Prijeđi na glavni sadržaj
Ova je stranica strojno prevedena. Pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku i jezičnu politiku Eurofounda.
Tema
Posljednje ažuriranje: 7 July 2026

Invaliditet i kronične bolesti

Invaliditet ili kronična bolest općenito se definira kao trajno zdravstveno stanje koje ograničava svakodnevne aktivnosti osobe ili njezinu sposobnost interakcije sa svijetom oko sebe na ravnopravnoj osnovi s drugima. Kako stanovništvo EU-a stari, raste broj osoba s invaliditetom ili kroničnim zdravstvenim problemima. Za mnoge Europljane s invaliditetom ili kroničnim bolestima postoje mnoge prepreke koje ih sprečavaju da u potpunosti sudjeluju u svakodnevnom životu, a pristup tržištu rada i dalje je jedan od glavnih izazova. Promicanje aktivnog uključivanja i prava osoba s invaliditetom ili kroničnim bolestima u društvu prioritet je programa EU-a.

Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.

7 July 2026
Alati politike zapošljavanja osoba s invaliditetom za angažman poslodavaca - Pozadinski rad
Ovaj pozadinski dokument razmatra kontekst politike EU-a u vezi sudjelovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada, razmatra glavne prepreke iza jaza zaposlenosti osoba s invaliditetom te iznosi alate politike i prakse na radnom mjestu koje podržavaju njihovo zapošljavanje, zadržavanje i razvoj karijere.
Daphne Ahrendt+2
Prilagođeno izvješće
12 November 2025
Paths towards independent living and social inclusion in Europe for people with a disability - Background paper
This background paper looks at the EU policy context regarding deinstitutionalisation for people with long-term care needs, analyses trends and outlines strategies supporting independent living.
Marie Hyland+2
Prilagođeno izvješće
4 February 2025
Respondents with disabilities hit harder by unmet medical needs
Eurofound’s 2024 e-survey shows that people with disabilities in Europe are more than twice as likely as others to face unmet medical needs, with 40% reporting barriers in accessing healthcare. Financial situation, age, employment status and limited transport, especially in rural areas, are among the main reasons, underscoring persistent inequalities despite EU commitments to equal treatment.
Daphné Chédorge-Farnier+1
Članak

Loše mentalno zdravlje pogađa veliki dio osoba s invaliditetom i zahtijeva hitnu pozornost kako bi se smanjio rašireni rizik od depresije među ovom skupinom građana.

Osobe s invaliditetom prijavljuju više poteškoća u spajanju kraja s krajem, veću financijsku krhkost i veće zaostale obveze od osoba bez invaliditeta. Povećanje njihova sudjelovanja na tržištu rada ključno je za rješavanje tog velikog jaza u financijskoj situaciji.

Sudjelovanje na tržištu rada i dalje je izazov za osobe s invaliditetom, a to je pogoršalo i COVID-19. Razne prepreke, od stereotipa povezanih s invaliditetom do nedostatka strateške vizije u upravljanju, otežavaju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada osobama s invaliditetom.

Mjerama potpore tržištu rada mora se uzeti u obzir invaliditet i prilagoditi odgovori politike kako bi se poduprlo uključivanje osoba s invaliditetom u zapošljavanje. Svi akteri – vlade, poslodavci i nevladine organizacije koje zastupaju glasove osoba s invaliditetom – imaju važnu ulogu u pružanju potpore.

Iako je podupiranje i promicanje sudjelovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada ključno, potrebno je uspostaviti i odgovarajuće i uključive mehanizme socijalne zaštite kako bi se osigurala dostupnost potpore svim osobama s invaliditetom, bez obzira na njihov radni status.

Zdravlje i dohodovna nejednakost usko su povezane, pri čemu ljudi u kvintilu s najnižim dohotkom imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost da će imati invaliditet od ljudi u gornjih 20%. Tijekom pandemije povećala se i nejednakost u pristupu zdravstvenim uslugama prema dohotku: 2020. rizik od nezadovoljenih zdravstvenih potreba za osobama u kvintilu s najnižim dohotkom bio je 5,4 puta veći od onih u gornjih 20 %, što naglašava kako se politike usmjerene na smanjenje dohodovnih nejednakosti mogu smanjiti i zdravstvene nejednakosti.

Na temelju podataka iz Europskog istraživanja o kvaliteti života (EQLS) i Europskog istraživanja o radnim uvjetima (EWCS), kao i drugih istraživanja, Eurofound proučava nejednakosti i izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom te pristupe politikama koji bi se mogli istražiti.

Podaci iz e-ankete "Život i rad u EU-uosvjetljavaju situaciju osoba s invaliditetom tijekom pandemije, uspoređujući njihovu situaciju u pogledu pristupa zdravstvenoj skrbi, mentalne dobrobiti, financijske situacije i optimizma u pogledu budućnosti.

Istraživanjem se ispituju i kretanja politika u državama članicama EU-a usmjerena na potporu uključivanju osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada, s posebnim naglaskom na tri faze zapošljavanja, ostanka na poslu i povratka na posao nakon odsutnosti. U njemu se istražuju mehanizmi i djelotvornost mjera politike koje su bile na snazi prije pandemije te se pruža ažurirana analiza ranih mjera politike uspostavljenih nakon pandemije.

 

Druga istraživanja obuhvatila su niz tema:

  • Radna snaga u području dugotrajne skrbi, mapiranje radnih uvjeta i prirode zapošljavanja te uloge kolektivnog pregovaranja u tom sektoru te isticanje važnosti radne snage u poboljšanju kvalitete života i izgleda za zapošljavanje starijih osoba i osoba s invaliditetom

  • Pristup uslugama skrbi, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, zdravstvena skrb i dugotrajna skrb, obuhvaća pitanje pristupa tim uslugama za osobe s invaliditetom, a usmjeren je i na rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama

  • Kako odgovoriti na kronične zdravstvene probleme na radnom mjestu, ispitivanje prevalencije kroničnih bolesti, utjecaja na radnu sposobnost, mjere prilagodbe radnika na radnim mjestima i učinka toga na kvalitetu i održivost rada

  • Socijalna situacija i zaposlenost osoba s invaliditetom, uzimajući u obzir promjene tijekom vremena u zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, sudjelovanju u društvu, socijalnoj zaštiti i zdravstvenoj skrbi, svim prioritetnim područjima Europske strategije za osobe s invaliditetom

  • Mogućnosti zapošljavanja za ekonomski neaktivne osobekojima je teško ući ili ponovno ući na tržište rada i razlozi zašto

  • Mogućnosti zapošljavanja za osobe s kroničnim bolestima, kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, kronične respiratorne bolesti, dijabetes, multipla skleroza, artritis i problemi mentalnog zdravlja

  • Aktivno uključivanje mladih s invaliditetom ili zdravstvenim problemima, skupina koja se suočava s posebnim poteškoćama u pristupu zapošljavanju, s naglaskom na procjeni provedbe politike aktivnog uključivanja na nacionalnoj razini

Europska komisija predstavila je 3. ožujka 2021. svoju Strategiju za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. Nadovezujući se na prethodnu 10-godišnju strategiju za razdoblje 2010. – 2020., njome se nastoji osigurati da osobe s invaliditetom mogu u potpunosti sudjelovati u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Iako je u proteklim desetljećima postignut napredak u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju, rekreacijskim aktivnostima i sudjelovanju u političkom životu, još mnogo toga treba učiniti kako bi se uklonile prepreke. U njemu se utvrđuju ključne inicijative u okviru triju glavnih tema: prava EU-a; samostalan život i autonomija; nediskriminacije i jednakih mogućnosti. Komisija je 2022. kao vodeću inicijativu predstavila paket za poboljšanje ishoda osoba s invaliditetom na tržištu rada. A 2024. postignut je politički dogovor o Komisijinu prijedlogu direktive o uspostavi europske iskaznice za osobe s invaliditetom i europske parkirne karte za osobe s invaliditetom.

Strategijom za osobe s invaliditetom pridonosi se Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava , koji je Komisija predstavila 4. ožujka 2021. Stup, koji su institucije EU-a službeno proglasile u studenome 2017., odražava zajedničku predanost pružanju zdravog, sigurnog i dobro prilagođenog radnog okruženja za radnike u EU-u. Naglašava pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti u pogledu zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja i pristupa dobrima i uslugama dostupnima javnosti, bez obzira na invaliditet. 

Desetogodišnjom strategijom pruža se okvir za potporu mjerama na razini EU-a i država članica za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), koju je UN donio 2006.

Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.

Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.

Daphne Ahrendt

Senior research manager
Social policies research

Daphne Ahrendt viša je voditeljica istraživanja u odjelu za socijalne politike u Eurofoundu. Otkako se pridružila Eurofoundu 2013., njezin je rad obuhvaćao širok raspon područja socijalne politike. Trenutačno koordinira Eurofoundove aktivnosti upravljanja anketama i razvoja te vodi pripremu i analizu e-anketa o bolesti COVID-19. Daphne ima više od 20 godina iskustva kao istraživačica radeći na međunarodnim istraživanjima, a prethodno je radila u Jedinici Eurobarometra pri Europskoj komisiji i u Nacionalnom centru za društvena istraživanja u Londonu gdje je radila na Međunarodnom programu društvenih istraživanja. Daphne je magistrirala politiku kaznenog pravosuđa na London School of Economics i diplomirala političke znanosti na Državnom sveučilištu San Francisco.

Oscar Vargas Llave

Senior research manager
Working life research

Oscar Vargas Llave is a senior research manager in the Working Life unit at Eurofound and manages projects on changes in the world of work and the impact on working conditions and related policies: organisation of working time, remote work, the right to disconnect, health and well-being and ageing. Before joining Eurofound in December 2009, he worked as project coordinator in the field of health and safety and was responsible for the Professional Card Scheme for the Construction Sector in Spain at the non-profit Fundación Laboral de la Construcción in Madrid. He has a background in industrial sociology (Universidad Pontificia de Salamanca), and also holds a Diploma in Social Science Research Methods from the University of Cardiff and a Master’s degree in Health and Safety from the Autonomous University of Madrid.

Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies