Prijeđi na glavni sadržaj
Ova je stranica strojno prevedena. Pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku i jezičnu politiku Eurofounda.
Tema
Posljednje ažuriranje: 26 November 2025

Socijalna zaštita

Sustavi socijalne zaštite postoje kako bi se ljudi zaštitili od rizika od gubitka prihoda povezanih s nezaposlenošću, lošim zdravljem i invalidnošću, roditeljskim odgovornostima, troškovima djece i stanovanja, starošću ili gubitkom bračnog druga ili roditelja. Organizacija i financiranje sustava socijalne zaštite u nadležnosti država članica EU-a. Međutim, EU ima posebnu ulogu u osiguravanju, zakonodavstvom EU-a kojim se koordiniraju nacionalni sustavi socijalne sigurnosti, da osobe koje se kreću preko granica i stoga su u nadležnosti različitih sustava socijalne zaštite budu primjereno zaštićene. Takvo se zakonodavstvo uglavnom odnosi na zakonske sustave socijalne sigurnosti.

Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.

26 November 2025
Foundation Forum 2025: Key takeaways
This paper provides the top 20 takeaways from the Foundation Forum 2025 which took place at IMMA Venues Dublin on 19–20 November 2025.
Drugi
11 November 2025
Europe’s social model – The key to competitive growth – Background paper
This background paper outlines the context for the issues to be examined at Eurofound’s Foundation Forum 2025. As the global order proves to be increasingly volatile, the European Union itself is undergoing a profound transformation in terms of its socioeconomic and geopolitical landscape. Enhancing competitiveness and ensuring sustainable economic growth are now at the top of the EU agenda.
Massimiliano Mascherini
Drugi
28 October 2025
Digitalizacija socijalne zaštite
Ovo izvješće usredotočeno je na digitalizaciju procesa front-office i back-officea u monetarnim socijalnim beneficijama. U 10 država članica EU-a i Norveškoj digitalna je prijava moguća za sve, ili sve osim jedne, od devet istraženih beneficija. U najmanje pet država članica, papirnate prijave su ukinute za neke od beneficija.
Hans Dubois+1
Izvješće o istraživanju

Socijalne naknade prepolovile su broj osoba izloženih riziku od siromaštva u EU-u, a stope su pale s 31 % na 15,5 % među osobama u dobi od 16 do 64 godine. Žene se više oslanjaju na potporu minimalnom dohotku, a iako su primateljice naknada za nezaposlene češće muškarci, tijekom posljednjeg desetljeća žene su postale većina primateljica u najmanje četiri države članice.

Otprilike dvije trećine nezaposlenih osoba u EU-u ne prima naknade, često zato što im je evidencija zaposlenja kraća od potrebne ili su im naknade istekle. Više od polovice (54%) onih koji su u opasnosti od siromaštva prije naknada ne primaju nikakvu financijsku potporu, kao što su minimalni dohodak, invalidnina ili naknade za nezaposlene.

Nijedna država članica nema više od 80 % osoba koje ispunjavaju uvjete koje primaju dohodnute naknade. Osim toga, nijedna država članica ne daje ljudima retroaktivnu naknadu za nekorištenje naknada, a najmanje 10 % zahtjeva odbija se, što naglašava izazov neučinkovitosti i neučinkovitosti.

Primjerenost minimalnog dohotka i naknada za nezaposlene ovisi o iznosima, drugim novčanim pravima i pravima u naravi te različitim potrebama ljudi. Primatelji s većim rizikom od neadekvatnog dohotka uključuju osobe sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom, samohrane roditelje, veća kućanstva, osobe koje se suočavaju s visokim troškovima stanovanja i dugotrajno nezaposlene.

Minimalni dohodak i, češće, naknade za nezaposlene općenito se mogu podnijeti putem interneta, osim u tri države članice. Iako digitalne aplikacije mogu poboljšati pristup, one također mogu stvoriti nejednakosti između onih koji im mogu pristupiti i onih koji im ne mogu te smanjiti mogućnosti podrške licem u lice.

Eurofoundove studije razmatrale su pristup uslugama i pogodnostima kao sredstvo za zadovoljavanje posebnih potreba i kao dio integriranih napora za promicanje uključenosti. Kvalitetne javne usluge ključno su sredstvo za postizanje visoke razine socijalne zaštite i socijalne uključenosti. Eurofoundovim istraživanjem ispituje se pristup raznim socijalnim uslugama i njihova kvaliteta, a istražuje se i utjecaj bolesti COVID-19 na upotrebu i pružanje takvih usluga. Fokus je na onim uslugama i pogodnostima koje odgovaraju potrebama ranjivih skupina kao što su starije osobe, migranti, mladi ili osobe s invaliditetom.

Istraživanja su usmjerena i na strukturne promjene, uglavnom potaknute digitalizacijom, klimatskim promjenama i bolešću COVID-19 (vidjeti infografiku u nastavku), te na tome kako osigurati pravednu tranziciju kojom se promiču socijalna zaštita i prava radnika.

Socijalna zaštita i kvaliteta života

Eurofound ispituje pristup socijalnoj zaštiti i njezinu kvalitetu u svojem Europskom istraživanju o kvaliteti života (EQLS). EQLS 2016, najnovije izdanje, uključuje analizu percepcije nesigurnosti oko različitih društvenih problema: osobne sigurnosti, stambene nesigurnosti, nesigurnosti zaposlenja i nesigurnosti prihoda. Uključuje i prošireni modul o pristupu zdravstvenoj skrbi, dugotrajnoj skrbi, skrbi o djeci i obrazovanju i njihovoj kvaliteti.

Pružanje socijalnih usluga

S obzirom na to da ljudi žive dulje, povećava se potreba za pristupačnom i kvalitetnom skrbi. Istraživanje o domovima za starije Europljane ispituje usluge dugotrajne skrbi u javnom i privatnom sektoru te razmatra pitanja kvalitete, dostupnosti i učinkovitosti usluga. Pristup uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te kvaliteta takvih usluga također se posvećuju većoj pozornosti u EU-u kako bi se omogućilo zapošljavanje roditelja, posebno majki, i kako bi se promicala dobrobit djece. U studiji Eurofounda procijenjeni su dokazi o elementima radnih uvjeta i osposobljavanja na radnom mjestu kojima se povećava kvaliteta takvih usluga.

U svojoj rezoluciji iz 2013socijalnom stanovanju u EU-uEuropski parlament pozvao je Eurofound da ispita troškove nedjelovanja u pogledu neodgovarajućeg stanovanja. EQLS je također istaknuo probleme s pristupačnošću stanovanja, dok su druga istraživanja ispitivala razvoj savjetodavnih usluga za pomoć ljudima u rješavanju dugova kućanstava. Nadalje, u Eurofoundovoj studiji o pristupu socijalnim naknadama ispituju se razlike između prihvatljivosti i korištenja socijalnih naknada te se daje pregled problema s kojima se ljudi susreću pri pristupu naknadama. U drugom dijelu istraživanja istraživana je socijalna dimenzija mobilnosti unutar EU-a i posebno je razmatran učinak na socijalnu zaštitu i javne usluge, uključujući korištenje socijalnih naknada.

Druga istraživanja bila su usmjerena na odredbe o rodiljnom dopustu u državama članicama, što je pokazalo visoku razinu usklađenosti s odredbama Direktive o rodiljnom dopustu (92/85/EEZ).

Eurofound je ispitao uspješne inicijative usmjerene na promicanje socijalne uključenosti mladih u EU-u. Istraživanjem je istraživana i situacija u pogledu pristupa socijalnoj zaštiti za mlade s ugovorima na određeno vrijeme ili na određeno vrijeme. U daljnjoj studiji ispitana je provedba politike aktivnog uključivanja kao instrumenta za borbu protiv isključenosti mladih s invaliditetom ili zdravstvenim problemima s tržišta rada. 

Uzlazna konvergencija u sustavima socijalne zaštite

U okviru različitih područja istraživanja Eurofound će pratiti uzlaznu konvergenciju u području socijalne zaštite i materijalne dobrobiti te pružati dubinske analize trendova konvergencije među europskim zemljama.

Background

U članku 2. Ugovora o EU-u promicanje visoke razine socijalne zaštite utvrđeno je kao ključna zadaća. Sustav socijalne zaštite uključuje naknade u novcu i naravi. U europskom stupu socijalnih prava ističe se pristup skrbi o djeci, zdravstvenoj skrbi, dugotrajnoj skrbi i stanovanju uz naknade za nezaposlene, minimalni dohodak i resurse za starije osobe kojima se osigurava dostojanstven život.

Europskim stupom socijalnih prava utvrđuje se 20 ključnih načela i prava koji su ključni za pravedna i funkcionalna tržišta rada i sustave socijalne zaštite. Načela su strukturirana oko tri kategorije, od kojih je jedna socijalna zaštita i uključenost. Europska komisija predstavila je 4. ožujka 2021. svoj akcijski plan za potpunu provedbu stupa, pretvarajući načela u konkretne mjere u korist građana EU-a, istodobno podupirući oporavak od posljedica bolesti COVID-19. Kako bi se smanjile nejednakosti, predložila je novi cilj EU-a da do 2030. smanji broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje 5 milijuna djece.

Komisija je 24. ožujka 2021. predložila strategiju EU-a o pravima djeteta i Preporuku Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu kako bi se osiguralo da djeca izložena riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imaju djelotvoran pristup ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje. Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) donijelo je 14. lipnja 2021. europsko jamstvo za djecu.

Komisija se koristi postupkom europskog semestra za praćenje sustava socijalne zaštite država članica i prema potrebi nudi preporuke za pojedine zemlje o upotrebi njihovih socijalnih proračuna kako bi se osigurala odgovarajuća i održiva socijalna zaštita.

Još jedan ključni prioritet Europske komisije jest stvaranje Europe spremne za digitalno doba. To uključuje ulaganje u digitalne javne usluge i pružanje odgovarajuće socijalne zaštite radnicima koji rade putem platformi.

Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.

Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.

Marie Hyland

Research officer
Social policies research

Marie Hyland pridružila se Eurofoundu kao istraživačka službenica u odjelu za socijalne politike 2023. Prije toga, Marie je provela nekoliko godina kao ekonomistica u Svjetskoj banci, gdje je radila na nizu pitanja, uključujući rod, klimatske promjene i razvoj privatnog sektora. Marieino istraživanje proučavalo je utjecaj pravne diskriminacije na ekonomsko osnaživanje žena, razmatralo ulogu veličine poduzeća i upravljačkih praksi na produktivnost i gospodarski razvoj te analiziralo ekonomiju politika ublažavanja klimatskih promjena. Marie je doktorirala ekonomiju na Trinity Collegeu u Dublinu.

Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies