&w=3840&q=90)
NEET-ovi
NEET je akronim za 'nije zaposlen, obrazovan ili osposobljen', a koristi se za označavanje situacije mnogih mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina u Europi. Cilj koncepta NEET-a je proširiti razumijevanje ranjivog statusa mladih i bolje pratiti njihov problematičan pristup tržištu rada.
Eurofound pruža uvid u ovu temu prateći NEET trendove diljem EU, analizirajući rodne razlike i prateći učinke kriza poput Velike recesije i pandemije COVID-19. Njegovi nalazi podržavaju politike poput Jamstva za mlade i ističu potrebu za ciljanijim mjerama za mlade žene i majke.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Young people in the Western Balkans
This report analyses data from Eurofound’s 2021 European Working Conditions Telephone Survey and its 2022 Living, working and COVID-19 e-survey, as well as data from official statistics, to examine employment trends, working conditions and the social situation of young people in the Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia and Serbia). Employment trends are also presented for Türkiye. This report is part of Eurofound’s ongoing effort to support informed policymaking in EU accession countries through the Instrument for Pre-accession Assistance (IPA). It is the first output from a project financed by the Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations (DG NEAR) under the auspices of the IPA. Its aim is to provide knowledge that will support better-informed social, employment and work-related policies in the Western Balkans and Türkiye. It offers a comparative perspective between the countries and with the EU based on sound statistical analysis and expert consultation.
Je li Europa iznevjerila svoju mladež?
U ovoj epizodi Eurofound Talks, Mary McCaughey razgovara s istraživačima Eurofounda Eszter Sandor i Massimilianom Mascherinijem o situaciji mladih u Europi, od utjecaja gospodarske krize i velike recesije do posljedica pandemije COVID-19 i trendova glasovanja na nedavnim izborima za Europski parlament. Raspravljaju o tome kako, iako su posljednjih godina zabilježeni neki pozitivni trendovi u zapošljavanju, postoje zabrinjavajući problemi s kojima se suočavaju mladi u Europi koje treba prevladati, ne samo za dotične mlade, već i za širu gospodarsku i društvenu stabilnost.Becoming adults: Young people in a post-pandemic world
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and inability to move out of the parental home. This report explores young people’s wishes and plans for the future – and the well-being outcomes related to these plans – in the context of the current labour market and housing situation and progress on the implementation of the EU’s reinforced Youth Guarantee.
NEET-ovi su se nakon Velike recesije 2008.–2013. pojavili kao jedna od najranjivijih skupina. Stopa nezaposlenosti mladih u mnogim zemljama EU premašila je 40%, što ističe koliko su mladi ranjiviji na ekonomsku recesiju nego druge dobne skupine.
U EU27 udio NEET-ova u dobi od 15 do 29 godina dosegao je vrhunac od 16,1% u 2013. godini, uz određeno poboljšanje u narednim godinama zahvaljujući mjerama politike poput Jamstva za mlade. Do 2019. stopa je pala na 12,6%, najnižu razinu u posljednjih 10 godina.
Pandemija COVID-19 i povezane gospodarske restrikcije pridonijele su povećanju stope NEET-ova na 13,8% u 2020. godini, kao rezultat gubitka radnih mjesta i prepreka u obrazovanju i osposobljavanju mladih. Stopa NEET-ova postupno opada od 2021. godine i dosegnula je najnižu razinu od 11,2% u 2023. Nadalje, udio obeshrabrenih radnika među NEET populacijom također je na najnižoj zabilježenoj razini.
Stopa NEET-ova za mlade žene u dobi od 15 do 29 godina u EU iznosila je 15,5% u 2020. i ostaje viša na 12,5% u 2023. u odnosu na stopu od 10,1% za mlade muškarce. Udio je veći za mlade žene u gotovo svim državama članicama.
U mnogim zemljama mlade majke sada češće postaju NEET nego mladi muškarci, pri čemu su obiteljske obaveze najveći razlog za NEET. Međutim, mjere EU politike posebno usmjerene na mlade majke ili mlade žene općenito su rijetke. Možda će biti potrebno više naglaska na rodnu dimenziju stope NEET-a.
Zabrinjavajuće razine mentalnog blagostanja bilježe se među mladima u EU, osobito kada je riječ o osjećajima usamljenosti i depresije, gdje mladi više trpe posljedice pandemije i smanjenja društvenih kontakata nego starija populacija.
S provedbom Jamstva za mlade, broj NEET-ova u dobi od 15 do 29 godina smanjen je, s oko 14 milijuna na vrhuncu krize 2008.–2013. na 9,3 milijuna u 2019. (12,6%), porastavši tijekom pandemije COVID-19 i ponovno pali na 8,2 milijuna u 2023. (11,2%). Međutim, istraživanje Eurofounda procjenjuje da je gubitak europskih gospodarstava u naknadama i izgubljenim prihodima i porezima značajan (142 milijarde eura godišnje u 2015.). To ima veliki utjecaj na gospodarski i društveni razvoj EU-a.
S obzirom na to da je situacija mladih dodatno pogoršana pandemijom COVID-19, Eurofound analizira utjecaj krize na te brojke, nadograđujući svoja prethodna istraživanja o mladima.
Smanjenje nezaposlenosti mladih i nastojanje da se što više europskih mladih uključi u svijet rada u središtu je političke agende EU-a. Gospodarska kriza 2008.–2013. dovela je do visokih razina nezaposlenosti mladih, a time i do neangažiranosti mladih. S obzirom na to, istraživači i državni dužnosnici tražili su nove načine praćenja i analize raširenosti ranjivosti i neangažiranosti mladih na tržištu rada.
Koncept NEET-a široko se koristi kao pokazatelj za informiranje politika usmjerenih na mlade o zapošljivosti, obrazovanju, osposobljavanju pa i socijalnoj uključenosti u državama članicama EU-a od 2010. godine.
NEET-ovi su prvi put posebno spomenuti u europskim političkim raspravama u vodećoj inicijativi Europe 2010 'Mladi u pokretu'. Dobna kategorija koju je obuhvaćao pojam bila je 15–24 godine, a kasnije je proširena na one u dobi od 15 do 29 godina. Koncept je sada središnje ukorijenjen u politički diskurs na razini EU-a. Godine 2023. 11,2% stanovništva u dobi od 15 do 29 godina bili su NEET-ovi, što je povijesno minimum. Stopa NEET-a porasla je tijekom pandemije na 13,8% u 2020., ali od tada stalno opada.
U travnju 2013. usvojen je prijedlog Europske komisije Vijeću Europske unije o provedbi Jamstva za mlade u svim državama članicama. Smanjenje broja NEET-ova izričit je cilj politike Jamstva za mlade. Ova inicijativa imala je za cilj osigurati da svi mladi u dobi od 15 do 24 godine dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, kontinuirano obrazovanje, naukovanje ili pripravništvo unutar četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja. Uvođenje Jamstva za mlade u državama članicama, putem Inicijative za zapošljavanje mladih, pridonijelo je poboljšanju situacije na terenu, smanjujući broj NEET-ova.
U prosincu 2016. Komisija je pokrenula inicijativu 'Ulaganje u europske mlade', obnovljeni napor za podršku mladima. S obzirom na pozitivan utjecaj Jamstva za mlade do tada, Komisija je povećala sredstva dostupna za Inicijativu za zapošljavanje mladih do 2020. godine kako bi potaknula učinkovitije povezivanje s mladima.
Nova EU Strategija za mlade usvojena je 2018. godine i utvrđuje okvir za suradnju s državama članicama u njihovim politikama za mlade za razdoblje 2019.–2027. Strategija se fokusira na tri temeljna područja djelovanja, usredotočena na riječi 'uključiti se, povezati, osnažiti'. U međuvremenu, COVID-19 imao je ozbiljan utjecaj na naukovanje i osposobljavanje. Kako bi pomogla gospodarskom oporavku od pandemije, 1. srpnja 2020. nova Komisija pokrenula je paket podrške zapošljavanju mladih kako bi pružila 'most prema poslovima' za sljedeću generaciju. Komisija je predložila Preporuku Vijeća pod nazivom 'Most do radnih mjesta – jačanje jamstva za mlade', koja bi zamijenila Preporuku iz 2013. Proširuje dobni raspon obuhvaćen Jamstvom za mlade s 24 na 29 godina.
Europski Stup akcijskog plana socijalnih prava, koji je Europska komisija predložila u ožujku 2021., a nakon čega je uslijedila deklaracija na Socijalnom summitu u Portu u svibnju 2021., uveo je nove, ambiciozne ciljeve za mlade, poput smanjenja stope NEET-ova u EU na 9% do 2030. godine.
Europska komisija: Ojačano jamstvo za mladeopens in new tab
EUR-Lex: Komunikacija o ulaganju u europske mladeopens in new tab
Europska komisija: EU strategija za mladeopens in new tab
EUR-Lex: Podrška zapošljavanju mladih: Most prema poslovima za sljedeću generacijuopens in new tab
Europska komisija: Europski stup akcijskog plana za socijalna pravaopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
21 May 2024
Becoming adults: Young people in a post-pandemic world
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and inability to move out of the parental home. This report explores young people’s wishes and plans for the future – and the well-being outcomes related to these plans – in the context of the current labour market and housing situation and progress on the implementation of the EU’s reinforced Youth Guarantee.
9 November 2021
Impact of COVID-19 on young people in the EU
Following a long recovery from the economic crisis (2007–2013), young people in the EU proved to be more vulnerable to the effects of the restrictions put in place to slow the spread of the COVID-19 pandemic. Young people were more likely than older groups to experience job loss, financial insecurity and mental health problems. They reported reduced life satisfaction and mental well-being associated with the stay-at-home requirements and school closures. While governments responded quickly to the pandemic, most efforts to mitigate the effects of restrictions were temporary measures aimed at preventing job loss and keeping young people in education. This report explores the effects of the pandemic on young people, particularly in terms of their employment, well-being and trust in institutions, and assesses the various policy measures introduced to alleviate these effects.
9 May 2021
Living, working and COVID-19 (Update April 2021): Mental health and trust decline across EU as pandemic enters another year
The third round of Eurofound's e-survey, fielded in February and March 2021, sheds light on the social and economic situation of people across Europe following nearly a full year of living with COVID-19 restrictions. This report analyses the main findings and tracks ongoing developments and trends across the 27 EU Member States since the survey was first launched in April 2020. It pinpoints issues that have surfaced over the course of the pandemic, such as increased job insecurity due to the threat of job loss, decline in mental well-being levels, erosion of recent gains in gender equality, fall in trust levels vis-à-vis institutions, deterioration of work–life balance and growth of vaccine hesitancy. The results of the survey highlight the need for a holistic approach to support all the groups hit hard by the crisis in order to prevent them from falling further behind.
23 October 2020
Youth in a time of COVID
14 December 2017
Long-term unemployed youth: Characteristics and policy responses
While the youth labour market has improved considerably since 2014, one legacy of the recent economic crisis is the large cohort of long-term unemployed young people, which represents nearly one-third of jobless young people. This report provides an updated profile of the youth labour market in 2016 and describes trends over the past decade. It explores the determinants of long-term unemployment, at both sociodemographic and macroeconomic levels. It also provides evidence on the serious consequences for young people of spending a protracted time in unemployment, such as scarring effects on income and occupation and on several dimensions of young people’s well-being. The report concludes with a discussion of selected policy measures recently implemented by 10 Member States in order to prevent young people from becoming long-term unemployed or, if they are in such circumstances, to integrate them into the labour market or education.
4 July 2016
Exploring the diversity of NEETs
The concept of NEET (young people not in employment, education or training) has, since 2010, been widely used as a tool to inform youth-oriented policies in the 28 Member States of the European Union. While it has been a valuable addition to more traditional indicators used to understand the economic and social vulnerability of young people and their labour market participation, it has often been criticised because of the heterogeneity of the population it captures. This report explores the diversity of NEETs and suggests seven subgroups into which the NEET population can be disaggregated using data routinely collected for the EU Labour Force Survey. Through analysis of the data for each of these subgroups, it offers a contemporary overview of the composition of the NEET population, both at EU28 level and in each Member State. It is hoped this information will help policymakers more precisely target interventions intended to ease young people’s engagement with the world of work and training. A separate annex presents detailed information on the composition of NEETs in the 28 Member States.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Eszter Sándor
Senior research managerEszter Sandor viša je voditeljica istraživanja u odjelu za socijalne politike u Eurofoundu. Ima stručnost u metodologiji istraživanja i statističkoj analizi, radila je na pripremi i upravljanju Europskim istraživanjem o kvaliteti života, a nedavno i e-anketom Život, rad i COVID-19 te je odgovorna za kvalitetu skupova podataka. Njezina istraživačka područja su dobrobit mladih i kvaliteta života u kućanstvima i obiteljima, uključujući subjektivnu dobrobit, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te životne uvjete. Prethodno je radila kao ekonomska savjetnica u Škotskoj s fokusom na procjene gospodarskog učinka, evaluacije i analizu input-outputa. Magistrirala je ekonomiju i međunarodne odnose na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti.
Massimiliano Mascherini
Head of UnitMassimiliano Mascherini je voditelj odjela za socijalne politike u Eurofoundu od listopada 2019. Pridružio se Eurofoundu 2009. godine kao voditelj istraživanja, osmišljavajući i koordinirajući projekte o zapošljavanju mladih, NEET-ovima i ravnopravnosti spolova. Godine 2017. postao je viši voditelj istraživanja i predvodio nova istraživanja o praćenju konvergencije u EU. Osim toga, vodio je konceptualizaciju Europske ankete o kvaliteti života 2026. godine. Godine 2025. dobio je nagradu Brendan Walsh za najbolji rad objavljen u časopisu Economic and Social Review. Prije toga bio je znanstveni suradnik u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije. Studirao je na Sveučilištu u Firenci, gdje je studirao aktuarske i statističke znanosti te stekao doktorat iz primijenjene statistike. Godine 2014. stekao je znanstvenu kvalifikaciju izvanrednog profesora društvene statistike i demografije na talijanskom Ministarstvu za sveučilište i istraživanje. Bio je gostujući suradnik na Sveučilištu u Sydneyu i Sveučilištu Aalborg te gostujući profesor na Papinskoj akademiji društvenih znanosti.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
