&w=3840&q=90)
Digitalizacija
Digitalizacija je stalna integracija digitalnih tehnologija i digitaliziranih podataka kroz gospodarstvo i društvo. Dvostruka zelena i digitalna tranzicija ubrzavaju tempo promjena koje utječu na sve aspekte naših života i imat će mnoge posljedice za budućnost rada. Inovacije i razvoj naprednih tehnologija imaju značajne učinke u gotovo svim područjima gospodarstva i za društvo u cjelini. Rad, njegov sadržaj, organizacija i dizajn, regulacija i zaštita – svi prolaze kroz promjene. Stalna automatizacija i digitalizacija usluga, kao i sve veće uvođenje umjetne inteligencije (AI) na radno mjesto, nastavljaju mijenjati prirodu rada, potrebe za vještinama te način na koji se zadaci dodjeljuju, obavljaju i procjenjuju. To također često dovodi do zamagljivanja granica između radnih i neradnih aktivnosti.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Algoritamsko upravljanje u europskim radnim mjestima - Digitalna priča
Ova digitalna priča donosi glavne nalaze o usvajanju algoritamskog upravljanja na europskim radnim mjestima i njegovom odnosu prema radnim uvjetima i dobrobiti zaposlenika.Algoritamsko upravljanje u europskim radnim mjestima
Sve veći broj zaposlenika podložan je algoritamskom upravljanju – korištenju računalnih programa za praćenje učinka, raspodjelu zadataka i raspoređivanje posla. Kako to mijenja rad i utječe na radne uvjete i dobrobit zaposlenika?IT sektor u fokusu: Evolucija digitalne radne snage EU-a
ICT sektor potiče digitalizaciju i usvajanje umjetne inteligencije diljem Europe, no nedostatak kvalificirane radne snage usporava njegov rast. Ovo izvješće analizira uvjete zapošljavanja i rada ICT stručnjaka te izazove koji oblikuju jedan od najvažnijih sektora EU-a.Eurofoundova istraživanja istražuju utjecaj digitalizacije na radni život, kao i veze s prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo. Obuhvaća razinu zaposlenosti, radne uvjete, socijalnu zaštitu i radne odnose. U kontekstu restrukturiranja i digitalizacije, važna je i analiza uloge industrijskih odnosa i društvenog dijaloga u provedbi promjena, kao i utjecaj na društvo i građane.
Istraživanje pruža dokaze o strukturnim promjenama, koje su uglavnom potaknute ovim megatrendovima, ali i nedavnim krizama, a koje mogu informirati politike u osiguravanju pravednih tranzicija koje promiču zaposlenost, dobre radne uvjete, socijalnu zaštitu i radnička prava, a istovremeno poboljšavaju produktivnost rada, konkurentnost i prosperitet.
Odgovarajući na način na koji digitalna tehnologija mijenja živote građana EU-a, prioritet Europske komisije je stvoriti Europu prilagođenu digitalnom dobu, vodeći prijelaz prema zdravom planetu i novom digitalnom svijetu kroz svoj program Digitalno desetljeće .
Kao dio paketa Zakona o digitalnim uslugama, objavljenog 15. prosinca 2020., Komisija je predložila dvije zakonodavne inicijative za nadogradnju pravila koja uređuju digitalne usluge u EU: Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima (DMA). Ove inicijative imaju za cilj stvoriti sigurniji digitalni prostor i zaštititi korisnike digitalnih usluga, istovremeno uspostavljajući ravnopravne uvjete za tvrtke u poticanju inovacija, rasta i konkurentnosti.
Dana 9. ožujka 2021. Komisija je izdala Komunikaciju u kojoj je iznijela viziju digitalnog desetljeća Europe, jasno definirajući kompas prema uspješnoj digitalnoj transformaciji do 2030. godine u područjima poput povezivosti, vještina i digitalnih javnih usluga.
U prosincu 2023. Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o Zakonu o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji predstavlja značajan korak prema regulaciji UI u EU. Zakon o umjetnoj inteligenciji stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. Ovo je prva sveobuhvatna regulacija UI u svijetu s postupnim procesom implementacije kako bi se osigurao glatki prijelaz za poduzeća i institucije. Među visokorizičnim AI sustavima identificiranim Zakonom su oni koji se koriste u zapošljavanju i upravljanju radnim poslom, a posebno su relevantni za Eurofoundova istraživanja.
Kao odgovor na brzi razvoj rada na platformama u EU-u, Komisija je predložila prijedlog za zaštitu ljudi koji rade putem digitalnih platformi. U travnju 2024. Parlament je usvojio direktivu o radu na platformama, koja ima za cilj poboljšati radne uvjete i regulirati korištenje algoritama na digitalnim platformama rada.
U travnju 2025. Komisija je pokrenula novu AI strategiju, s Akcijskim planom za AI kontinent. Plan ima za cilj povećati konkurentnost Europe kao lidera u AI-u. Relevantni za rad Eurofounda su stupovi usmjereni na vještine i talente UI-a te na korištenje algoritama.
Europska komisija: Digitalno desetljećeopens in new tab
Europska komisija: Europska agenda vještinaopens in new tab
Europska komisija: Paket Zakona o digitalnim uslugamaopens in new tab
Europska komisija: Zakon o umjetnoj inteligencijiopens in new tab i Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencijeopens in new tab
Europska komisija: Unija vještinaopens in new tab
Europski parlament: Parlament usvaja Direktivu o radu na platformiopens in new tab
EUR-Lex: Digitalni kompas 2030: europski način za Digitalno desetljećeopens in new tab
Godine 2020. europski socijalni partneri odobrili su autonomni okvirni sporazum o digitalizaciji.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
21 July 2024
Human–robot interaction: What changes in the workplace?
12 September 2023
Ethical digitalisation at work: From theory to practice
Automation and digitisation technologies, including artificial intelligence, are rapidly evolving and becoming increasingly powerful and pervasive. The full range of their effects in the workplace is yet to be seen. It is, however, important not only to explore the ethical implications of digital technologies and the effects of such technologies on working conditions as they emerge, but also to anticipate any unintended effects that raise new ethical challenges. Using a variety of research methods and building on previous research on the digital workplace, this report examines the many ramifications of digital technologies in the workplace, looking at the fundamental rights and ethical principles most at stake and the areas of working conditions most likely to be affected.
8 December 2022
The rise in telework: Impact on working conditions and regulations
This report presents Eurofound’s research on telework during the COVID-19 pandemic in 2020 and 2021. It explores changes in the incidence of telework, working conditions experienced by employees working from home and changes to regulations addressing issues related to this working arrangement. The findings reveal a rapid escalation of telework triggered by the pandemic: in 2021, 2 out of 10 European employees were teleworking – a figure that most likely would not have been reached before 2027 had the pandemic not occurred. The health crisis unleashed the social and technological potential for flexibility in terms of working time and place. The impacts of telework on working conditions were initially difficult to determine because it was difficult to disentangle them from pandemic-induced factors, such as lockdowns and school closures. However, both the positive impacts, such as the contribution of telework to improving work–life balance, and the negative impacts, such as reduced social interaction and an increase in overtime worked, have become more evident. The rise in telework and an awareness of its implications for working conditions have prompted a renewed focus on regulatory frameworks, with new telework regulations passed in several EU Member States.
25 September 2022
Prelazak na digitalno: Restrukturiranje trendova u maloprodajnom bankarstvu
Sektor maloprodajnog bankarstva plodno je tlo za proučavanje utjecaja digitalizacije na rad i zapošljavanje. Financijske usluge sve se više pružaju online, bez posrednika institucija koje su usmjerene na korisnike. Mnoge banke u sektoru prolaze kroz serijske restrukturiranja od globalne financijske krize, a to je jedan od rijetkih uslužnih sektora sa stagnacijom ili padom zaposlenosti. Osim tehnoloških promjena u načinu pružanja usluga, sektor se suočava i s drugim izazovima, uključujući povećano regulatorno i usklađeno opterećenje, konkurenciju fintecha te niske kamatne stope i smanjenu profitabilnost. Studije slučaja u ovom izvješću opisuju primjere nedavne restrukturacije u sektoru, što je motiviralo restrukturiranje, kako je upravljano i kako je utjecalo na zapošljavanje, organizaciju rada te druge poslovne i zaposleničke rezultate.
30 May 2022
Ethics in the digital workplace
Digitisation and automation technologies, including artificial intelligence (AI), can affect working conditions in a variety of ways and their use in the workplace raises a host of new ethical concerns. Recently, the policy debate surrounding these concerns has become more prominent and has increasingly focused on AI. This report maps relevant European and national policy and regulatory initiatives. It explores the positions and views of social partners in the policy debate on the implications of technological change for work and employment. It also reviews a growing body of research on the topic showing that ethical implications go well beyond legal and compliance questions, extending to issues relating to quality of work. The report aims to provide a good understanding of the ethical implications of digitisation and automation, which is grounded in evidence-based research.
24 October 2021
Digitisation in the workplace
Research into the transformative potential of the digital revolution tends to take a quantitative approach in an attempt to monitor changes in employment levels due to digitalisation. The fear of potential job losses and negative disruption brought about by digital technologies has permeated the policy debate on digitalisation. In contrast, this report, based on case study research, takes a more qualitative approach to exploring the impact of selected digital technologies (internet of things, 3D printing, and virtual and augmented reality) in the workplace. While digital technologies can bring many opportunities and have been shown to be beneficial for both workers and organisations, there is a need to put safeguards in place to ensure employee data protection and privacy. A well-functioning social dialogue is also key to reaping the benefits of digital technologies and preventing – or minimising – any negative outcomes.
9 September 2021
Right to disconnect: Exploring company practices
Digital technologies have made it possible for many workers to carry out their work at any time and anywhere, with consequent advantages and disadvantages. Eurofound data show that teleworkers are twice as likely to exceed the 48-hour working time limit, take insufficient rest and work in their free time, with knock-on effects on their physical and mental health. To address this issue, there have been calls for the ‘right to disconnect’. This report is based on case studies that chart the implementation and impact of the right to disconnect at workplace level. It builds on previous Eurofound research that shows an increase in collective agreements providing for a right to disconnect in countries that have enshrined this right in their legislation. With the exponential growth in teleworking brought about by the COVID-19 pandemic, the importance of striking a better balance between the opportunities and the challenges associated with teleworking and ICT-based flexible working has become more relevant than ever before.
9 December 2020
Employee monitoring and surveillance: The challenges of digitalisation
New digital technologies have expanded the possibilities of employee monitoring and surveillance, both in and outside the workplace. In the context of the increasing digitalisation of work, there are many issues related to employee monitoring that warrant the attention of policymakers. As well as the often-cited privacy and ethical concerns, there are also important implications for worker–employer relations, as digitally enabled monitoring and surveillance inevitably shift power dynamics in the workplace. Based on input from the Network of Eurofound Correspondents, this report explores the regulatory approaches to workplace monitoring in Europe, and the many challenges arising from the use of new digital technologies. Drawing from empirical and qualitative research, the report also provides some insight into the extent of employee monitoring in Europe and the implications for job quality and work organisation.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Marianna Baggio
Research officerMarianna Baggio je istraživačica u jedinici za socijalne politike pri Eurofoundu, gdje radi na aspektima Europske ankete o kvaliteti života (EQLS), rodnoj ravnopravnosti, zelenoj tranziciji i digitalnom životu Europljana, uključujući utjecaj umjetne inteligencije izvan radnog mjesta. Prije nego što se pridružila Eurofoundu, radila je kao analitičarka politika u Centru kompetencija za bihevioralne uvide Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Radila je kao postdoktorandica na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele (Milano) i Sveučilištu u Trentu. Također donosi opsežno iskustvo iz prethodne uloge službenice za društvenu odgovornost poduzeća (CSR) u Južnoj Africi. Marianna ima doktorat iz ekonomije i menadžmenta sa Sveučilišta u Trentu, specijalizirajući se za bihevioralnu ekonomiju.
Dragoș Adăscăliței
Research managerDragoș Adăscăliței je voditelj istraživanja u jedinici za zapošljavanje pri Eurofoundu. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na teme vezane uz budućnost rada, uključujući utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, posljedice automatizacije na zapošljavanje i regulatorna pitanja vezana uz rad na platformama. Također redovito doprinosi komparativnim projektima koji prate strukturne promjene na europskim tržištima rada. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je predavač radnih odnosa na Sveučilištu u Sheffieldu, Škola menadžmenta. Magistrirao je političke znanosti sa Sveučilišta Srednje Europe i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Mannheimu.
Sara Riso
Senior research managerSara Riso pridružila se Eurofoundu 2006. godine i trenutno je viša voditeljica istraživanja u jedinici za radni život. Uključena je u istraživačke projekte usmjerene na digitalizaciju i radne uvjete. Prije dolaska u Eurofound, Sara je vodila istraživačke projekte za velike europske udruge i mreže sa sjedištem u Bruxellesu. Njezina akademska pozadina je iz psihologije, komunikacije i jezika. Njezin glavni istraživački interes usmjeren je na istraživanje novih stresora na radnom mjestu koji proizlaze iz povećane digitalizacije rada, evolucije organizacijskih praksi i strategija upravljanja promjenama kako bi se odgovorilo na izazove koje digitalizacija donosi u suvremenim radnim okruženjima.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
