&w=3840&q=90)
Mladost
Mladost je izraz koji se koristi za opisivanje razdoblja između djetinjstva i odrasle dobi. Iako ovo može biti fluidna definicija, također se koristi u političkim terminima za označavanje određenih dobnih skupina. Osiguravanje dobrog okruženja za odrastanje, učenje i rad mladih ključni je cilj Europe i Eurofounda, ali koji se suočava s posebnim izazovima. Mladi su već dugo u središtu politike na razini EU-a, a to je osobito istinito danas.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Premošćivanje jaza: Nejednakosti u pristupu ranom obrazovanju i skrbi za djecu
Iako je rano obrazovanje i skrb o djeci (ECEC) bila u središtu brojnih nedavnih inicijativa EU-a, postoji rizik da neka djeca ostaju zapostavljena. Ovaj članak proučava stope sudjelovanja u ECEC-u i nastoji ispitati kako djeca u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti mogu pristupiti ovom važnom dijelu obrazovnog sustava.UI se već koristi na europskim radnim mjestima, ali ne na štetu mladih radnika
Brza primjena AI-a u posljednjih nekoliko godina potaknula je raspravu o tome slabi li tehnologija ishode zapošljavanja mladih. Ovaj članak analizira dokaze diljem EU27 uspoređujući ishode na tržištu rada za mlade i najbolje zaposlene između 2011. i 2025., uz razlikovanje stvarne upotrebe generativne AI od potencijalne izloženosti AI-u.Generacija zatvorena: Europsko tržište nekretnina iznevjerava svoju mladež
U glavnim gradovima Europe dogodilo se tiho, ali duboko razdvajanje. Desetljećima je implicitni društveni ugovor sugerirao da će, kako gospodarstva rastu i mladi radnici ulaze na tržište rada, na kraju osigurati ključeve svojih ulaznih vrata.Stopa zaposlenosti mladih u EU-u viša je nego ikad od 2007., a postotak mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) povijesno je nizak (11 % u 2024.). Nadalje, udio obeshrabrenih radnika među mladima koji nisu zaposleni NEET na najnižoj je zabilježenoj razini. To predstavlja poboljšanje u usporedbi s pandemijom bolesti COVID-19, tijekom koje su mladi bili najteže pogođeni gubitkom posla jer su bili prekomjerno zastupljeni u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijskim ograničenjima i vjerojatnije je da će raditi na ugovore na određeno vrijeme ili na nepuno radno vrijeme.
Postoje znakovi poboljšanja kvalitete radnih mjesta za mlade, s manje nedobrovoljnih ugovora na određeno vrijeme, većom percepcijom sigurnosti radnih mjesta i boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života nego tijekom godina pandemije.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 imala je nerazmjeran utjecaj na zadovoljstvo životom i mentalnu dobrobit mladih u usporedbi sa starijim skupinama. To se poboljšalo između proljeća i ljeta 2020. kada su ograničenja kretanja ublažena, ali je pala na najnižu točku u proljeće 2021. kada su se vratila ograničenja i zatvaranje škola, što je pridonijelo smanjenju zadovoljstva životom i mentalnog blagostanja gdje je gotovo dvije trećine mladih bilo izloženo riziku od depresije. Od pandemije mentalno blagostanje mladih se poboljšalo, iako u manjoj mjeri nego među starijom populacijom.
Nova otkrića otkrivaju da je neusklađenost između težnji i konkretnih planova, posebno kada je riječ o pronalaženju posla, povezana s većim rizikom od depresije među mladima. Neusklađenost između želja i planova najčešća je kada je u pitanju stanovanje: iseljenje iz roditeljskog doma ili useljenje kod partnera i kupnja kuće.
Stanovanje je jedna od glavnih prepreka mladim ljudima da postanu neovisni, pri čemu je manje vjerojatno da će se financijski imućni moći iseliti iz roditeljskog doma, što dodatno financijski opterećuje kućanstvo. Mladi ljudi koji žive s roditeljima najvjerojatnije će teško spojiti kraj s krajem.
Povjerenje mladih u institucije općenito je i dalje veće nego u drugim skupinama unatoč tome što su najteže pogođene krizom uzrokovanom COVID-19 u pogledu mentalnog zdravlja i zapošljavanja. Bit će važno da tvorci politika iskoriste taj društveni kapital i osiguraju da ulaganja u mlade ostanu na vrhu političkog programa EU-a.
Uveden je širok raspon mjera za potporu mladima tijekom pandemije. Među njima su ojačana europska garancija za mlade, nacionalne inicijative za zadržavanje mladih u obrazovanju i mjere za smanjenje prepreka postojećoj financijskoj potpori i socijalnoj zaštiti, posebno za mlade; Međutim, mnogi od tih političkih odgovora bili su privremeni. Kako bi se osigurala veća otpornost na buduće krize, bit će ključno da tvorci politika daju prednost dugoročnim mjerama za mlade, kao što su trajno poboljšanje pristupa radu i naukovanju te mjere za povećanje sigurnosti radnih mjesta.
Razgovori s Eurofoundom
Eurofound je obavio opsežan rad na pitanjima mladih povezanima sa zapošljavanjem, kvalitetom života i socijalnom kohezijom. Istraživanja se i dalje bave pitanjima koja utječu na mlade u nekoliko tematskih područja, posebno zapošljavanju i tržištima rada, životnim uvjetima i kvaliteti života te pristupu javnim uslugama.
Zapošljavanje mladih i pitanja koja utječu na mlade i dalje su visoko na političkom programu EU-a. Nakon što su već platili najveći danak u prethodnoj recesiji, pokazalo se da su mladi među najranjivijima na ozbiljne socijalne i gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničavanja.
Kako bi se izbjeglo ponavljanje povijesti, Komisija je u srpnju 2020. pokrenula paket potpore za zapošljavanje mladih koji se sastoji od četiri potprograma kako bi se sljedećoj generaciji osigurao "prijelaz u razvoj radnih mjesta". Komisija je iznijela prijedlog preporuke Vijeća "Lakši prelazak u svijet rada – jačanje Garancije za mlade", kojom bi se zamijenila Preporuka iz 2013., kao konkretan politički instrument za rješavanje posljedica bolesti COVID-19 za zapošljavanje i socijalne posljedice. Time se nastoji osigurati da svi mladi mlađi od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja. Ta je inicijativa povezana s potrebama poduzeća za pružanjem vještina potrebnih, posebno za zelenu i digitalnu tranziciju. Njime se proširuje dobni raspon obuhvaćen Garancijom za mlade s 15 – 24 godine na 15 – 29 godina.
Paket za potporu zapošljavanju mladih uključuje i prijedlog o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, novi poticaj za naukovanje i dodatne mjere za potporu zapošljavanju mladih.
Ova se inicijativa temelji na prethodnim mjerama na europskoj razini. Komunikacija Komisije iz 2016. naslovljena "Ulaganje u mlade u Europi" imala je za cilj pružiti potporu mladima u obliku paketa za mlade. Paketom se podupiru bolje mogućnosti pristupa zapošljavanju putem Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih pokrenutih 2013., bolje mogućnosti putem obrazovanja i osposobljavanja, kao i bolje mogućnosti za solidarnost, mobilnost u svrhu učenja i sudjelovanje.
U okviru tih nastojanja najnovijom Strategijom EU-a za mlade (2019.–2027.), donesenom 26. studenoga 2018., utvrđuje se okvir za suradnju s državama članicama u njihovim politikama za mlade. Aktivnosti su grupirane u tri glavna područja djelovanja, oko riječi "Angažirati", "Povezati" i "Osnažiti".
Komisija je u siječnju 2020. predstavila Komunikaciju "Snažna socijalna Europa za pravednu tranziciju". Time je pripremljen put za akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, u kojem se ponavlja predanost EU-a Garanciji za mlade. Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je Europska komisija predložila u ožujku 2021., nakon čega je uslijedila izjava na socijalnom samitu u Portu u svibnju 2021., uvedeni su novi, ambiciozni ciljevi za mlade, kao što je smanjenje stope mladih u dobi od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) s 11 % (2024.) na 9 % do 2030.
Europska komisija: Pojačana Garancija za mladeopens in new tab
EUR-Lex: Potpora zapošljavanju mladih: most do radnih mjesta za sljedeću generacijuopens in new tab
Europska komisija: Strategija EU-a za mladeopens in new tab
Europska komisija: Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih pravaopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
21 May 2024
Becoming adults: Young people in a post-pandemic world
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and inability to move out of the parental home. This report explores young people’s wishes and plans for the future – and the well-being outcomes related to these plans – in the context of the current labour market and housing situation and progress on the implementation of the EU’s reinforced Youth Guarantee.
6 July 2022
Fifth round of the Living, working and COVID-19 e-survey: Living in a new era of uncertainty
The fifth round of Eurofound's e-survey, fielded from 25 March to 2 May 2022, sheds light on the social and economic situation of people across Europe two years after COVID-19 was first detected on the European continent. It also explores the reality of living in a new era of uncertainty caused by the war in Ukraine, inflation, and rising energy prices.
The findings of the e-survey reveal the heavy toll of the pandemic, with respondents reporting lower trust in institutions than at the start of the pandemic, poorer mental well-being, a rise in the level of unmet healthcare needs and an increase in the number of households experiencing energy poverty.
16 December 2021
The impact of COVID-19 on young people in the EU
&w=3840&q=75)
23 October 2020
Youth in a time of COVID
Watch the webinar - Being young in the COVID-19 pandemic
3 July 2019
Inequalities in the access of young people to information and support services
In recent years, concerns have been expressed at EU and national level that the combined stresses arising from school, parental expectations and societal pressures can make the transition to adulthood difficult for young people – with the risk of a long-lasting negative impact. One way of easing the transition is to provide appropriate information and support services during these critical life-changing years. However, it appears that not all young people have access to such services. This report describes the characteristics of the young people who face most difficulties in accessing social and health services, the types of services most relevant to them and the main challenges they face in accessing information and support services. It also looks at what service providers can do to ensure they reach young people in need of their support and presents innovative examples of how to tackle inequalities in access to services.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Eszter Sándor
Senior research managerEszter Sandor viša je voditeljica istraživanja u odjelu za socijalne politike u Eurofoundu. Ima stručnost u metodologiji istraživanja i statističkoj analizi, radila je na pripremi i upravljanju Europskim istraživanjem o kvaliteti života, a nedavno i e-anketom Život, rad i COVID-19 te je odgovorna za kvalitetu skupova podataka. Njezina istraživačka područja su dobrobit mladih i kvaliteta života u kućanstvima i obiteljima, uključujući subjektivnu dobrobit, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te životne uvjete. Prethodno je radila kao ekonomska savjetnica u Škotskoj s fokusom na procjene gospodarskog učinka, evaluacije i analizu input-outputa. Magistrirala je ekonomiju i međunarodne odnose na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
