Rad na platformi
Rad na platformi je usklađivanje potražnje i ponude plaćenog rada putem online platforme pomoću algoritma. U procesu usklađivanja sudjeluju tri strane: klijent koji traži rad, algoritam platforme koji upravlja zadatkom i osoba koja pruža rad putem platforme. To je rad temeljen na izvedbi pojedinačnih zadataka ili projekata, a ne na kontinuiranom odnosu zaposlenja. Rad na platformi je izrazito heterogen i može se klasificirati u četiri različite vrste na temelju formata pružanja, bilo online ili na lokaciji, te razine algoritamske kontrole, koja je ili određena (strogo nadzirana s niskom autonomijom radnika) ili pregovarana (fleksibilna, olakšavajući povezanost klijent-radnik s većom autonomijom radnika).
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Rad na online platformama u Europskoj uniji: Implikacije za radne uvjete i pristup informacijama
Ova digitalna priča donosi glavne nalaze o radnim uvjetima i informacijskim potrebama radnika na online platformama u ključnim područjima: Tko su radnici platforme; Gdje djeluju geografski; Njihovi radni uvjeti i zarada; Kako algoritamsko upravljanje utječe na njihov rad; Informacije o pravima i zaštiti radnika u digitalnoj ekonomiji.Rad na online platformama u Europskoj uniji: Implikacije za radne uvjete i pristup informacijama
Ovo izvješće analizira radne uvjete i potrebe za informacijama radnika na online platformama na temelju ankete provedene među 3 830 radnika u 15 država članica EU-a. Za razliku od postojećih istraživanja usmjerenih na rad na platformama na licu mjesta, ova studija ispituje radnike koji pružaju usluge u potpunosti online. Nalazi otkrivaju radnu snagu koja je pretežno muška, u visokoj radnoj dobi i visoko obrazovana, prvenstveno pružajući stručne profesionalne usluge, a ne mikrozadatke.AI, algoritamsko upravljanje i transformacija društva, rada i zapošljavanja – istraživanje pojmova
Nadovezujući se na Eurofoundov etablirani konceptualni okvir digitalnog doba, ovaj konceptualni dokument ispituje kako će val umjetne inteligencije koji se razvija transformirati ne samo svijet rada i zapošljavanja, već i širu strukturu društva, od pružanja i kvalitete javnih usluga do proizvodnje, širenja i upravljanja informacijama. Analizu vode četiri smjera promjena – automatizacija, augmentacija, digitalizacija i platformizacija – identificirani kao glavni pokretači koji oblikuju ovu transformaciju. Koncepti predstavljeni u ovom radu informirat će buduća istraživanja Eurofounda o umjetnoj inteligenciji i upravljanju algoritmima.Eurofoundova istraživanja o novim oblicima zapošljavanja diljem EU-a identificirala su rad na platformi kao jedan od devet oblika zapošljavanja koji dobivaju sve veću važnost od 2010. godine. Kako se rad na platformama nastavlja diverzificirati, kontinuirana istraživanja proučavaju zaposlenje i radne uvjete odabranih vrsta rada na platformama.
Eurofound se također fokusira na procjenu učinkovitosti političkih inicijativa za rješavanje identificiranih izazova vezanih uz zapošljavanje i radne uvjete radnika na platformama.
Ključne teme odnose se na transparentnost algoritamskih praksi upravljanja, iskorištavanje lanaca podugovaranja radi zaobilaženja odgovornosti poslodavca, značajne količine neplaćenih sati posvećenih upravljanju profilom i stjecanju klijenata, te specifične psihosocijalne rizike uključujući osposobljavanje i kognitivnu neravnotežu.
U svojoj komunikaciji o izgradnji snažne socijalne Europe za pravedne tranzicije, Komisija je istaknula potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta radnika na platformama. Ovaj je cilj kasnije odražen u Komisijinoj novoj industrijskoj strategiji za Europu, predstavljenoj 10. ožujka 2020., te u Akcijskom planu za Europski stup socijalnih prava, usvojenom 5. ožujka 2021.
Nakon prijedloga Komisije od 9. prosinca 2021., EU je usvojila Direktivu (EU) 2024/2831 o poboljšanju radnih uvjeta radnika na platformama 23. listopada 2024. Direktiva je stupila na snagu 1. prosinca 2024. i države članice je moraju prenijeti do 2. prosinca 2026.
Direktiva ima za cilj:
olakšati utvrđivanje ispravnog radnog statusa osoba koje obavljaju platformski rad
promicanje transparentnosti, pravednosti, ljudskog nadzora, sigurnosti i odgovornosti u algoritamskom upravljanju
poboljšati transparentnost u vezi s radom na platformama, uključujući i u prekograničnim situacijama
Uz prijedlog direktive, Komisija je pokrenula konzultacije o primjeni prava EU o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore samostalnih samozaposlenih osoba. Komisija je usvojila smjernice u rujnu 2022.
Direktiva je dio šireg okvira EU-a vezanog uz rad na platformama. To uključuje Uredbu (EU) 2019/1150 o odnosima platforme i poduzeća, koja ima za cilj stvoriti pravedno, transparentno i predvidljivo poslovno okruženje za mala poduzeća i trgovce koji koriste online platforme; Direktivu 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima koja također obuhvaća rad na platformama; te Preporuku Vijeća iz 2019. o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike i samozaposlene, uključujući referencu na radnike na platformama.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
28 May 2026
Rad na online platformama u Europskoj uniji: Implikacije za radne uvjete i pristup informacijama
28 May 2026
Rad na online platformama u Europskoj uniji: Implikacije za radne uvjete i pristup informacijama
12 February 2026
Algoritamska kontrola: Kako digitalni nadzor oblikuje rad na online platformama u Europi
15 May 2023
Gender differences in motivation to engage in platform work
The rise of the platform economy during the last decade is one of the main disrupting forces for European labour markets. While standard employment remains the norm, platforms are expanding their reach and diversifying into novel business models. In doing so, they are also attracting an increasing number of women. This policy brief investigates why women are joining the platform economy and how the motivations to perform work on platforms differ between genders. It shows that while women join platforms to gain an additional income and because it allows them the flexibility to combine work with household chores or family commitments, men are driven by the opportunities provided by platforms to work globally and to expand their client base. At the same time, findings suggest that online platforms seem to provide women with a link to the labour market that can potentially prevent their withdrawal from the labour force during different life stages. These findings suggest that policy action should focus on extending working hours regulations and work–life balance measures to all platform workers, irrespective of employment status, and promote equal sharing of care responsibilities between women and men.
27 September 2022
Regulating platform work in Europe: A work in progress
2 December 2021
Initiatives to improve conditions for platform workers: Aims, methods, strengths and weaknesses
The rapid rise of the platform economy has led to a marked transformation of European labour markets, and existing regulatory frameworks and voluntary initiatives have yet to catch up. While platform work offers opportunities for workers and employers and potentially contributes to innovation, economic growth and competitiveness in the EU, it has been criticised from the beginning because of the poor employment and working conditions often experienced by workers. Accordingly, across the EU, governments, social partners, grassroots organisations and platforms have started to introduce initiatives to tackle the negative aspects of platform work. This policy brief assesses some such initiatives in the Member States and offers recommendations for further action.
24 February 2021
Charting a positive path for platform workers
15 December 2020
New forms of employment: 2020 update
Although standard employment (generally full-time and permanent) remains the dominant employment type across the EU, European labour markets are increasingly characterised by a variety of different forms. These new forms of employment involve new formal employment relationships or work patterns (linked to aspects such as place of work, working time or use of ICT) and sometimes both. This report puts the spotlight on nine innovative employment forms across the 27 EU Member States, Norway and the UK. It examines the policy frameworks of each country, as well as mapping the scale and scope of the incidence of these new forms and highlighting the main opportunities and risks associated with each form. The report concludes with some policy recommendations taking into account the future of work that will be shaped by the twin transition to the digital age and a carbon-neutral economy, as well as a new way of working due to COVID-19.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Cesira Urzì Brancati
Research officerCesira Urzì Brancati je istraživačica u jedinici za zapošljavanje u Eurofoundu. Njezini istraživački interesi uključuju utjecaj tehnologije na zapošljavanje i digitalizaciju rada, s naglaskom na digitalne radne platforme, digitalni nadzor i algoritamsko upravljanje. Specijalizirana je za mikroekonometriju, dizajn upitnika i analizu podataka anketa. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2024., Cesira je radila u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije u Sevilli, u Međunarodnom centru za dugovječnost u Londonu, na Sveučilištu u Modeni i Reggio Emiliji te na Sveučilištu u Torinu. Ima magisterij i doktorat iz međunarodne ekonomije sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu.
Dragoș Adăscăliței
Research officerDragoș Adăscăliței je istraživač u odjelu za zapošljavanje pri Eurofoundu. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na teme vezane uz budućnost rada, uključujući utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, posljedice automatizacije za zapošljavanje i regulatorna pitanja vezana uz rad na platformama. Također je redoviti suradnik na komparativnim projektima koji prate strukturne promjene na europskim tržištima rada. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je predavač radnih odnosa na Sveučilištu u Sheffieldu, na Školi menadžmenta. Magistrirao je političke znanosti na Srednjoeuropskom sveučilištu i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Mannheimu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

&w=3840&q=75)






