Europski stup socijalnih prava
Institucije EU-a zajednički su proglasile europski stup socijalnih prava u studenome 2017., nakon čega je u ožujku 2021. uslijedio akcijski plan za njegovu provedbu. Inicijativom se utvrđuje 20 načela usmjerenih na "ostvarivanje novih i učinkovitih prava za građane". Ključna načela strukturirana su u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; te socijalnu zaštitu i uključenost. Stup služi kao smjernica EU-a za postizanje boljih životnih i radnih uvjeta te potporu oporavku od pandemije bolesti COVID-19.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
From Gothenburg to Porto: Upward convergence through the European Pillar of Social Rights
This policy brief assesses upward convergence across the EU since the 2017 European Pillar of Social Rights (EPSR) proclamation. Using the headline indicators of the Social Scoreboard and applying Eurofound’s convergence framework, which is grounded in scientific literature and the most commonly used statistical measures of convergence, the analysis examines the key dimensions of the EPSR. The results show that significant progress has been made in core labour market indicators, such as employment and unemployment.
However, challenges remain. Improvements have been rather limited in reducing overall poverty and housing cost burdens. Divergence is evident in areas such as basic digital skills and household disposable income, indicating widening disparities. Critically, indicators in fundamental areas such as the disability employment gap and self-reported unmet needs for medical care show concerning downward trends. Furthermore, the analysis reveals that, despite aggregate improvements, inclusive growth has not reached all socio-demographic groups, with vulnerable groups experiencing widening relative disparities. The findings offer crucial insights for the new EPSR Action Plan and the upcoming Porto Social Forum Summit in September 2025.
50 godina društvenih promjena u Irskoj i Europi
U ovoj epizodi podcasta Eurofound Talks Mary McCaughey razgovara sa zamjenicom direktora Eurofounda Marijom Jepsen i Barryjem Colferom, direktorom istraživanja na Institutu za međunarodne i europske poslove (IIEA), o europskim društvenim promjenama u posljednjih 50 godina, ulozi Eurofounda u tim promjenama, kako se sama Irska razvijala i mijenjala te izazovima koji su trenutačno na pomolu.50 years supporting better policies for a strong social Europe
Improving the lives of people in Europe, strengthening social dialogue, and embracing the principle that economic competitiveness and social progress are complementary objectives are the very essence of Eurofound.Eurofound će biti ključan izvor znanja za institucije EU-a, države članice i socijalne partnere u provedbi inicijativa stupa u 2021. i nakon toga. Agencija je prikupila mnoštvo dokaza o temama koje su ključne za stup, uključujući minimalne plaće, rodnu ravnopravnost, zapošljavanje mladih, vještine i osposobljavanje, rad putem platformi, starenje društva i socijalnu zaštitu.
Zbirka članaka organiziranih oko šest prioriteta Europske komisije za Europu predstavlja pregled nekih istraživačkih područja povezanih sa stupom; važna pitanja za institucije EU-a tijekom sljedećeg desetljeća; i trendove koje smo primijetili u pogledu kvalitete života i radnih uvjeta diljem EU-a.
Eurofounda za razdoblje 2021.–2024. utvrđuje se raspored projekata koji će pružiti vrijedne uvide za ostvarivanje ciljeva stupa.
Minimalne plaće
Tekuća istraživanja o kretanjima minimalnih izvješćuju o tome kako su one utvrđene i kako su se kretale u nominalnom i realnom smislu. To je tema u kojoj Eurofound ima dobro utvrđene rezultate.
Ravnopravnost spolova
Teme istraživanja Eurofounda uključuju transparentnost plaća u Europi, žene na rukovodećim položajima, financiranje ženskog poduzetništva, diskriminaciju muškaraca na radnom mjestu i rodnu ravnopravnost na radnom mjestu.
Rad mladeži
Eurofound ima gotovo desetljeće nalaza kojima se podupire ta tema, analizirajući populaciju mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET), negativne posljedice toga i procijenjeni gubitak za gospodarstvo EU-a, kao i političke pristupe rješavanju problema dugotrajne nezaposlenostimladih
Vještine i osposobljavanje
Opsežno istraživanje o vještinama na europskom radnom mjestu uključuje informacije o osposobljavanju, organizaciji rada i osmišljavanju radnih mjesta te neusklađenosti vještina. Potrebe za vještinama i osposobljavanjem također su prisutne u istraživanjima o digitalizaciji i radu putem platformi.
Rad putem platformi
Istraživanjem su analizirane najraširenije vrste rada putem platformi u pogledu zapošljavanja i radnih uvjeta.
Starenje društva
Eurofound je opsežno mapirao mjere za zadržavanje i reintegraciju starijih radnika na tržište rada, kao što su fleksibilne mogućnosti rada koje nude održivije zapošljavanje. Istraživanje o radu nakon umirovljenja u EU-u naglašava potrebu za rješavanjem problema razlika u prihodima između spolova.
Eurofoundova Europska anketa o kvaliteti života analizira trajne izazove s kojima se suočavaju određene dobne skupine i otvaraju pitanja o učinkovitosti socijalne zaštite.
Poslušajte naš podcast Eurofound Talks s europskim povjerenikom za radna mjesta i socijalna prava Nicolasom Schmitom o provedbi europskog stupa socijalnih prava i stvaranju Europe boljim, pravednijim, zelenijim i digitalnijim mjestom za život i rad.
Europska komisija objavila je 14. siječnja 2020. Komunikaciju u kojoj iznosi svoje ambicije u području socijalne politike i opisuje izazove koje treba prevladati u EU-u. Provedba europskog stupa socijalnih prava bit će ključna za postizanje snažne socijalne Europe i pravednost u svakodnevnom životu građana. Socijalnom strategijom treba osigurati da tranzicije u pogledu ciljeva Komisije u pogledu klimatske neutralnosti, digitalizacije i demografskih promjena budu socijalno pravedne i poštene.
Komisija je 4. ožujka 2021. predstavila svoj akcijski plan za potpunu provedbu stupa. Akcijskim planom utvrđuje se njegova ambicija za snažnu socijalnu Europu koja je usmjerena na radna mjesta i vještine te utire put pravednom, uključivom i otpornom oporavku od krize. Njome se 20 načela pretvara u konkretne mjere i djelovanja kako bi se osiguralo da stup postane stvarnost za građane u svakodnevnom životu te se postavljaju novi ciljevi za 2030. u pogledu zapošljavanja, vještina i socijalne zaštite.
Ažuriranim pregledom socijalnih pokazatelja, koji je priložen stupu, nastoji se pratiti uspješnost država članica u području zapošljavanja i socijalnih pitanja duž različitih dimenzija navedenih u stupu kako bi se provjerio napredak u njegovoj provedbi.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
30 September 2021
COVID-19: A turning point for upward convergence in health and healthcare in the EU?
The impact of COVID-19 has moved public health up the EU social policy agenda. As the EU directs its efforts towards establishing a European Health Union to guard against future health crises, this policy brief examines the extent to which the EU achieved upward convergence in terms of health and healthcare outcomes, as well as health expenditures and delivery, prior to the pandemic. It also examines convergence patterns in infections and deaths from COVID-19 and in the mitigating measures adopted by the EU and national governments.
The findings indicate that, from 2008 to 2019, the health of EU citizens improved overall, and Member States converged in health outcomes, but disparities in government expenditures and delivery of health services continued to widen. Against this background, the COVID-19 pandemic caused further divergence, with death and infection tolls varying greatly across countries. The policy brief stresses that a European Health Union would ideally not only reinforce the crisis preparedness of the EU but also ultimately enable convergence in health and healthcare indicators across its Member States.
16 September 2021
Towards the future of Europe: Social factors shaping optimism and pessimism among citizens
For more than a decade, uncertainty about the future in most parts of the EU has been growing. Many people believe society is in decline and this has given rise to a general sense of pessimism. Is there a link between the rising popularity of anti-establishment parties and increasing pessimism? These negative sentiments could adversely affect the political climate within individual Member States and also undermine the legitimacy of the European project. This report identifies the key drivers of people’s perceptions about the future and explores whether optimists and pessimists differ in their socioeconomic, cultural and political characteristics. To examine the extent to which optimists and pessimists behave and feel differently, the report looks at their socioeconomic and sociopolitical profiles. Finally, it explores how the level of optimism differs in the Member States in relation to country context. The analyses use data from before the COVID-19 pandemic, and the results demonstrate the importance of monitoring how people’s feelings about the future evolve during the recovery from the crisis.
7 December 2020
Programming document 2021–2024: Towards recovery and resilience
This programming document describes Eurofound’s planned work over the programming period 2021–2024. It sets out the policy and institutional context for the programme, describes the multiannual programme for the four-year period and sets out the work programme for 2021. Eurofound’s priorities for 2021–2024 are shaped by the key challenges for social cohesion and just transitions in a changing environment in the aftermath of the COVID-19 crisis. The Agency focuses on issues where it can draw on its core expertise in the areas of working conditions, industrial relations, employment and living conditions, to support its stakeholders, by providing evidence that can assist their policy action.
4 May 2021
COVID-19 could be a catalyst for fundamental change that will define the Future of Europe
8 December 2020
Upward convergence in material well-being: Is a COVID-19 setback inevitable?
The EU strives for the upward convergence of its Member States, where their performance improves and gaps between them decrease. Nearly a decade after the Great Recession, the COVID-19 crisis has again put this objective under pressure. This policy brief focuses on convergence in material well-being in Europe. Trends in several indicators largely follow the economic cycle, with upward convergence in good times and downward divergence in bad times. This could mean further divergence and polarisation among Member States as we face a new economic downturn, with the prospect of an uneven pace of recovery across countries when growth returns.
The policy brief presents an overview of policy measures implemented by the EU and Member States to smooth the impact of the COVID-19 crisis. It discusses EU coordination of minimum income schemes as a possible tool to limit deterioration and divergence in the indicators should the economy enter a downturn.
3 March 2020
Priorities for a new Europe
This compendium of articles presents a snapshot of some of Eurofound’s most recent research, and highlights important 21st-century trends in quality of life and working conditions throughout the EU. It is organised around the six priority areas set out by the new European Commission for a transition to a fair, climate-neutral and digital Europe.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Tadas Leončikas
Head of UnitTadas Leončikas voditelj je odjela za zapošljavanje u Eurofoundu od rujna 2022. Prije toga bio je viši voditelj istraživanja u odjelu za socijalne politike, upravljajući Europskim istraživanjem o kvaliteti života (EQLS) i razvijajući Eurofoundovo anketno istraživanje. Otkako se pridružio Eurofoundu 2010., radio je na raznim temama, uključujući metode istraživanja, kvalitetu života, socijalnu mobilnost, socijalnu uključenost, povjerenje i stambene nedostatke. U svojoj ranijoj karijeri vodio je Institut za etničke studije u Litvi gdje je radio na studijama vezanim uz položaj etničkih manjina, migranata i drugih ranjivih skupina. Kao istraživač prethodno je surađivao s Agencijom Europske unije za temeljna prava, Programom Ujedinjenih naroda za razvoj i Međunarodnom organizacijom za migracije. Doktorirao je sociologiju.
Massimiliano Mascherini
Head of UnitMassimiliano Mascherini je voditelj odjela za socijalne politike u Eurofoundu od listopada 2019. Pridružio se Eurofoundu 2009. godine kao voditelj istraživanja, osmišljavajući i koordinirajući projekte o zapošljavanju mladih, NEET-ovima i ravnopravnosti spolova. Godine 2017. postao je viši voditelj istraživanja i predvodio nova istraživanja o praćenju konvergencije u EU. Osim toga, vodio je konceptualizaciju Europske ankete o kvaliteti života 2026. godine. Godine 2025. dobio je nagradu Brendan Walsh za najbolji rad objavljen u časopisu Economic and Social Review. Prije toga bio je znanstveni suradnik u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije. Studirao je na Sveučilištu u Firenci, gdje je studirao aktuarske i statističke znanosti te stekao doktorat iz primijenjene statistike. Godine 2014. stekao je znanstvenu kvalifikaciju izvanrednog profesora društvene statistike i demografije na talijanskom Ministarstvu za sveučilište i istraživanje. Bio je gostujući suradnik na Sveučilištu u Sydneyu i Sveučilištu Aalborg te gostujući profesor na Papinskoj akademiji društvenih znanosti.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
