Prijeđi na glavni sadržaj
Ova stranica trenutačno nije u potpunosti dostupna na odabranom jeziku. Prijeđite na englesku verziju ili pogledajte jezičnu politiku Eurofounda.
Tema
Posljednje ažuriranje: 30 May 2025

Umirovljenje

Odlazak u mirovinu s plaćenog rada u dobi od 65 godina, a često i ranije, bio je norma u EU-u do posljednjih godina. Dob u kojoj ljudi odlaze u mirovinu razlikuje se među državama članicama EU-a i raste. Kako generacija "baby booma" odlazi u mirovinu, više će radnika odlaziti u mirovinu nego što ulazi na tržište rada. S obzirom na to da ljudi žive dulje, a stope nataliteta padaju diljem Europe, prioritet je politike EU-a potaknuti Europljane da dulje ostanu zaposleni kako bi se osigurala održivost mirovinskih sustava i odgovarajuća socijalna zaštita. Posljednjih su godina neke države članice podignule dob za odmirovljenje (na primjer, Irska na 68 godina do 2028., a Njemačka na 67 godina do 2031.) i tražile načine da potaknu radnike da dulje ostanu na radnom mjestu. Mnogi stariji radnici također sve više žele nastaviti raditi dulje.

Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.

30 May 2025
Europa se mora prilagoditi starenju radne snage
Kako se stopa nataliteta na kontinentu smanjuje, a stanovništvo stari, kreatori politika suočavaju se s hitnim zadatkom zadržavanja iskusnih radnika i prilagodbe radnih mjesta potrebama starije demografske skupine.
Karel Fric+1
Blog-objava
31 March 2025
Keeping older workers in the labour force

Europe’s population is ageing and has experienced natural decline since 2014, cushioned only by net migration. The working-age population is shrinking as the number of older individuals grows, a trend expected to continue with the retirement of the baby boom generation. This shift presents challenges for policymakers in relation to employment, living standards and welfare sustainability across EU Member States.

This report aims to answer the question of how to keep older workers in employment as long as possible. It provides a comprehensive analysis of employment developments. It examines job quality differences across various age groups and analyses differences in job quality within the group of older workers. The report also explores the push and pull factors influencing employment trends across Europe and delves into the policies and practices implemented by Member States to keep older workers in the workforce. It highlights the critical role of social partners in shaping these outcomes and, finally, provides general pointers for policymakers to consider.

Franz Ferdinand Eiffe+5
Izvješće o istraživanju
19 December 2023
Intergenerational inequalities: How to close the gaps?

The various economic and social shocks of the past decade and a half – most recently the COVID-19 pandemic – have ongoing consequences for the living standards and prospects of Europeans, and sometimes these outcomes have been uneven across age groups. Social policies – such as those in the areas of social protection and housing – in some cases have benefited certain age groups over others. The upshot both of crises and of policies is that inequalities between the generations have widened in important areas.

This policy brief examines some of the intergenerational social trends that either were persistent or changed considerably over the last decade and a half, sometimes contrary to expectations. It focuses on significant developments that have received somewhat less attention in policy planning in the areas of income, housing, work and employment, and health. The intention is to develop a clearer sense of the direction of social change and bring medium- and long-term perspectives into policy thinking.

Tadas Leončikas+1
Sažetak politike

Eurofound je tijekom godina analizirao pitanja u vezi s umirovljenjem u zemljama EU-a. Istraživanjem su razmatrane mogućnosti prijevremenog i postupnog umirovljenja, mogućnosti kombiniranja rada s djelomičnim umirovljenjem, rad nakon umirovljenja, volontiranje u mirovini i pitanje mirovina. Posljednjih godina istraživanja su se usredotočila na produljenje radnog vijeka nakon trenutne dobi za umirovljenje, kao i na pitanja oko radnih preferencija, prihoda i kvalitete života.

Radne preferencije oko umirovljenja

Analizom nalaza Eurofoundova trećeg Europskog istraživanja o kvaliteti života istražuju se preferencije starijih radnika u pogledu radnog vremena. Utvrđeno je da bi gotovo polovica radnika u dobi od 50 i više godina radije radila manje sati, uzimajući u obzir njihove financijske potrebe. Značajan udio umirovljenika koji trenutno nisu uključeni u plaćeni posao, zapravo bi želio raditi barem nekoliko sati tjedno. Istraživanje je također ispitalo kako pregledi sredinom karijere mogu pomoći u razjašnjavanju mogućnosti radnika da ostanu na poslu do kasnije dobi za umirovljenje. 

Kombiniranje rada s djelomičnim umirovljenjem

Trenutačno stariji radnici često napuštaju radnu snagu prije zakonske dobi za umirovljenje zbog zdravstvenih problema, invaliditeta i obveza skrbi. Mnogo više ljudi jednostavno želi raditi manje, usklađujući radno vrijeme bliže svojim željama. Jedan od načina da se ljudi motiviraju i omoguće da rade dulje jest olakšavanje smanjenja radnog vremena, a gubitak prihoda nadopunjuje djelomičnom mirovinom ili naknadom. U studiji Eurofounda istražuje se učinak takvih djelomičnih mirovinskih programa.

Rad nakon umirovljenja

U mnogim zemljama starije osobe zapošljavaju se nakon dobi za umirovljenje. Eurofoundova studija o dohotku od rada nakon umirovljenja u EU-u razmatra motive umirovljenika za traženje plaćenog posla i njihove mogućnosti zapošljavanja. Istražuje strategije tvrtki za zapošljavanje i zadržavanje umirovljenika te ističe dileme i prednosti za starije osobe koje žele biti uključene u plaćeni posao. Također ispituje u kojoj je mjeri rad nakon umirovljenja povezan s primjerenošću, dohotka među umirovljeničkim stanovništvom.

Mirovinska reforma

Mirovine su glavni izvor prihoda za mnoge ljude u mirovini. Reforma mirovinskih sustava posljednjih je godina bila usmjerena na održivost javnih mirovina i povećanje stvarne dobi za umirovljenje. U studiji Eurofounda o sudjelovanju socijalnih partnera u mirovinskoj reformi u EU-u razmatraju se reforme uvedene kao odgovor na gospodarsku i financijsku krizu, pri čemu se ističe uloga socijalnih partnera u takvim reformama od 2008.

Volonterstvo

S obzirom na starenje europskog stanovništva, socijalna uključenost starijih osoba i strategije za promicanje volonterskog rada među starijim osobama sada su važne točke političkog programa EU-a. Studija o volontiranju starijih osoba u EU-u pokazuje najbolju praksu u svim aspektima volontiranja i njegovu povezanost sa socijalnom uključenošću. Razmatraju se mjere za jačanje volontiranja tijekom prijelaza s posla u mirovinu.

Žene i muškarci u mirovini

Žene u većini država članica odlaze u mirovinu ranije od muškaraca, djelomično zato što više vremena posvećuju skrbi o uzdržavanim osobama od svojih muških kolega. Ali to će se vjerojatno promijeniti i u nadolazećim godinama s planovima za povećanje dobi za umirovljenje u mnogim zemljama. Eurofound je razmotrio slučaj starijih radnica u Europi i poticaje za nastavak njihova sve većeg sudjelovanja na tržištu rada, što je dovelo do ranijeg umirovljenja.

U Bijeloj knjizi Europske komisije o mirovinama iz 2012. predlažu se inicijative za stvaranje okvira koji će starijim radnicima omogućiti da nastave raditi i štede više za mirovinu. Također je pozvao države članice da uklone razlike u zakonskoj dobi za odlazak u mirovinu između muškaraca i žena te da preispitaju neopravdanu obveznu dob za umirovljenje. Komisija je preispitala i mirovinske režime za radnike na teškim ili opasnim poslovima u Europi te raspravljala o tekućim reformama i najboljim praksama s preporukama za države članice EU-a.

Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.

Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.

Sanna Nivakoski

Research officer
Social policies research

Sanna Nivakoski znanstvena je službenica u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2021., radila je kao poslijedoktorska istraživačica na Institutu za javnu politiku Geary Sveučilišta u Dublinu, Institutu za ekonomska i društvena istraživanja u Dublinu i Kraljevskom koledžu kirurga u Irskoj. Radila je u mnogim istraživačkim područjima u mikroekonomiji, uključujući mirovinski prihod i bogatstvo, mirovinsku štednju, međugeneracijske transfere i financijski utjecaj udovištva. Sanna je doktorirala ekonomiju na Trinity Collegeu u Dublinu.

Hans Dubois

Senior research manager
Social policies research

Hans Dubois viši je voditelj istraživanja u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu. Njegove istraživačke teme uključuju stanovanje, prezaduženost, zdravstvenu zaštitu, dugotrajnu skrb, socijalne naknade, mirovinu i kvalitetu života u lokalnom području. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je docent na Sveučilištu Kozminski (Varšava). Doktorirao je poslovnu administraciju i menadžment na Sveučilištu Bocconi (Milano), nakon što je radio kao istraživački službenik u Europskom opservatoriju za zdravstvene sustave i politike (Madrid).

Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies