NEET-ovi
NEET je akronim za "nije zaposlen, ne obrazuje se i ne osposobljavakoji se koristi za označavanje situacije mnogih mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina u Europi. Cilj je koncepta NEET-a proširiti razumijevanje ranjivog statusa mladih i bolje pratiti njihov problematičan pristup tržištu rada.
Eurofound pruža uvid u tu temu praćenjem trendova NEET-ova diljem EU-a, analizom rodnih razlika i praćenjem učinaka kriza kao što su Velika recesija i pandemija bolesti COVID-19. Njezini nalazi podupiru politike kao što je Garancija za mlade i naglašavaju potrebu za usmjerenijim mjerama za mlade žene i majke.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Young people in the Western Balkans
This report analyses data from Eurofound’s 2021 European Working Conditions Telephone Survey and its 2022 Living, working and COVID-19 e-survey, as well as data from official statistics, to examine employment trends, working conditions and the social situation of young people in the Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia and Serbia). Employment trends are also presented for Türkiye. This report is part of Eurofound’s ongoing effort to support informed policymaking in EU accession countries through the Instrument for Pre-accession Assistance (IPA). It is the first output from a project financed by the Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations (DG NEAR) under the auspices of the IPA. Its aim is to provide knowledge that will support better-informed social, employment and work-related policies in the Western Balkans and Türkiye. It offers a comparative perspective between the countries and with the EU based on sound statistical analysis and expert consultation.
Je li Europa iznevjerila svoju mladež?
U ovoj epizodi Eurofound Talks, Mary McCaughey razgovara s istraživačima Eurofounda Eszter Sandor i Massimilianom Mascherinijem o situaciji mladih u Europi, od utjecaja gospodarske krize i velike recesije do posljedica pandemije COVID-19 i trendova glasovanja na nedavnim izborima za Europski parlament. Raspravljaju o tome kako, iako su posljednjih godina zabilježeni neki pozitivni trendovi u zapošljavanju, postoje zabrinjavajući problemi s kojima se suočavaju mladi u Europi koje treba prevladati, ne samo za dotične mlade, već i za širu gospodarsku i društvenu stabilnost.Becoming adults: Young people in a post-pandemic world
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and inability to move out of the parental home. This report explores young people’s wishes and plans for the future – and the well-being outcomes related to these plans – in the context of the current labour market and housing situation and progress on the implementation of the EU’s reinforced Youth Guarantee.
NEET-ovi su se pojavili kao jedna od najranjivijih skupina nakon Velike recesije 2008. – 2013. Nezaposlenost mladih porasla je iznad 40 % u mnogim zemljama EU-a, što pokazuje da su mladi osjetljiviji na gospodarsku recesiju od drugih dobnih skupina.
U EU27 udio NEET-ova u dobi od 15 do 29 godina dosegnuo je vrhunac od 16,1 % u 2013., uz određeno poboljšanje u sljedećim godinama zbog mjera politike kao što je Garancija za mlade. Do 2019. stopa je pala na 12,6%, što je najniža točka u posljednjih 10 godina.
Pandemija bolesti COVID-19 i povezana gospodarska ograničenja pridonijeli su povećanju stope NEET-ova na 13,8 % u 2020. zbog gubitka radnih mjesta i prepreka obrazovanju i osposobljavanju mladih. Stopa NEET-ova stalno opada od 2021. i dosegnula je najnižu razinu od 11,2% u 2023. Nadalje, udio obeshrabrenih radnika među NEET populacijom također je na najnižoj zabilježenoj razini.
Stopa NEET-ova za mlade žene u dobi od 15 do 29 godina u EU-u iznosila je 15,5 % 2020. i ostala je viša od 12,5 % u 2023. od stope od 10,1 % za mlade muškarce. Udio je veći za mlade žene u gotovo svim državama članicama.
U mnogim zemljama sada je veća vjerojatnost da će mlade majke biti NEET nego mladići, a obiteljske obveze su najveći razlog za NEET. Međutim, mjere politike EU-a posebno usmjerene na mlade majke ili mlade žene općenito su rijetke. Možda će biti potrebno staviti veći naglasak na rodnu dimenziju stope NEET-a.
Zabrinjavajuće razine mentalne dobrobiti zabilježene su među mladima u EU-u, posebno kada je riječ o osjećaju usamljenosti i depresije, pri čemu mladi više trpe posljedice pandemije i smanjenje socijalnih interakcija nego starija populacija.
Provedbom Garancije za mlade broj NEET-ova u dobi od 15 do 29 godina smanjio se, s oko 14 milijuna na vrhuncu krize 2008.–2013. na 9,3 milijuna u 2019. (12,6%), što je porastao tijekom pandemije bolesti COVID-19 i ponovno se smanjio na 8,2 milijuna u 2023. (11,2 %). Međutim, istraživanje Eurofounda procjenjuje da je gubitak za europska gospodarstva u naknadama i izgubljenim prihodima i porezima znatan (142 milijarde eura godišnje u 2015.). To ima velik utjecaj na gospodarski i socijalni razvoj EU-a.
S obzirom na to da je pandemija bolesti COVID-19 pogoršala i situaciju mladih, Eurofound analizira utjecaj krize na te brojke, nadovezujući se na svoja prethodna istraživanja o mladima.
Smanjenje nezaposlenosti mladih i nastojanje da se što veći broj mladih u Europi učinkovito uključi u svijet rada u središtu su političkog programa EU-a. Gospodarska kriza 2008. – 2013. dovela je do visokih razina nezaposlenosti mladih, a time i do neangažmana među mladima. U svjetlu toga, istraživači i vladini dužnosnici tražili su nove načine praćenja i analize raširenosti ranjivosti i neangažiranosti na tržištu rada među mladima.
Koncept NEET-a od 2010. naširoko se koristi kao pokazatelj za informiranje o politikama usmjerenima na mlade o zapošljivosti, obrazovanju, osposobljavanju i socijalnoj uključenosti u državama članicama EU-a.
NEET-ovi su prvi put posebno spomenuti u raspravama o europskim politikama u vodećoj inicijativi strategije Europa 2010. "Mladi u pokretu". Dobna kategorija obuhvaćena pojmom bila je 15–24 godine, a kasnije je proširena na one u dobi od 15 do 29 godina. Taj je koncept sada centralno ugrađen u diskurs o politikama na razini EU-a. U 2023. godini 11,2 % stanovništva u dobi od 15 do 29 godina bili su NEET-ovi, što je povijesno najniža stopa. Stopa NEET-a porasla je tijekom pandemije na 13.8% u 2020., ali od tada stalno opada.
U travnju 2013. usvojen je prijedlog Europske komisije Vijeću Europske unije o provedbi Garancije za mlade u svim državama članicama. Smanjenje broja NEET-ova izričit je cilj politike Garancije za mlade. Cilj je te inicijative osigurati da svi mladi u dobi od 15 do 24 godine dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka formalnog obrazovanja. Uvođenje Garancije za mlade u državama članicama putem Inicijative za zapošljavanje mladih pridonijelo je poboljšanju stanja na terenu i smanjenju broja NEET-ova.
Komisija je u prosincu 2016. pokrenula inicijativu "Ulaganje u mlade u Europi", obnovljene napore za potporu mladima. S obzirom na dosadašnji pozitivan učinak Garancije za mlade, Komisija je povećala financijska sredstva dostupna za Inicijativu za zapošljavanje mladih do 2020. kako bi potaknula učinkovitije informiranje mladih.
Nova strategija EU-a za mlade donesena je 2018. i njome se utvrđuje okvir za suradnju s državama članicama na njihovim politikama za mlade za razdoblje 2019.–2027. Strategija se usredotočuje na tri ključna područja djelovanja, usredotočena na riječi "angažirati, povezati, osnažiti". U međuvremenu, COVID-19 imao je ozbiljan utjecaj na naukovanje i obuku. Kako bi pomogla gospodarskom oporavku od pandemije, nova je Komisija 1. srpnja 2020. pokrenula paket potpore za zapošljavanje mladih kako bi se sljedećoj generaciji osigurao "prijelaz u razvoj radnih mjesta". Komisija je iznijela prijedlog preporuke Vijeća "Lakši prelazak u svijet rada – jačanje Garancije za mlade", kojom bi se zamijenila Preporuka iz 2013. Njime se proširuje dobni raspon obuhvaćen Garancijom za mlade s 24 na 29 godina.
Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je Europska komisija predložila u ožujku 2021., nakon čega je uslijedila izjava na socijalnom samitu u Portu u svibnju 2021., uvedeni su novi, ambiciozni ciljevi za mlade, kao što je smanjenje stope NEET-ova u EU-u na 9 % do 2030.
Europska komisija: Pojačana Garancija za mladeopens in new tab
EUR-Lex: Komunikacija o ulaganju u mlade u Europiopens in new tab
Europska komisija: Strategija EU-a za mladeopens in new tab
EUR-Lex: Potpora zapošljavanju mladih: most do radnih mjesta za sljedeću generacijuopens in new tab
Europska komisija: Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih pravaopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
21 May 2024
Becoming adults: Young people in a post-pandemic world
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and inability to move out of the parental home. This report explores young people’s wishes and plans for the future – and the well-being outcomes related to these plans – in the context of the current labour market and housing situation and progress on the implementation of the EU’s reinforced Youth Guarantee.
9 November 2021
Impact of COVID-19 on young people in the EU
Following a long recovery from the economic crisis (2007–2013), young people in the EU proved to be more vulnerable to the effects of the restrictions put in place to slow the spread of the COVID-19 pandemic. Young people were more likely than older groups to experience job loss, financial insecurity and mental health problems. They reported reduced life satisfaction and mental well-being associated with the stay-at-home requirements and school closures. While governments responded quickly to the pandemic, most efforts to mitigate the effects of restrictions were temporary measures aimed at preventing job loss and keeping young people in education. This report explores the effects of the pandemic on young people, particularly in terms of their employment, well-being and trust in institutions, and assesses the various policy measures introduced to alleviate these effects.
9 May 2021
Living, working and COVID-19 (Update April 2021): Mental health and trust decline across EU as pandemic enters another year
The third round of Eurofound's e-survey, fielded in February and March 2021, sheds light on the social and economic situation of people across Europe following nearly a full year of living with COVID-19 restrictions. This report analyses the main findings and tracks ongoing developments and trends across the 27 EU Member States since the survey was first launched in April 2020. It pinpoints issues that have surfaced over the course of the pandemic, such as increased job insecurity due to the threat of job loss, decline in mental well-being levels, erosion of recent gains in gender equality, fall in trust levels vis-à-vis institutions, deterioration of work–life balance and growth of vaccine hesitancy. The results of the survey highlight the need for a holistic approach to support all the groups hit hard by the crisis in order to prevent them from falling further behind.
23 October 2020
Youth in a time of COVID
14 December 2017
Long-term unemployed youth: Characteristics and policy responses
While the youth labour market has improved considerably since 2014, one legacy of the recent economic crisis is the large cohort of long-term unemployed young people, which represents nearly one-third of jobless young people. This report provides an updated profile of the youth labour market in 2016 and describes trends over the past decade. It explores the determinants of long-term unemployment, at both sociodemographic and macroeconomic levels. It also provides evidence on the serious consequences for young people of spending a protracted time in unemployment, such as scarring effects on income and occupation and on several dimensions of young people’s well-being. The report concludes with a discussion of selected policy measures recently implemented by 10 Member States in order to prevent young people from becoming long-term unemployed or, if they are in such circumstances, to integrate them into the labour market or education.
4 July 2016
Exploring the diversity of NEETs
The concept of NEET (young people not in employment, education or training) has, since 2010, been widely used as a tool to inform youth-oriented policies in the 28 Member States of the European Union. While it has been a valuable addition to more traditional indicators used to understand the economic and social vulnerability of young people and their labour market participation, it has often been criticised because of the heterogeneity of the population it captures. This report explores the diversity of NEETs and suggests seven subgroups into which the NEET population can be disaggregated using data routinely collected for the EU Labour Force Survey. Through analysis of the data for each of these subgroups, it offers a contemporary overview of the composition of the NEET population, both at EU28 level and in each Member State. It is hoped this information will help policymakers more precisely target interventions intended to ease young people’s engagement with the world of work and training. A separate annex presents detailed information on the composition of NEETs in the 28 Member States.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Eszter Sándor
Senior research managerEszter Sandor viša je voditeljica istraživanja u odjelu za socijalne politike u Eurofoundu. Ima stručnost u metodologiji istraživanja i statističkoj analizi, radila je na pripremi i upravljanju Europskim istraživanjem o kvaliteti života, a nedavno i e-anketom Život, rad i COVID-19 te je odgovorna za kvalitetu skupova podataka. Njezina istraživačka područja su dobrobit mladih i kvaliteta života u kućanstvima i obiteljima, uključujući subjektivnu dobrobit, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te životne uvjete. Prethodno je radila kao ekonomska savjetnica u Škotskoj s fokusom na procjene gospodarskog učinka, evaluacije i analizu input-outputa. Magistrirala je ekonomiju i međunarodne odnose na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti.
Massimiliano Mascherini
Head of UnitMassimiliano Mascherini je voditelj odjela za socijalne politike u Eurofoundu od listopada 2019. Pridružio se Eurofoundu 2009. godine kao voditelj istraživanja, osmišljavajući i koordinirajući projekte o zapošljavanju mladih, NEET-ovima i ravnopravnosti spolova. Godine 2017. postao je viši voditelj istraživanja i predvodio nova istraživanja o praćenju konvergencije u EU. Osim toga, vodio je konceptualizaciju Europske ankete o kvaliteti života 2026. godine. Godine 2025. dobio je nagradu Brendan Walsh za najbolji rad objavljen u časopisu Economic and Social Review. Prije toga bio je znanstveni suradnik u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije. Studirao je na Sveučilištu u Firenci, gdje je studirao aktuarske i statističke znanosti te stekao doktorat iz primijenjene statistike. Godine 2014. stekao je znanstvenu kvalifikaciju izvanrednog profesora društvene statistike i demografije na talijanskom Ministarstvu za sveučilište i istraživanje. Bio je gostujući suradnik na Sveučilištu u Sydneyu i Sveučilištu Aalborg te gostujući profesor na Papinskoj akademiji društvenih znanosti.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
