnih radnih mjesta u sve digitalnijim radnim mjestima.Eurofound proučava implikacije umjetne inteligencije u svoja četiri istraživačka područja: radni uvjeti i održivi rad, zapošljavanje i tržišta rada, industrijski odnosi i društveni dijalog te životni uvjeti i kvaliteta života. Nadovezujući se na dugogodišnji rad na digitalizaciji, automatizaciji i platformskom radu, Eurofound istraživanja istražuju kako umjetna inteligencija transformira rad, zapošljavanje i društvo, s ciljem informiranja politika temeljenih na dokazima. Trenutni rad u tekućem programskom razdoblju usmjeren je na utjecaj umjetne inteligencije na produktivnost zaposlenosti i plaće, kao i na to kako promjene zanimanja potaknute umjetnom inteligencijom utječu na radne uvjete i organizaciju rada.
Posljednje ažuriranje: 16 September 2026
Umjetna inteligencija postala je glavni politički prioritet EU-a kao dio digitalne tranzicije i šireg napora za jačanje konkurentnosti, inovacija i društvene otpornosti.
Zakon EU o umjetnoj inteligenciji (Zakon o umjetnoj inteligenciji) stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. kao prvi sveobuhvatni pravni okvir o umjetnoj inteligenciji u svijetu. Koristeći okvir temeljen na riziku, Zakon nameće stroža pravila za UI sustave visokog rizika, poput onih koji se koriste u zapošljavanju, upravljanju radnicima i pristupu obrazovanju za samozapošljavanje i strukovnom osposobljavanju. Ovi sustavi klasificirani su kao visokorizični jer mogu imati značajan utjecaj na karijerne izglede i egzistenciju radnika, perpetuirati obrasce diskriminacije i narušavati prava na zaštitu podataka i privatnost. Korisnici visokorizičnih UI sustava na radnom mjestu moraju obavijestiti predstavnike radnika i pogođene radnike prije nego što takve sustave počnu koristiti. Zakon nastoji osigurati da UI sustavi na tržištu EU-a budu sigurni, transparentni, nediskriminirajući i poštuju temeljna prava. Zakon se primjenjuje postupno: zabrane, uključujući zabranu sustava za prepoznavanje emocija na radnom mjestu (uz ograničene iznimke), stupile su na snagu 2. veljače 2025., dok obveze za sustave visokog rizika, uključujući sustave vezane uz zapošljavanje, sada vrijede od 2. prosinca 2027. nakon Digitalnog omnibusa o umjetnoj inteligenciji iz 2026.
Pokrenut u travnju 2025., Akcijski plan Europske komisije za AI kontinent ima za cilj povećati globalnu konkurentnost Europe u području umjetne inteligencije širenjem infrastrukture umjetne inteligencije i pristupa podacima, podržavajući usvajanje UI-a u svim sektorima, razvijajući vještine i talente te potičući inovacije usmjerene na čovjeka u tehnološkom razvoju. U listopadu 2025. slijedila je Strategija primjene umjetne inteligencije, koja promiče usvajanje umjetne inteligencije u strateškim sektorima i javnom sektoru te uključuje mjere za pripremu radne snage za umjetnu inteligenciju.
UI na radu također se rješava kroz radno pravo EU-a. Direktiva o platformskom radu (Direktiva (EU) 2024/2831), koju države članice moraju prenijeti do 2. prosinca 2026., sadrži prva pravila EU-a posebno o algoritamskom upravljanju, pokrivajući transparentnost, ljudski nadzor automatiziranih odluka i informacija te konzultacije s predstavnicima radnika. Inicijativa Zakona o kvalitetnim poslovima također identificira algoritamsko upravljanje i umjetnu inteligenciju na radu među prioritetnim područjima koja treba riješiti u nastojanju da se poboljšaju radni uvjeti uz iskorištavanje učinkovitosti koju donose digitalne tehnologije. Prijedlog za Zakon o kvalitetnim radnim mjestima očekuje se do kraja 2026. godine.
Ovi razvojni procesi imaju izravne posljedice na svijet rada. Kako se upotreba UI-a intenzivira u zapošljavanju, upravljanju učinkom, planiranju radne snage i praćenju radnog mjesta, rasprave o politikama o transparentnosti, odgovornosti, razvoju vještina i radničkim pravima su se povećale. AI stoga postaje središnje prioritetno područje za zapošljavanje, politiku socijalnih i industrijskih odnosa na razini EU-a i na nacionalnoj razini.
Europska komisija: Zakon o umjetnoj inteligencijiopens in new tab
Europska komisija: Akcijski plan za AI kontinentopens in new tab i strategija primjene UIopens in new tab
Europska komisija: Komisija otvara drugu fazu konzultacija o Zakonu o kvalitetnim radnimopens in new tab mjestima
EUR-Lex: Direktiva (EU) 2024/2831 o poboljšanju radnih uvjeta u platformskom raduopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
October 2026
Algoritamsko upravljanje na europskim radnim mjestima: implikacije za organizaciju rada i radne uvjete
20 July 2026
IT sektor u fokusu: Evolucija digitalne radne snage EU-a
30 April 2026
AI, algoritamsko upravljanje i transformacija društva, rada i zapošljavanja – istraživanje pojmova
27 February 2026
Tko koristi generativnu umjetnu inteligenciju? Obrasci i nejednakosti diljem EU
12 February 2026
Algoritamska kontrola: Kako digitalni nadzor oblikuje rad na online platformama u Europi
26 September 2025
Kolektivno pregovaranje o umjetnoj inteligenciji na djelu
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Dragoș Adăscăliței
Research officerDragoș Adăscăliței je istraživač u odjelu za zapošljavanje pri Eurofoundu. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na teme vezane uz budućnost rada, uključujući utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, posljedice automatizacije za zapošljavanje i regulatorna pitanja vezana uz rad na platformama. Također je redoviti suradnik na komparativnim projektima koji prate strukturne promjene na europskim tržištima rada. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je predavač radnih odnosa na Sveučilištu u Sheffieldu, na Školi menadžmenta. Magistrirao je političke znanosti na Srednjoeuropskom sveučilištu i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Mannheimu.
Marianna Baggio
Research officerMarianna Baggio znanstvena je službenica u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu koja radi na aspektima Europskog istraživanja o kvaliteti života (EQLS) te na temama transparentnosti plaća između spolova i neformalne skrbi. Prije nego što se pridružila Eurofoundu, radila je kao analitičarka politika u Centru kompetencija za bihevioralne uvide Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Radila je kao postdoktorandica na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele (Milano) i Sveučilištu u Trentu. Također donosi veliko iskustvo iz prethodne uloge službenika za društveno odgovorno poslovanje (CSR) u Južnoj Africi. Marianna je doktorirala ekonomiju i menadžment na Sveučilištu u Trentu, specijalizirala se za bihevioralnu ekonomiju.
Tina Weber
Senior research managerTina Weber is a senior research manager in Eurofound’s Working Life unit. Her work has focused on labour shortages, the impact of hybrid work and an ‘always on’ culture and the right to disconnect, working conditions and social protection measures for self-employed workers and the impact of the twin transitions on employment, working conditions and industrial relations. She is responsible for studies assessing the representativeness of European social partner organisations. She has also carried out research on European Works Councils and the evolution of industrial relations and social dialogue in the European Union. Prior to joining Eurofound in 2019, she worked for a private research institute primarily carrying out impact assessments and evaluations of EU labour law and labour market policies. Tina holds a PhD in Political Sciences from the University of Edinburgh which focussed on the role of national trade unions and employers’ organisations in the European social dialogue.
Sara Riso
Senior research managerSara Riso pridružila se Eurofoundu 2006. godine i trenutno je viša voditeljica istraživanja u jedinici za radni život. Uključena je u istraživačke projekte usmjerene na digitalizaciju i radne uvjete. Prije dolaska u Eurofound, Sara je vodila istraživačke projekte za velike europske udruge i mreže sa sjedištem u Bruxellesu. Njezina akademska pozadina je iz psihologije, komunikacije i jezika. Njezin glavni istraživački interes usmjeren je na istraživanje novih stresora na radnom mjestu koji proizlaze iz povećane digitalizacije rada, evolucije organizacijskih praksi i strategija upravljanja promjenama kako bi se odgovorilo na izazove koje digitalizacija donosi u suvremenim radnim okruženjima.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
