IT sektor u fokusu: Evolucija digitalne radne snage EU-a

Digitalne vještine postaju transverzalna potreba u većini zanimanja i sektora te preduvjet za rad u gotovo svim brže rastućim, znanjem intenzivnim sektorima. Na čelu naše digitalne transformacije nalaze se oni s naprednim IT vještinama i kvalifikacijama. Ti pojedinci razvijaju softver, upravljaju mrežnom sigurnošću te istražuju i razvijaju nova rješenja u području umjetne inteligencije (AI), kvantnog računarstva i drugih novih tehnologija. EU-27 povećava broj takvih stručnjaka, ali ne potrebnom brzinom. Posljedično, doprinos IT aktivnosti gospodarskom rastu u EU-27 bio je razočaravajući u usporedbi s drugim razvijenim gospodarstvima. Ovo izvješće bavi se izazovima za digitalnu radnu snagu vezanim uz zapošljavanje i kvalitetu rada s kojima se mora suočiti ako EU-27 želi ostvariti svoje ambiciozne ciljeve digitalizacije.

Velika ulaganja ulažu se u digitalnu transformaciju EU-a. Dostupne su izdašne EU i nacionalne subvencije u brojnim programima i inicijativama, osobito u područjima s visokim vještinama. Glavne inicijative na razini EU-a uključuju mrežu europskih digitalnih inovacijskih centara, Akademiju za vještine kibernetičke sigurnosti i razvoj EU-ovih AI gigatvornica. Program politike Digitalno desetljeće 2030. postavio je okvir politike za ta ulaganja.

Što se tiče tržišta rada, ovaj program postavio je cilj da do 2030. godine u EU bude zaposleno 20 milijuna stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) – skupina koja obuhvaća nekoliko IT zanimanja. Zaposlenost u IT-u brzo raste, ali ovaj vrlo ambiciozan cilj vjerojatno neće biti ostvaren pri trenutnim stopama rasta. Stoga je mobilizacija dodatnih izvora digitalnih talenata sve hitnija. To dodatno potvrđuju promjenjive tehnološke i geopolitičke okolnosti, osobito širenje mogućnosti umjetne inteligencije, rastuće prijetnje kibernetičke sigurnosti i važnost razvoja digitalne neovisnosti i 'suvereniteta' EU-a.

Zahtjevi za vještinama povezani s tim izazovima prilagođeni su višim kvalifikacijama. Stjecanje ovih vještina zahtijeva višegodišnje akademsko usavršavanje nakon škole, uz dodatno obrazovanje i učenje na radnom mjestu. Tok tih vještina je ograničen.

Broj mladih koji biraju studirati znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, iako raste, još uvijek nije dovoljan, a neki od onih koji se ipak bave takvim studijima privučeni su višim plaćama u drugim sektorima ili drugim zemljama. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u ICT sektoru. Prema većini izvještaja, rast potražnje za IT radnom snagom, u kombinaciji s brzim tehnološkim promjenama, nadmašuje sposobnost naših obrazovnih sustava da opreme dovoljan broj pojedinaca potrebnim vještinama.

• Zaposlenost u IT-u brzo raste u EU (s godišnjom stopom rasta od 7–8 % u usporedbi s ukupnom stopom rasta zaposlenosti nešto više od 1%), ali s umjerene osnove. ICT stručnjaci činili su 3 % zaposlenosti u EU-27 u 2011. i 5 % u 2024. Postoje vrlo velike razlike u udjelu IKT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti među državama članicama EU-a – od 2,5 % u Grčkoj do 8,6 % u Švedskoj.

• Rastuća potražnja znači raširene nedostatke ICT stručnjaka. U 2024. godini, među tvrtkama s otvorenim IT radnim mjestima, 57 % izvijestilo je o poteškoćama u popunjavanju tih pozicija. Nedostatak radne snage posebno je izražen za visoke pozicije i visoko specijalizirane uloge u kibernetičkoj sigurnosti, umjetnoj inteligenciji / generativnoj umjetnoj inteligenciji i računalstvu u oblaku.

• Obrazovni i strukovni sustavi obrazovanja i osposobljavanja ne uspijevaju zadovoljiti trenutnu i predviđenu potražnju za zapošljavanjem u većini država članica, prema anketama poslodavaca na razini EU-a i doprinosima nacionalnih korespondenta.

• Migracija radne snage iz zemalja izvan EU postala je primarni i sve važniji pokretač za zadovoljenje velike potražnje poslodavaca za ICT stručnjacima u EU, nadmašujući doprinos unutarnje mobilnosti radne snage unutar EU.

• Kvaliteta rada i zaposlenja u IT-u je viša od prosjeka u gotovo svim dimenzijama, osobito u pogledu zarade i vještina, prema podacima Europske ankete o radnim uvjetima (EWCS).

• Velike rodne razlike u IT zapošljavanju su trajne i polako se smanjuju. Manje od jedne od pet (19 %) ICT stručnjaka u EU-27 bile su žene u 2024. godini. Razlike u plaćama među spolovima u širem sektoru informacija i komunikacija bile su nešto ispod 20 % u 2022., u usporedbi s 13 % u radnoj snazi općenito.

• Oštre razlike po spolu također se primjećuju u različitim dimenzijama kvalitete posla. Žene stručnjakinje za IKT znatno rjeđe smatraju da su pošteno plaćene za svoj rad, imaju manji pristup plaćenoj obuci, izložene su višim razinama radne intenzivnosti i negativnim društvenim ponašanjima te imaju manji utjecaj na organizaciju svog rada. Takvi ishodi mogu obeshrabriti žene da uđu u to područje.

• Cilj zapošljavanja u Digitalnom desetljeću od 20 milijuna ICT stručnjaka do 2030. godine vjerojatno neće biti ispunjen. Prema trenutnoj stopi rasta, EU će zaostati za oko 5 milijuna radnika.

• Objašnjenje za nedostatak radne snage i vještina u IT-u nalazi se na strani ponude (to jest, obrazovanje, uključujući daljnje i poslijediplomsko obrazovanje, te osposobljavanje, uključujući obuku na radnom mjestu) i nije vezano uz radne ili radne uvjete. Prema podacima EWCS-a, ICT stručnjaci u EU izvještavaju o iznadprosječnoj kvaliteti zaposlenja u svim dimenzijama, ali posebno u plaćama i vještinama.

• Restriktivna imigracijska politika drugdje vjerojatno je učinila Europu privlačnijim mjestom za stručnjake iz zemalja izvan EU, uključujući ICT specijalizacije s velikom globalnom potražnjom. Postoje upućujući dokazi da se to možda već događa. Istovremeno, ograničena mobilnost ICT stručnjaka unutar EU pokazuje potencijal za mobilizaciju postojećih EU alata poput EURopean Employment Services (EURES) i Erasmus+ za rješavanje nedostatka vještina.

• Zatvaranje rodnog jaza u zapošljavanju u IT-u nije samo pitanje pravednosti, već i ekonomska nužnost. U kontekstu nedostatka radne snage, neuspjeh u privlačenju žena znači da EU posluje s manje od tri četvrtine potencijalnog bazena talenata ICT stručnjaka. Također ograničava raznolikost perspektiva u oblikovanju tehnologija koje sve više utječu na sve aspekte društva, unutar i izvan posla.