Prijeđi na glavni sadržaj
Ova je stranica strojno prevedena. Pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku i jezičnu politiku Eurofounda.
Woman records working time
Tema
Posljednje ažuriranje: 28 October 2026

Radno vrijeme

Radno vrijeme odnosi se na bilo koje razdoblje tijekom kojeg radnik radi, na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje aktivnosti ili dužnosti, u skladu s nacionalnim zakonima i/ili praksom. Radno vrijeme varira za radnike u različitim zanimanjima ili u različitim životnim fazama, a te su razlike posebno izražene kada se uzme u obzir spol.

Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.

28 October 2026
Industrijski odnosi: Rasprava o i razvoju radnog vremena u 2025. godini
Promjene u rasporedu radnog vremena diljem EU-a u 2025. odražavaju raznolikost nacionalnih sustava industrijskih odnosa i razine na kojima se odvija društveni dijalog. Ovaj članak analizira diskurs i razvoj u 2025. godini vezan uz prekovremeni rad, evidentiranje radnog vremena, godišnji odmor i smanjenje radnog vremena.
Theodor Björk
Članak
27 August 2026
Prijelaz na hibridni rad: Izazovi upravljanja - Digitalna priča
Ova digitalna priča donosi ključne nalaze o tome kako hibridni rad mijenja menadžerske prakse na razini linijskog menadžera: Zašto hibridni rad zahtijeva nove oblike koordinacije; Kako menadžeri održavaju vidljivost i nadzor nad učinkom bez fizičke suprisutnosti; Što održava koheziju i dobrobit tima među raspršenim timovima; Kako se može osigurati pravedan pristup informacijama i prilikama; Gdje je najpotrebnija politička uputa ili podrška.
Sara Riso+1
Digitalna priča
27 August 2026
Prijelaz na hibridni rad: Izazovi upravljanja
Pandemija COVID-19 ubrzala je prijelaz na hibridni rad, gdje zaposlenici dijele svoje vrijeme između rada na daljinu i na licu mjesta. Iako ovaj model nudi veću fleksibilnost, također donosi nove izazove za nadređene i druge nadzornike. Ovo izvješće ispituje kako hibridni rad preoblikuje organizaciju rada i utječe na svakodnevne upravljačke prakse na razini linijskog menadžera, s naglaskom na promjene u koordinaciji, komunikaciji, upravljanju učinkom i dobrobiti zaposlenika.
Sara Riso+1
Izvješće o istraživanju

  • Većina radne populacije nastavila je raditi standardno radno vrijeme na svojim poslovima u 2021. godini: 70% je radilo pet dana tjedno, a otprilike polovica 35–40 sati tjedno. Značajna manjina zaposlenika, 14%, radila je duge sate od 48 ili više sati tjedno.

  • Podaci EWCTS-a sugeriraju da je među radnicima postojala latentna, ali raširena želja za manjim radnim satima: 45% bi radije radije radilo manje sati, dok je 43% bilo zadovoljno svojim trenutnim satima. Među radnicima čiji su radni sati bili standardni 35–40 sati tjedno, 4 od svakih 10 radije bi radije radili manje sati.

  • Snažna rodna podjela i dalje postoji u plaćenom i neplaćenom radu (uključujući kućanske poslove te skrb za djecu ili rodbinu). U prosjeku, u EU27, u 2021. godini, muškarci su provodili gotovo 6 sati tjedno više na plaćenom radu od žena, dok su žene provodile 13 sati više na neplaćenom radu nego muškarci. To je rezultiralo time da su žene radile 7 sati tjedno više od muškaraca (70 sati, odnosno 63 sata).

  • U 2021. godini žene na honorarnim poslovima radile su isto toliko sati (plaćenih i neplaćenih) kao i muškarci na stalnim poslovima (64 odnosno 65 sati), pri čemu su žene provele ekvivalent punog radnog vremena radeći neplaćeni posao (37 sati).

  • Usporedba vremena provedenog na plaćenom i neplaćenom radu između muškaraca i žena s djecom i bez djece dodatno ističe rodne razlike. U 2021. godini muškarci s djecom provodili su 1,3 sata tjedno više na plaćenom radu i još 14,2 sata više na neplaćenom radu u usporedbi s muškarcima bez djece. Žene s djecom radile su 1,5 sati manje u plaćenom radu nego žene bez djece, ali 29,3 sata više u neplaćenom radu.

  • Postoji potencijal za visoke razine fleksibilnosti i autonomije u digitaliziranom radnom okruženju. Zbog toga digitalizacija pruža prilike za poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života među radnicima. Međutim, taj potencijal povezan je s rizicima poput dugih radnih sati ili nestandardnog radnog vremena te zamagljivanjem granica između radnog i privatnog vremena.

  • Pravila koja upravljaju algoritmima koji se koriste (na primjer, u nekim platformskim radovima) mogu imati implikacije na organizaciju radnog vremena, a time i na rasporede ili rad na zahtjev, ostavljajući radnike s malo kontrole nad svojim radnim vremenom. Digitalni nadzor i nadzor predstavljaju dodatne rizike za autonomiju radnog vremena.

  • Pokazalo se da rad na daljinu može povećati pritisak na radnike da budu 'stalno' dostupni ili da rade u slobodno vrijeme. Neki su radnici na daljinu iskusili izolaciju i sukobe ravnoteže između posla i privatnog života povezane s zamagljivanjem granica između posla i privatnog života. Međutim, općenito, rad na daljinu poboljšava ravnotežu između posla i privatnog života jer može pomoći radnicima da usklađuju brigu o djeci, značajno smanjuje vrijeme putovanja na posao i rezultira povećanjem radne autonomije i boljim korištenjem radnog vremena.

  • Uz odgovarajuće trajanje i pravilno planiranje, pauze za odmor od posla mogu smanjiti neke potencijalno štetne učinke rada na zdravlje i dobrobit, a istovremeno pridonijeti poboljšanju izvedbe i produktivnosti.

Već dugi niz godina Eurofound prikuplja informacije o raznim aspektima radnog vremena i njihovim implikacijama na radne uvjete i kvalitetu života muškaraca i žena u EU. Eurofoundove studije o radnom vremenu imaju za cilj poboljšati razumijevanje koliko dugo radnici rade i kako je njihovo vrijeme organizirano te kakve su implikacije radnih obrazaca na zaposlenje, produktivnost, dobrobit i ravnotežu između posla i privatnog života. Podaci o kolektivno dogovorenom radnom vremenu i ulozi socijalnih partnera redovito se objavljuju, a analiziraju se i iz dugoročne perspektive. Istraživanja o radnom vremenu muškaraca u odnosu na žene pokazuju da muškarci mnogo češće rade duže sate, a žene češće provode više vremena radeći neplaćene kućanske poslove. Iako većina pojedinaca, bez obzira na spol, izgleda zadovoljna svojim trenutnim radnim vremenom, većina onih koji izražavaju želju za promjenom radnog vremena kaže da bi željela smanjiti svoje radno vrijeme.

Regulacija i organizacija radnog vremena

Regulacija radnog vremena ima ulogu u povećanju ravnoteže između posla i privatnog života , kao i u sudjelovanju na tržištu rada. U brzo mijenjajućem gospodarskom okruženju, tvrtke i radnici trebaju fleksibilnost. Eurofound je istraživao odnos između radnog vremena i ravnoteže između posla i privatnog života iz perspektive životnog tijeka.

Istraživanja su proučavala različite aspekte organizacije radnog vremena i implikacije za produktivnost i radne uvjete. Kako se organizacija radnog vremena mijenja, Eurofound je zajedno s Međunarodnom organizacijom rada ispitao učinke rada na daljinu i ICT-mobilnog rada na radno vrijeme onih uključenih u takve radne aranžmane.

Gledajući dugoročno radno vrijeme, Eurofound je proučavao razvoj aspekata kolektivno dogovorenog radnog vremena u EU početkom 21. stoljeća. Istraživanje se posebno usredotočilo na pet sektora: kemiju, obradu metala, bankarstvo, maloprodaju i javnu upravu. Opisalo je institucionalne režime regulacije radnog vremena i procjenjivalo promjene u dogovorenom radnom vremenu i uobičajenom radnom vremenu između 1999. i 2014. godine.

Eurofound je također proučavao nacionalne pristupe o tome kako i kada treba uzimati pauze od rada. Istraživanje uspoređuje različite pristupe među državama članicama, daje primjere sudskih presuda, ističe neke vrste rada koje privlače posebnu pažnju te proučava uzročne veze između pauza, zdravlja i radne učinkovitosti.

Istraživanja o novim načinima rada potaknutim digitalizacijom, poput rada na daljinu i rada na platformama, istaknula su rastući trend prema fleksibilnom radu s dalekosežnim implikacijama na trajanje i organizaciju radnog vremena. Ovi aspekti također su dio regulatorne rasprave na razini EU-a i na nacionalnoj razini, primjerice s usvajanjem zakonodavstva o pravu na isključivanje.

Radno vrijeme u analizi anketa

Tri glavne Eurofoundove ankete pružaju podatke o pitanjima vezanim uz radno vrijeme.

Europska anketa o radnim uvjetima (EWCS) obuhvaća radno vrijeme iz različitih kutova. U Europskoj anketi o radnim uvjetima telefonom (EWCTS) iz 2021. godine, raspored radnog vremena bio je jedna od šest analiziranih dimenzija kvalitete posla. Ova dimenzija uključuje nesocijalne radne rasporede (kao zahtjev posla) i fleksibilnost radnog vremena (kao resurs za radnim mjestom). EWCTS je obuhvatio četiri vrste radnog vremena koje se općenito smatraju nesocijalnima: redovito raditi u slobodno vrijeme, redovito raditi noću, raditi duge sate i redovito biti prisiljen raditi u kratkom roku. Fleksibilnost radnog vremena pozitivno je povezana s dobrobiti radnika i podržava zdravu ravnotežu između osobnog i radnog života. EWCTS je istaknuo lakoću s kojom pojedinac može uzeti sat ili dva slobodno tijekom radnog vremena kako bi se posvetio osobnim stvarima kao pokazatelj takve fleksibilnosti.

Koristeći podatke EWCS-a 2015., Eurofound je ispitao obrasce radnog vremena za održiv rad. Analiza proučava veze između obrazaca radnog vremena, ravnoteže između posla i privatnog života te preferencija radnog vremena, kao i zdravlja i dobrobiti radnika. Također procjenjuje koliko su trenutačni radni uvjeti i obrasci radnog vremena održivi u budućnosti.

Europska anketa o kvaliteti života (EQLS) proučava radne aranžmane, plaćene i neplaćene, te njihov utjecaj na zadovoljstvo ravnotežom između posla i privatnog života.

Raspored radnog vremena može značajno utjecati na učinkovitost, produktivnost i konkurentnost poduzeća, a da ne spominjemo zdravlje, dobrobit i motivaciju njihovih zaposlenika. Kroz svoju Europsku anketu o tvrtkama (ECS), Eurofound je također proveo sveobuhvatna istraživanja o radnom vremenu i ravnoteži između posla i privatnog života. Ispitao je učestalost fleksibilnih radnih vremena i računa radnog vremena, rad s nepunim radnim vremenom, prekovremeni rad i nestandardne radne sate; roditeljski i drugi dugotrajni dopust; fazno i rano umirovljenje; kao i specifične politike za podršku ravnoteži između posla i privatnog života u tvrtkama.

Radno vrijeme ključni je element radnog života, a njegova regulacija bila je u središtu političkih, gospodarskih i društvenih rasprava na razini EU i na nacionalnoj razini. Kako bi se zaštitilo zdravlje i sigurnost radnika, Direktiva EU o radnom vremenu zahtijeva od svih država članica da jamče minimalne standarde o trajanju i organizaciji radnog vremena za sve radnike diljem EU. To uključuje standarde o maksimalnom tjednom radnom vremenu (postavljeno na 48 sati), minimalnim periodima odmora i pauzama, godišnjem odmoru, noćnom radu i radu u smjenama.

Najrelevantnije promjene u regulaciji radnog vremena diljem EU-a u 2021. i 2022. bile su povezane s transpozicijom dviju europskih direktiva:

Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.

Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.

Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies