Prijeđi na glavni sadržaj
Ova je stranica strojno prevedena. Pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku i jezičnu politiku Eurofounda.
Tema
Posljednje ažuriranje: 19 June 2026

Rad na platformi

Rad na platformi je usklađivanje potražnje i ponude plaćenog rada putem online platforme pomoću algoritma. U procesu usklađivanja sudjeluju tri strane: klijent koji traži rad, algoritam platforme koji upravlja zadatkom i osoba koja pruža rad putem platforme. To je rad temeljen na izvedbi pojedinačnih zadataka ili projekata, a ne na kontinuiranom odnosu zaposlenja. Rad na platformi je izrazito heterogen i može se klasificirati u četiri različite vrste na temelju formata pružanja, bilo online ili na lokaciji, te razine algoritamske kontrole, koja je ili određena (strogo nadzirana s niskom autonomijom radnika) ili pregovarana (fleksibilna, olakšavajući povezanost klijent-radnik s većom autonomijom radnika).

Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.

28 May 2026
Rad na online platformama u Europskoj uniji: Implikacije za radne uvjete i pristup informacijama
Ova digitalna priča donosi glavne nalaze o radnim uvjetima i informacijskim potrebama radnika na online platformama u ključnim područjima: Tko su radnici platforme; Gdje djeluju geografski; Njihovi radni uvjeti i zarada; Kako algoritamsko upravljanje utječe na njihov rad; Informacije o pravima i zaštiti radnika u digitalnoj ekonomiji.
Dragoș Adăscăliței+3
Digitalna priča
28 May 2026
Rad na online platformama u Europskoj uniji: Implikacije za radne uvjete i pristup informacijama
Ovo izvješće analizira radne uvjete i potrebe za informacijama radnika na online platformama na temelju ankete provedene među 3 830 radnika u 15 država članica EU-a. Za razliku od postojećih istraživanja usmjerenih na rad na platformama na licu mjesta, ova studija ispituje radnike koji pružaju usluge u potpunosti online. Nalazi otkrivaju radnu snagu koja je pretežno muška, u visokoj radnoj dobi i visoko obrazovana, prvenstveno pružajući stručne profesionalne usluge, a ne mikrozadatke.
Dragoș Adăscăliței+3
Izvješće o istraživanju
30 April 2026
AI, algoritamsko upravljanje i transformacija društva, rada i zapošljavanja – istraživanje pojmova
Nadovezujući se na Eurofoundov etablirani konceptualni okvir digitalnog doba, ovaj konceptualni dokument ispituje kako će val umjetne inteligencije koji se razvija transformirati ne samo svijet rada i zapošljavanja, već i širu strukturu društva, od pružanja i kvalitete javnih usluga do proizvodnje, širenja i upravljanja informacijama. Analizu vode četiri smjera promjena – automatizacija, augmentacija, digitalizacija i platformizacija – identificirani kao glavni pokretači koji oblikuju ovu transformaciju. Koncepti predstavljeni u ovom radu informirat će buduća istraživanja Eurofounda o umjetnoj inteligenciji i upravljanju algoritmima.
Sara Riso+3
Eurofoundov istraživački rad

  • Iako je rad na platformama malih razmjera, dinamično se razvija u posljednjih 15 godina i očekuje se da će se nastaviti i u budućnosti, osobito u pogledu isporuke online zadataka. Proširenje baze znanja i kontinuirano generiranje pouzdanih procjena pomoći će u oblikovanju politika u ovom području.

  • Rad na platformama je heterogena pojava. Različite vrste rada na platformama rezultiraju različitim učincima na zaposlenje i radne uvjete radnika na platformi.

  • Potencijalna pogrešna klasifikacija radnika koji pružaju usluge na platformama identificirana je kao jedno od glavnih područja zabrinutosti i riješena kroz Direktivu o radu na platformama (Direktiva (EU) 2024/2831). Države članice EU-a suočavaju se s izazovom prenošenja ove direktive u nacionalno zakonodavstvo kako bi se riješili problemi pogrešne klasifikacije i ažurirali postojeći propisi o zaštiti zaposlenja.

  • Pitanja specifična za rad na platformama odnose se, na primjer, na transparentnost algoritamskog upravljanja i kontrole, pravednost i prenosivost ocjena, prekogranične aspekte, odgovornost lanca podizvođača i pravo na kolektivno pregovaranje.

  • Iako je važno raspravljati o izazovima vezanim uz rad na platformama, treba priznati i prilike koje ovaj oblik zapošljavanja i poslovni modeli proizilaze. Primjeri se odnose na potencijalni doprinos rada na platformama integraciji tržišta rada u nepovoljnim skupinama, fleksibilnosti u organizaciji rada, pristupu velikoj bazi klijenata i generiranju dodatnog prihoda, osobito tijekom gospodarskih padova. Međutim, još uvijek su potrebni dokazi o tome kako se te prilike ostvaruju i kako se razlikuju za svaku vrstu rada na platformi.

  • Empirijske procjene rada na platformama trebale bi imati za cilj pružiti točnu i ažuriranu sliku gospodarstva usmjerenog na online platforme. One bi trebale istražiti različite posljedice rada na platformama koje se tiču različitih područja politike, uključujući poslovnu konkurenciju, utaju poreza, socijalnu zaštitu, algoritamsko upravljanje i zaštitu potrošača.

  • Upravljačke prakse koje dominiraju u platformskoj ekonomiji sve se više koriste u širem gospodarstvu. Korištenje algoritamskih menadžerskih praksi u tradicionalnim radnim okruženjima je fenomen u nastajanju, poznat kao 'platformizacija' rada, koji zahtijeva dodatna istraživanja i pažnju politika.

Eurofoundova istraživanja o novim oblicima zapošljavanja diljem EU-a identificirala su rad na platformi kao jedan od devet oblika zapošljavanja koji dobivaju sve veću važnost od 2010. godine. Kako se rad na platformama nastavlja diverzificirati, kontinuirana istraživanja proučavaju zaposlenje i radne uvjete odabranih vrsta rada na platformama.

Eurofound se također fokusira na procjenu učinkovitosti političkih inicijativa za rješavanje identificiranih izazova vezanih uz zapošljavanje i radne uvjete radnika na platformama.

Ključne teme odnose se na transparentnost algoritamskih praksi upravljanja, iskorištavanje lanaca podugovaranja radi zaobilaženja odgovornosti poslodavca, značajne količine neplaćenih sati posvećenih upravljanju profilom i stjecanju klijenata, te specifične psihosocijalne rizike uključujući osposobljavanje i kognitivnu neravnotežu.

Radni uvjeti i pristup informacijama

Studija Eurofounda iz 2025. godine, uz podršku Europske radne uprave, istražila je mnoge od ovih tema među oko 3.830 radnika na online platformama u 15 država članica, analizirajući implikacije za radne uvjete i potrebe ove skupine. Pročitajte izvješće i prateću digitalnu priču koja predstavlja neke od glavnih najvažnijih trenutaka.

Terenski rad: Eurofound će nastaviti pratiti razvoj platformske ekonomije putem svog web repozitorija.

Redovito ažurirane informacije o radu na platformi

Eurofoundov online repozitorij rada na platformama ima za cilj objediniti niz informacija o ovoj temi. Uključuje više detalja o Eurofoundovoj tipologiji rada na platformama, niz dosjea koji nude analize i kontekst o ključnim pitanjima koja se pojavljuju u platformskoj ekonomiji, kao i niz inicijativa, zakonodavstva, sudskih presuda, kolektivnih ugovora, zadruga i administrativnih postupaka. Repozitorij također pruža specifične informacije vezane uz rad na platformama i COVID-19.

Tipologija platformskog rada

Eurofound klasificira rad na platformama u četiri vrste na temelju načina isporuke i stupnja algoritamske kontrole:

  1. Online, Determined – I usklađivanje i izvedba zadatka su online i neovisni o lokaciji, pokrivajući rutinske zadatke (poput unosa podataka) uz snažnu algoritamsku kontrolu i minimalnu autonomiju radnika

  2. Online, pregovarano – I usklađivanje i izvedba zadataka su online i neovisni o lokaciji, uključujući složene stručne zadatke (poput razvoja softvera, dizajna), gdje algoritmi prvenstveno olakšavaju usklađivanje, a radnici i klijenti zadržavaju veću moć odlučivanja

  3. Na lokaciji, određeno – Usklađeno online, ali izvedeno na određenoj lokaciji (poput dostave, transporta), s algoritmima koji automatski dodjeljuju zadatke i malo autonomije za radnike

  4. Na lokaciji, pregovarano – Usklađeno online, ali izvedeno na fizičkoj lokaciji (kao što su čišćenje, briga), s platformama koje pružaju strukturu, ali imaju manje izravne kontrole nad izvršavanjem zadataka

Dosjei o radu na platformi

Eurofoundova istraživanja obuhvatila su više različitih aspekata rada na platformama, poput razlika među spolovima, zaštite potrošača i utjecaja COVID-19 na rad na platformama, predstavljenih u sljedećim dosjeima.

Rodne razlike u platformskom radu

Zajedno s Europskim institutom za ravnopravnost spolova (EIGE), Eurofound je analizirao motivaciju radnika za sudjelovanje u platformskom radu, s posebnim naglaskom na rodne razlike.

Background

U svojoj komunikaciji o izgradnji snažne socijalne Europe za pravedne tranzicije, Komisija je istaknula potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta radnika na platformama. Ovaj je cilj kasnije odražen u Komisijinoj novoj industrijskoj strategiji za Europu, predstavljenoj 10. ožujka 2020., te u Akcijskom planu za Europski stup socijalnih prava, usvojenom 5. ožujka 2021.

Nakon prijedloga Komisije od 9. prosinca 2021., EU je usvojila Direktivu (EU) 2024/2831 o poboljšanju radnih uvjeta radnika na platformama 23. listopada 2024. Direktiva je stupila na snagu 1. prosinca 2024. i države članice je moraju prenijeti do 2. prosinca 2026.

Direktiva ima za cilj:

  • olakšati utvrđivanje ispravnog radnog statusa osoba koje obavljaju platformski rad

  • promicanje transparentnosti, pravednosti, ljudskog nadzora, sigurnosti i odgovornosti u algoritamskom upravljanju

  • poboljšati transparentnost u vezi s radom na platformama, uključujući i u prekograničnim situacijama

Uz prijedlog direktive, Komisija je pokrenula konzultacije o primjeni prava EU o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore samostalnih samozaposlenih osoba. Komisija je usvojila smjernice u rujnu 2022.

Direktiva je dio šireg okvira EU-a vezanog uz rad na platformama. To uključuje Uredbu (EU) 2019/1150 o odnosima platforme i poduzeća, koja ima za cilj stvoriti pravedno, transparentno i predvidljivo poslovno okruženje za mala poduzeća i trgovce koji koriste online platforme; Direktivu 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima koja također obuhvaća rad na platformama; te Preporuku Vijeća iz 2019. o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike i samozaposlene, uključujući referencu na radnike na platformama.

Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.

Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.

Cesira Urzì Brancati

Research officer
Employment research

Cesira Urzì Brancati je istraživačica u jedinici za zapošljavanje u Eurofoundu. Njezini istraživački interesi uključuju utjecaj tehnologije na zapošljavanje i digitalizaciju rada, s naglaskom na digitalne radne platforme, digitalni nadzor i algoritamsko upravljanje. Specijalizirana je za mikroekonometriju, dizajn upitnika i analizu podataka anketa. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2024., Cesira je radila u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije u Sevilli, u Međunarodnom centru za dugovječnost u Londonu, na Sveučilištu u Modeni i Reggio Emiliji te na Sveučilištu u Torinu. Ima magisterij i doktorat iz međunarodne ekonomije sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu.

Dragoș Adăscăliței

Research officer
Employment research

Dragoș Adăscăliței je istraživač u odjelu za zapošljavanje pri Eurofoundu. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na teme vezane uz budućnost rada, uključujući utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, posljedice automatizacije za zapošljavanje i regulatorna pitanja vezana uz rad na platformama. Također je redoviti suradnik na komparativnim projektima koji prate strukturne promjene na europskim tržištima rada. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je predavač radnih odnosa na Sveučilištu u Sheffieldu, na Školi menadžmenta. Magistrirao je političke znanosti na Srednjoeuropskom sveučilištu i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Mannheimu.

Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies