&w=3840&q=90)
Njega
Skrb se može definirati kao pružanje onoga što je potrebno za zdravlje, dobrobit, održavanje i zaštitu osobe ili nečega. Obuhvaća rano obrazovanje i skrb, dugotrajnu skrb za starije osobe ili osobe s invaliditetom te zdravstvenu skrb. Kako bismo razumjeli implikacije skrbi, vrijedi razlikovati korisnike skrbi i osobe s obvezama skrbi (skrbnike). Također je važno razlikovati skrb kao plaćeni ili neplaćeni rad od neformalne skrbi koju pružaju obitelj i prijatelji. Pružanje usluga skrbi ključna je komponenta socijalne zaštite, poboljšavajući kvalitetu života i pristup obrazovanju i zaposlenju za građane EU.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Premošćivanje jaza: Nejednakosti u pristupu ranom obrazovanju i skrbi za djecu
Iako je rano obrazovanje i skrb o djeci (ECEC) bila u središtu brojnih nedavnih inicijativa EU-a, postoji rizik da neka djeca ostaju zapostavljena. Ovaj članak proučava stope sudjelovanja u ECEC-u i nastoji ispitati kako djeca u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti mogu pristupiti ovom važnom dijelu obrazovnog sustava.Paths towards independent living and social inclusion in Europe for people with a disability - Background paper
This background paper looks at the EU policy context regarding deinstitutionalisation for people with long-term care needs, analyses trends and outlines strategies supporting independent living.Procjena napretka u pružanju usluga za djecu diljem Europske unije
Ovo izvješće daje pregled nedavnih politika EU-a o dječjem siromaštvu, preopterećenju troškovima stanovanja i ranom napuštanju škole. Također razmatra mjere za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi te ranog obrazovanja i skrbi za djecu. Izvješće ističe primjere uspješnih pristupa i područja koja zahtijevaju poboljšanje te pruža dublju analizu odabranih država članica kako bi se identificirali čimbenici koji oblikuju provedbu politika.Istraživanja Eurofounda usmjerena su na niz tema vezanih uz skrb. To uključuje rad i skrb, inicijative za podršku neformalnim skrbnicima uključenima u plaćeni rad, kao i onima koji to nisu, povećanu potrebu za dugotrajnom skrbi, obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu (ECEC) te pristup javnim uslugama.
Poboljšan pristup kvalitetnom i pristupačnom obrazovanju i skrbi za ranu djecu (ECEC) te skrbi za starije osobe može pomoći u ostvarivanju ciljeva Europske komisije za povećanje zaposlenosti, osobito sudjelovanja žena i starijih radnika na tržištu rada. Europski stup socijalnih prava snažno se fokusira na skrb, prvenstveno u pogledu prava na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada. On se fokusira na pravo roditelja i osoba s odgovornostima skrbi na bolju ravnotežu između posla i privatnog života, s prikladnim dopustom i fleksibilnim radnim aranžmanima, kao i pristup uslugama skrbi. U području socijalne zaštite i uključivanja, ističe pravo djece na pristupačno obrazovanje u ranom djetinjstvu i kvalitetnu skrb. Naglašava pravo na pravovremeni pristup pristupačnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Također naglašava pravo svih na pristupačne dugoročne i kvalitetne usluge skrbi, osobito kućnu njegu i usluge u zajednici.
Europsko jamstvo za djecu, usvojeno u lipnju 2021., ima za cilj osigurati da svako dijete u Europi koje je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup najosnovnijim pravima poput zdravstvene skrbi i obrazovanja. Preporuka Vijeća o visokokvalitetnim sustavima ranog obrazovanja i skrbi, usvojena u svibnju 2019., ima za cilj podršku državama članicama u poboljšanju pristupa i kvalitete njihovih usluga. Eurofound sudjeluje u tematskoj radnoj skupini kao dio ove inicijative. Usvojena u lipnju 2019., nova Direktiva o ravnoteži između posla i privatnog života za roditelje i skrbnike ima za cilj povećati sudjelovanje žena na tržištu rada te korištenje dopusta vezanog uz obitelj i fleksibilnih radnih aranžmana.
Dana 7. rujna 2022. Europska komisija predstavila je novu Europsku strategiju skrbi kao dio svog Radnog programa 2022. s ciljem osiguravanja 'kvalitetnih, pristupačnih i dostupnih usluga skrbi' diljem EU.
Europska komisija: Europski stup socijalnih pravaopens in new tab
Europska komisija: Europsko jamstvo za djecuopens in new tab
Europska komisija: Preporuka Vijeća o visokokvalitetnom sustavu ranog obrazovanja i skrbi za djecuopens in new tab
Europska komisija: Europska strategija skrbi za skrbnike i korisnike skrbiopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
25 October 2024
Paths towards independent living and social inclusion in Europe
Increasing emphasis on independent living and social inclusion is driving deinstitutionalisation – the shift away from a reliance on residential institutions towards family- and community-based settings for the provision of care and services. The aim is to ensure that people at risk of marginalisation have opportunities to participate fully in society and to exercise their personal rights and freedoms. An institutional culture that gives rise to social isolation and loss of autonomy can be present in any care setting, but it is commonplace in long-stay residential institutions such as children’s homes and nursing homes. Although deinstitutionalisation strategies have been adopted across the EU, shortcomings are apparent. This report presents evidence on changes in the extent of institutional living in the EU over time, as well as information on national deinstitutionalisation strategies and practices. It includes two person-centred case studies that illustrate the benefits of deinstitutionalisation and greater social inclusion and the challenges encountered in efforts towards these goals.
Europski monitor dječjeg jamstva
20 September 2023
Guaranteeing access to services for children in the EU
The European Child Guarantee was established in 2021 to ensure that children in need have access to a set of key services. This policy brief analyses trends and disparities in children’s access to early childhood education and care, education, healthcare, nutrition and housing. This is done using a convergence analysis, which tracks whether Member States are improving in respect of specific performance indicators and whether disparities between them are expanding or narrowing. The analysis, where possible, also looks at the differences between urban and rural areas and between children living in households with different levels of income and risk of social exclusion. The indicators chosen for analysis highlight the links between the Guarantee, the European Semester and the Social Scoreboard.
6 July 2022
Fifth round of the Living, working and COVID-19 e-survey: Living in a new era of uncertainty
The fifth round of Eurofound's e-survey, fielded from 25 March to 2 May 2022, sheds light on the social and economic situation of people across Europe two years after COVID-19 was first detected on the European continent. It also explores the reality of living in a new era of uncertainty caused by the war in Ukraine, inflation, and rising energy prices.
The findings of the e-survey reveal the heavy toll of the pandemic, with respondents reporting lower trust in institutions than at the start of the pandemic, poorer mental well-being, a rise in the level of unmet healthcare needs and an increase in the number of households experiencing energy poverty.
28 January 2022
COVID-19 and older people: Impact on their lives, support and care
This report captures the impact of the COVID-19 crisis on the quality of life of older citizens, including the impact on their well-being, finances, employment and social inclusion. It explores the effects on the use of care services and older people’s reliance on other support. The report presents policy measures that have been implemented in EU Member States to support older people along all of the above-mentioned dimensions. These include measures to support independent living and schemes to support the labour market integration of older people or to prevent unemployment, all of which play a role in the quality of life of older citizens.
30 September 2021
COVID-19: A turning point for upward convergence in health and healthcare in the EU?
The impact of COVID-19 has moved public health up the EU social policy agenda. As the EU directs its efforts towards establishing a European Health Union to guard against future health crises, this policy brief examines the extent to which the EU achieved upward convergence in terms of health and healthcare outcomes, as well as health expenditures and delivery, prior to the pandemic. It also examines convergence patterns in infections and deaths from COVID-19 and in the mitigating measures adopted by the EU and national governments.
The findings indicate that, from 2008 to 2019, the health of EU citizens improved overall, and Member States converged in health outcomes, but disparities in government expenditures and delivery of health services continued to widen. Against this background, the COVID-19 pandemic caused further divergence, with death and infection tolls varying greatly across countries. The policy brief stresses that a European Health Union would ideally not only reinforce the crisis preparedness of the EU but also ultimately enable convergence in health and healthcare indicators across its Member States.
28 January 2021
Education, healthcare and housing: How access changed for children and families in 2020
The COVID-19 pandemic has had a dramatic impact on the accessibility of health, education and care services for all Europeans. This is also the case for children, who in several countries have seen their schools closed and replaced with remote learning. They have been affected, too, by the pandemic’s negative impact on their families’ access to healthcare and their mental health. Many families have also experienced rising housing insecurity. The Child Guarantee aims to ensure access to these resources for children in need.
Over 2020, Eurofound gathered wide-ranging data on Europeans’ lives during the pandemic. Based on this data, this policy brief documents changes in the accessibility of education, healthcare and housing in the EU27 between 2018–2019 and the summer of 2020, so that these developments can be taken into account when designing policy responses and mitigating measures.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Daniel Molinuevo
Senior research managerDaniel Molinuevo voditelj je istraživanja u odjelu za socijalne politike, a Eurofoundu se pridružio 2010. Njegova istraživanja o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi usredotočila su se na kvalitetu i dostupnost usluga, njihovu digitalnu transformaciju i radne uvjete osoblja. Njegov je rad uglavnom bio usmjeren na usluge za djecu, kako u Eurofoundu tako i u UNICEF-u, gdje je 2021. radio podupirući provedbu Europskog jamstva za djecu. Studirao je sociologiju u Salamanci u Španjolskoj i na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Magistrirao je europske političke i administrativne studije na College of Europe u Brugesu i magistrirao europsku socijalnu politiku na London School of Economics, gdje je također radio kao istraživač.
Hans Dubois
Senior research managerHans Dubois je viši voditelj istraživanja u jedinici za socijalne politike u Eurofoundu. Teme njegovih istraživanja uključuju stanovanje, prezaduženost, zdravstvo, dugotrajnu skrb, socijalne beneficije, mirovinu i kvalitetu života u lokalnom području. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je docent na Sveučilištu Kozminski (Varšava). Doktorirao je poslovnu administraciju i menadžment na Sveučilištu Bocconi (Milano), nakon što je radio kao istraživač u Europskom opservatoriju za zdravstvene sustave i politike (Madrid).
Sanna Nivakoski
Research officerSanna Nivakoski je istraživačica u jedinici za socijalne politike pri Eurofoundu. Njezina istraživanja usmjerena su na strukture kućanstava, samostalni život, stanovanje, rodnu ravnopravnost i neplaćenu skrb. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2021., radila je kao postdoktorandica na Geary institutu za javnu politiku Sveučilišta College Dublin, Institutu za ekonomska i društvena istraživanja u Dublinu te Kraljevskom kolegiju kirurga u Irskoj. Radila je u mnogim istraživačkim područjima mikroekonomije, uključujući prihode i bogatstvo u mirovini, štednju u mirovinama, međugeneracijske transfere i financijski utjecaj udovstva. Sanna ima doktorat iz ekonomije sa Trinity College Dublin.
Marianna Baggio
Research officerMarianna Baggio je istraživačica u jedinici za socijalne politike pri Eurofoundu, gdje radi na aspektima Europske ankete o kvaliteti života (EQLS), rodnoj ravnopravnosti, zelenoj tranziciji i digitalnom životu Europljana, uključujući utjecaj umjetne inteligencije izvan radnog mjesta. Prije nego što se pridružila Eurofoundu, radila je kao analitičarka politika u Centru kompetencija za bihevioralne uvide Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Radila je kao postdoktorandica na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele (Milano) i Sveučilištu u Trentu. Također donosi opsežno iskustvo iz prethodne uloge službenice za društvenu odgovornost poduzeća (CSR) u Južnoj Africi. Marianna ima doktorat iz ekonomije i menadžmenta sa Sveučilišta u Trentu, specijalizirajući se za bihevioralnu ekonomiju.
Claudia Peroni
Temporary research support officerClaudia Peroni radi kao asistentica za alate za praćenje i operacije podataka u jedinici za socijalne politike u Eurofoundu, a prethodno je radila kao službenica za podršku istraživanju unutar tima. Njezin je fokus uglavnom na stanovanju i sektoru skrbi. Prije dolaska u Eurofound, radila je u organizacijama civilnog društva u Italiji i na Cipru. Claudia ima magisterij iz međunarodnih odnosa sa Sveučilišta u Bologni i doktorat iz sociologije sa Trinity College Dublin.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
