Prijeđi na glavni sadržaj
Ova je stranica strojno prevedena. Pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku i jezičnu politiku Eurofounda.
Two people in glasses discuss artificial intelligence software on a tablet computer in a high-tech office, with computer monitors and a whiteboard in the background.
Tema
Posljednje ažuriranje: 19 November 2026

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija (UI) odnosi se na sustave temeljene na strojevima dizajniranim za rad s različitim stupnjevima autonomije koji iz ulaza koje primaju zaključuju kako generirati izlaze poput predviđanja, sadržaja, preporuka ili odluka koje mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja (Zakon o umjetnoj inteligenciji, članak 3(1)). Brzi napredak u umjetnoj inteligenciji, osobito u strojnom učenju, velikim jezičnim modelima i generativnoj umjetnoj inteligenciji, transformira radna mjesta, tržišta rada i javne usluge. Očekuje se da će umjetna inteligencija povećati produktivnost, no veličina tih dobitaka, koliko brzo se ostvaruju i kako se dijele između tvrtki, radnika i potrošača ostaje otvoreno pitanje. UI može podržavati ili automatizirati donošenje odluka, upravljati radnim procesima, analizirati informacije, generirati sadržaj i pomagati ljudskim radnicima, što otvara važna pitanja o zaposlenju, radnim uvjetima, kvaliteti rada, vještinama, društvenom dijalogu, nejednakosti i kvaliteti života. Razumijevanje potencijalnih koristi i rizika umjetne inteligencije ključno je za razvoj politika koje podržavaju inovacije, istovremeno osiguravajući pravedne i uključive ishode za radnike i građane.

Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.

19 November 2026
Novo
Ispunjavanje obećanja da nitko neće ostati iza: Osiguravanje pravedne zelene tranzicije za građane EU - Digitalna priča
Ova digitalna priča donosi ključne nalaze o tome je li obećanje Europskog zelenog dogovora da nitko neće biti iza sebe ispunjeno za ljude i kućanstva diljem EU.
Marianna Baggio+3
Digitalna priča
19 November 2026
Novo
Ispunjavanje obećanja da nitko neće biti zapostavljen: Osiguravanje pravedne zelene tranzicije za građane EU-a
Ovo izvješće ispituje u kojoj mjeri je to obećanje ispunjeno za ljude i kućanstva diljem EU, kombinirajući rezultate iz istraživanja o stavovima i ponašanju s analizom više od 150 nacionalnih mjera politike vezanih uz energetski učinkovito stanovanje i zelenu mobilnost.
Marianna Baggio+3
Izvješće o istraživanju
December 2026
Uskoro
Nestandardno zapošljavanje u EU: trendovi, vrste i radni uvjeti
Ovo izvješće daje pregled trendova u novim i nestandardnim oblicima rada diljem Europske unije. Na temelju dostupnih usporednih europskih skupova podataka, mapira nedavna zbivanja u ovim radnim aranžmanima i analizira njihove implikacije za kvalitetu radnih mjesta. Izvješće također analizira mjere koje su socijalni partneri poduzeli posljednjih godina kako bi se suočili s izazovima koje donose novi i nestandardni oblici rada.
Dragoș Adăscăliței
Izvješće o istraživanju

Eurofound proučava implikacije umjetne inteligencije u svoja četiri istraživačka područja: radni uvjeti i održivi rad, zapošljavanje i tržišta rada, industrijski odnosi i društveni dijalog te životni uvjeti i kvaliteta života. Nadovezujući se na dugogodišnji rad na digitalizaciji, automatizaciji i platformskom radu, Eurofound istraživanja istražuju kako umjetna inteligencija transformira rad, zapošljavanje i društvo, s ciljem informiranja politika temeljenih na dokazima. Trenutni rad u tekućem programskom razdoblju usmjeren je na utjecaj umjetne inteligencije na produktivnost zaposlenosti i plaće, kao i na to kako promjene zanimanja potaknute umjetnom inteligencijom utječu na radne uvjete i organizaciju rada.

UI na radnom mjestu

UI se sve više integrira u upravljanje radnim mjestom, raspodjelu zadataka, praćenje učinka i procese donošenja odluka. Eurofoundova istraživanja istražuju kako AI i tehnologije podržane AI-jem utječu na radne uvjete i organizaciju rada, kvalitetu posla, zahtjeve za vještinama, autonomiju radnika, upravljačku kontrolu te zdravlje i sigurnost na radu. Ključno pitanje je hoće li se očekivani dobitci produktivnosti od AI-a na radnoj razini pretvoriti u bolju kvalitetu posla ili u veću intenzitet rada i bliže praćenje radnika.

Istraživanja pokrenuta u okviru programa 2025.–2028. proučavaju upotrebu sustava za upravljanje radom potpomognutih umjetnom inteligencijom i njihove implikacije za zapošljavanje, radne uvjete i društveni dijalog. Posebna pažnja posvećena je algoritamskom upravljanju, uključujući automatizirano donošenje odluka i praćenje zaposlenika, te promjenjivom sadržaju rada.

Ovaj rad temelji se na dokazima iz vlastitih istraživanja Eurofounda. Europska anketa o radnim uvjetima 2024. pita radnike diljem EU koriste li generativnu umjetnu inteligenciju, robote i druge digitalne alate na poslu, te raspoređuje li tehnologija njihove zadatke, određuje radno vrijeme ili prati njihovu izvedbu, omogućujući mjerenje širenja AI-a i algoritamskog upravljanja te povezivanje s ishodima kvalitete radnih mjesta.

AI, tržište zapošljavanja i rada

Očekuje se da će UI utjecati na potražnju za radnom snagom, strukture zanimanja, potrebe za vještinama i nove oblike rada. Eurofound analizira kako UI doprinosi transformaciji tržišta rada, uključujući njezin utjecaj na stvaranje radnih mjesta, iseljavanje radnih mjesta, promjene zanimanja i razvoj vještina. To uključuje rad na tome kako izloženost UI-u na radnom mjestu utječe na razvoj zaposlenosti i plaća diljem EU.

Istraživanja također ispituju kako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija utječu na nove oblike rada, uključujući rad na platformi, rad temeljen na IKT-u na mobilnim uređajima i rad na daljinu, te istražuje kako tehnološke promjene utječu na sudjelovanje na tržištu rada i mogućnosti zapošljavanja među različitim skupinama radnika.

AI, industrijski odnosi i društveni dijalog

Sve veća upotreba UI-a na radnim mjestima otvara važna pitanja vezana uz zastupljenost radnika, kolektivno pregovaranje i sudjelovanje zaposlenika. Eurofound istražuje kako društveni partneri rješavaju pitanja vezana uz UI kroz kolektivno pregovaranje, društveni dijalog i konzultacije na radnom mjestu.

Istraživanja istražuju teme poput transparentnosti algoritamskih sustava upravljanja, prava radnika u radnim mjestima kojima upravlja UI, uloge predstavnika zaposlenika u usvajanju tehnologije te razvoja okvira upravljanja koji podržavaju odgovornu i na čovjeka usmjerenu implementaciju AI-a.

  • Članak: Kolektivno pregovaranje o umjetnoj inteligenciji na djelu

  • Izvješće (u pripremi): Kolektivno pregovaranje i društveni dijalog o umjetnoj inteligenciji i algoritamskom upravljanju u EU-u i zemljama kandidatima: Pregledno izvješće (kao rezultat Mreže za socijalni dijalog Europske komisije)

AI i životni uvjeti

UI ima implikacije koje nadilaze radno mjesto. Eurofound proučava kako tehnološke promjene i UI utječu na životne uvjete, društvenu koheziju i kvalitetu života diljem Europe.

Istraživanja se usredotočuju na pitanja poput digitalnih nejednakosti i pristupa tehnologiji, promjenjivih obrazaca pružanja usluga, društvenih posljedica transformacije tržišta rada i šireg društvenog utjecaja umjetne inteligencije. Također ispituje kako umjetna inteligencija oblikuje povjerenje u institucije, informacije i samu tehnologiju, što to znači za društvenu koheziju i demokratsko sudjelovanje, kao i njezine učinke na mentalno zdravlje i dobrobit. Posebna pažnja posvećena je tome u kojoj mjeri umjetna inteligencija doprinosi ili ublažava društvene nejednakosti, uključujući dob, spol, obrazovanje i geografiju, te e-zdravstvenu skrb i životne uvjete mobilnih radnika temeljenih na platformama i IKT-u.

Posljednje ažuriranje: 16 September 2026

Umjetna inteligencija postala je glavni politički prioritet EU-a kao dio digitalne tranzicije i šireg napora za jačanje konkurentnosti, inovacija i društvene otpornosti.

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji (Zakon o umjetnoj inteligenciji) stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. kao prvi sveobuhvatni pravni okvir o umjetnoj inteligenciji u svijetu. Koristeći okvir temeljen na riziku, Zakon nameće stroža pravila za UI sustave visokog rizika, poput onih koji se koriste u zapošljavanju, upravljanju radnicima i pristupu obrazovanju za samozapošljavanje i strukovnom osposobljavanju. Ovi sustavi klasificirani su kao visokorizični jer mogu imati značajan utjecaj na karijerne izglede i egzistenciju radnika, perpetuirati obrasce diskriminacije i narušavati prava na zaštitu podataka i privatnost. Korisnici visokorizičnih UI sustava na radnom mjestu moraju obavijestiti predstavnike radnika i pogođene radnike prije nego što takve sustave počnu koristiti. Zakon nastoji osigurati da UI sustavi na tržištu EU-a budu sigurni, transparentni, nediskriminirajući i poštuju temeljna prava. Zakon se primjenjuje postupno: zabrane, uključujući zabranu sustava za prepoznavanje emocija na radnom mjestu (uz ograničene iznimke), stupile su na snagu 2. veljače 2025., dok obveze za sustave visokog rizika, uključujući sustave vezane uz zapošljavanje, sada vrijede od 2. prosinca 2027. nakon Digitalnog omnibusa o umjetnoj inteligenciji iz 2026.

Pokrenut u travnju 2025., Akcijski plan Europske komisije za AI kontinent ima za cilj povećati globalnu konkurentnost Europe u području umjetne inteligencije širenjem infrastrukture umjetne inteligencije i pristupa podacima, podržavajući usvajanje UI-a u svim sektorima, razvijajući vještine i talente te potičući inovacije usmjerene na čovjeka u tehnološkom razvoju. U listopadu 2025. slijedila je Strategija primjene umjetne inteligencije, koja promiče usvajanje umjetne inteligencije u strateškim sektorima i javnom sektoru te uključuje mjere za pripremu radne snage za umjetnu inteligenciju.

UI na radu također se rješava kroz radno pravo EU-a. Direktiva o platformskom radu (Direktiva (EU) 2024/2831), koju države članice moraju prenijeti do 2. prosinca 2026., sadrži prva pravila EU-a posebno o algoritamskom upravljanju, pokrivajući transparentnost, ljudski nadzor automatiziranih odluka i informacija te konzultacije s predstavnicima radnika. Inicijativa Zakona o kvalitetnim poslovima također identificira algoritamsko upravljanje i umjetnu inteligenciju na radu među prioritetnim područjima koja treba riješiti u nastojanju da se poboljšaju radni uvjeti uz iskorištavanje učinkovitosti koju donose digitalne tehnologije. Prijedlog za Zakon o kvalitetnim radnim mjestima očekuje se do kraja 2026. godine.

Ovi razvojni procesi imaju izravne posljedice na svijet rada. Kako se upotreba UI-a intenzivira u zapošljavanju, upravljanju učinkom, planiranju radne snage i praćenju radnog mjesta, rasprave o politikama o transparentnosti, odgovornosti, razvoju vještina i radničkim pravima su se povećale. AI stoga postaje središnje prioritetno područje za zapošljavanje, politiku socijalnih i industrijskih odnosa na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.

Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.

Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies