Premošćivanje jaza: Nejednakosti u pristupu ranom obrazovanju i skrbi za djecu

Nekoliko inicijativa EU-a ove godine procjenjuje u kojoj mjeri je rano obrazovanje i skrb (ECEC) dostupno svoj djeci te pružaju smjernice i alate za njegovo poboljšanje. Komunikacija o ojačanom Europskom jamstvu za djecuopens in new tab čini smanjenje jaza u socioekonomskoj participaciji središnjim pitanjem ECEC-a. Rezolucija Vijeća o drugom ciklusu strateškog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju prema Europskom obrazovnom prostoru (2026.-2030.)opens in new tab također je ove godine usvojena. Ova rezolucija uključuje ECEC kao dio strategije osnovnih vještina, koja uključuje pismenost, matematiku i znanost. Identificira bolji pristup visokokvalitetnom ECEC-u, osobito za učenike iz ranjivih skupina, kao jedan od načina za poboljšanje obrazovnih ishoda, što je postalo prioritet u Europi nakon pada PISA rezultata u mnogim zemljama.

U prošlosti je financiranje EU-a omogućavalo radnicima ECEC-a sudjelovanje u obuci i poboljšanje radnih uvjeta. S obzirom na tekuće pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.–2034., ovo je dobar trenutak za pregled ukupne dostupnosti ECEC-a. Što se tiče ciljeva sudjelovanja u ECEC-u (tzv. 'Barcelona ciljevi'), novi ciljevi mogli bi biti predloženi sljedeće godine, tijekom srednjoročnog pregleda ciljeva EU-a.

Ako se to dogodi, bilo bi važno uključiti raspodjelu djece koja su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) u nove ciljeve, s obzirom na to da trenutni pokazatelji ne mjere zabrinjavajući trend pada sudjelovanja ove skupine. Iako je sudjelovanje u ECEC-u ukupno poraslo, važno je napomenuti da se jaz između sudjelovanja djece koja su AROPE i onih koji nisu nastavlja povećavati (Slika 1). Sudjelovanje djece mlađe od tri godine koja su AROPE blago je poraslo između 2016. i 2025., ali su stope sudjelovanja djece starije od tri godine koja su AROPE zapravo smanjene u istom razdoblju.

Istovremeno, stope sudjelovanja djece izvan AROPE-a znatno su porasle, osobito kod djece mlađe od tri godine. Posljedično, socioekonomski jaz u stopama sudjelovanja s vremenom se povećao. Godine 2016. razlika u stopama sudjelovanja između djece iz AROPE-a i djece bez AROPE-a iznosila je nešto više od 15 postotnih bodova. Godine 2025. iznosila je gotovo 20 postotnih bodova.

Nadolazeći Eurofoundov izvještaj analizira pokretače sudjelovanja u ECEC-u. Glavni rezultati pokazuju jasan društveni gradijent: viša roditeljska edukacija i veći kućni prihodi povezani su sa znatno većim izgledima za sudjelovanje u ECEC-u. Iz toga proizlazi da, osim ako se ne uvedu konkretne mjere za suzbijanje ovog trenda, obrazac širenja nejednakosti će se nastaviti.

Još jedno nadolazeće Eurofoundovo izvješće dokumentira mjere koje države članice uvode kako bi povećale pristupačnost ECEC-a. Najčešći pristup spomenut u izvješćima o napretku dječjeg jamstva za 2026opens in new tab . godinu bio je povećanje dostupnosti mjesta ECEC-a ulaganjem u nove objekte i proširenjem postojećih usluga (Belgija, Češka, Francuska, Latvija, Poljska, Portugal i Rumunjska). Mnoge države članice izvještavaju o nastavku ulaganja u vrtiće, vrtiće i dječje centre kako bi smanjile liste čekanja i poboljšale teritorijalnu pokrivenost, osobito u područjima gdje su nestašice bile izraženije. U nekoliko zemalja ta ulaganja podržavaju se putem Fonda za oporavak i otpornost ili nacionalnih investicijskih programa. U Rumunjskoj, primjerice, ulaganje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti podržava izgradnju i modernizaciju vrtića uz ciljane inicijative za poboljšanje sudjelovanja djece u nepovoljnom položaju i romske djece.

Druga skupina mjera ima za cilj smanjenje financijskih prepreka za sudjelovanje (Belgija, Francuska, Latvija i Portugal). Zemlje izvještavaju o proširenju besplatnih usluga, povećanju javnih subvencija za troškove ili smanjenju naknada, osobito za kućanstva s niskim prihodima. Neke države članice također pružaju ciljane izuzeća od naknada ili financijsku potporu ranjivim obiteljima, nastojeći osigurati da prihod kućanstva ne predstavlja prepreku sudjelovanju. Na primjer, program Creche Feliz u Portugalu pruža besplatnu skrb u vrtiću za podobnu djecu, uklanjajući ili znatno smanjujući naknade koje plaćaju obitelji. Njegovo proširenje povećalo je broj djece koja mogu pristupiti formalnoj skrbi za djecu, bez obzira na prihode kućanstva.

Mnogi izvještaji također opisuju mjere osmišljene za povećanje sudjelovanja među ugroženim skupinama, uključujući djecu AROPE, romsku djecu, migrantsku djecu, djecu s invaliditetom te one koji žive u ruralnim ili udaljenim područjima (Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Portugal i Rumunjska). Ove inicijative često kombiniraju aktivnosti informiranja, ciljane kampanje upisa, inkluzivne politike upisa i jaču suradnju između obrazovanja, zdravstva i socijalnih službi kako bi se identificirala djeca koja ne sudjeluju u ECEC-u. Na primjer, mjere u Estoniji nastoje ojačati uključivost predškolskog obrazovanja kroz dodatne usluge podrške za djecu s posebnim obrazovnim potrebama.

Poboljšanje kvalitete usluga ECEC-a i jačanje radne snage ECEC-a predstavlja još jedan važan politički prioritet (Estonija, Finska, Francuska, Latvija i Portugal). Mjere uključuju ulaganja u zapošljavanje osoblja, kontinuirani profesionalni razvoj, revidirane uvjete kvalifikacija, poboljšano pedagoško vodstvo i povećanu podršku za inkluzivno obrazovanje. Nekoliko zemalja također izvještava o inicijativama za jačanje multidisciplinarnih timova i specijalizirane podrške djeci s dodatnim potrebama.

Na kraju, nekoliko država članica radi na poboljšanju upravljanja, planiranja i integrirane isporuke usluga (Belgija, Finska, Francuska, Portugal i Rumunjska). Reforme u tim područjima uključuju jasnije odgovornosti lokalnih vlasti, poboljšane sustave nadzora, poboljšanu međuresorsku koordinaciju i razvoj integriranih usluga ranog djetinjstva koje povezuju obrazovanje, zdravstvenu skrb i obiteljsku podršku. Kao primjer, provedba Service public de la petite enfance u Francuskoj ima za cilj poboljšati dostupnost, kvalitetu i teritorijalnu koordinaciju ECEC usluga, uz povećanje planerskih odgovornosti općina. Cilj je poboljšati rano prepoznavanje ranjive djece i olakšati koordiniraniju podršku obiteljima.

Može se iznijeti argument za uvođenje ciljanijih mjera za ugrožene skupine. Ako pogledamo specifične skupine djece koja ne sudjeluju u ECEC-u, vidimo da u mnogim slučajevima neke od tih skupina uopće ne pristupaju ECEC-u. To vrijedi za romsku djecu. Eurofoundovo nadolazeće izvješće o istraživanju Jamstva za djecu među teško dostupnim populacijama analizira podatke prikupljene u sklopu istraživanja Roma 2024. Ovo istraživanje provela je Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) u 10 država članica EU-a. Rezultati se ne mogu izravno uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja zbog razlika u metodologiji. Međutim, rezultati pokazuju jasnu razliku u stopama sudjelovanja.

Unatoč ovom jazu u stopama sudjelovanja, malo država članica uključuje ciljane mjere koje imaju za cilj povećanje sudjelovanja romske djece u ECEC-u. Bugarska je jedna od rijetkih zemalja koja u svom izvješću o napretku za 2026. navodi primjere. Program Pristup obrazovanju za svako dijete uključuje predstavnike marginaliziranih skupina, uključujući Rome. Dodatna sredstva osiguravaju se vrtićima smještenim u blizini segregiranih romskih četvrti, uključujući podršku učenju jezika i 'obrazovne medijatore' (nenastavno osoblje koje djeluje kao vitalni most između ranjivih zajednica i obrazovnog sustava). Mjere desegregacije u obrazovanju također uključuju prijevoz, materijale i motivacijski rad u korist predškolske djece. U Sloveniji romski asistenti u vrtićima jačaju veze s obiteljima i zajednicama. Dostupni su i kratki, potpuno financirani i fleksibilniji ECEC programi za djecu koja su inače izvan ECEC-a. U Irskoj, model Equal Start izričito ima za cilj podržati pristup i punu participaciju u ranom učenju i skrbi (ELC) za djecu iz nepovoljnih sredina, a posebno uključuje putujuću i romsku djecu. U Slovačkoj se planira aktivniji angažman za promicanje pristupa ECEC-u za određene skupine djece u potrebi, uključujući romsku djecu.

Komunikacija iz 2026. o ojačanom Europskom jamstvu za djecu navodi da će dodatno pomoći državama članicama u 2027. pružajući smjernice o tome kako podržati socijalnu uključenost romske djece. Ove će smjernice biti razvijene zajedno sa dionicima i usredotočit će se na 'integrirane mjere koje objedinjuju informiranje, medijaciju, uključivo obrazovanje, podršku obitelji i intervencije temeljene na zajednici'. Četiri primjera navedena gore dobar su početak za pružanje takvih smjernica u području ECEC-a.

Strateški okvir EU za jednakost, uključivost i sudjelovanje Roma već uključuje cilj vezan uz sudjelovanje romske djece u ECEC-u. Cilj je osigurati da do 2030. godine najmanje 70% romske djece starije od tri godine sudjeluje u ECEC-u, smanjujući jaz u sudjelovanju između njih i opće populacije za najmanje 50%.

Nadolazeća srednjoročna revizija ciljeva iz Barcelone u 2027. otvara prozor prilika za stvaranje daljnjih sinergija između ciljeva sudjelovanja postavljenih u različitim strategijama i za jačanje napora na tom području. Stoga bi bilo preporučljivo uključiti konkretne mjerila za AROPE i romsku djecu u skladu s onim što je postavljeno u romskom strateškom okviru.

Slično tome, srednjoročni pregled ciljeva ECEC-a u 2027. bio bi dobar trenutak za dodavanje ciljeva sudjelovanja specifičnih za djecu koja su AROPE. To bi također pomoglo u stvaranju sinergija s provedbom EU Strategije za borbu protiv siromaštva i poslalo važan signal da daljnji napredak u sudjelovanju neće biti ostvaren na štetu daljnje nejednakosti.