Migracije i mobilnost
Unutarnje slobodno kretanje radne snage već je nekoliko godina temelj političkog programa EU-a, čiji su temeljni ciljevi poticanje međudržavnih razmjena i uravnoteženje razlika povezanih s određenim nacionalnim sustavima. Migracije i mobilnost potrebne su za rješavanje problema neravnoteže vještina i odgovor na zahtjeve tržišta rada. Mobilnost pruža mogućnosti građanima EU-a.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
What does Europe need: walls or workers? Recent national developments in managing labour migration in Europe
Recent developments in Europe’s labour migration policies reveal a picture of countries trying to balance security and resources concerns with finding solutions for labour shortages.Migration and mobility unpacked
Migration is a multifaceted and emotive phenomenon and, due to its complexity, also often a subject prone to misinformation. Moreover, it can be the target of disinformation. What is the reality?Role of human capital inequalities in social cohesion and convergence
This report examines convergence in human capital – specifically that of individuals with tertiary education – in the EU, analysing three phases: creation, utilisation in the labour market and mobility. The analysis finds that Member States are performing better in creating human capital through education but finds disparities in the other two phases, with differences in labour market opportunities resulting in different mobility flows. A cost estimate exercise reveals that a country’s lack of attractiveness to talented individuals has economic repercussions, and that loss of human capital through emigration is not balanced by returning or incoming talent. If the imbalance in human capital circulation in the EU is not addressed, this may hurt convergence, leaving Member States and regions without the skills to negotiate the twin transition successfully. An examination of policies to attract talent illuminates the need for long-term initiatives and to link them with labour market opportunities.
S obzirom na složenost migracija i mobilnosti, socioekonomska istraživanja ključna su za informiranje o odgovorima politike. Eurofoundovo opsežno istraživanje o različitim aspektima migranata i mobilnih radnika prvenstveno je usmjereno na geografsku mobilnost. Uglavnom se razmatra stanje građana EU-a na tržištu rada u pogledu mobilnosti unutar EU-a ili unutarnjih migracija, s jedne strane, i migracije državljana trećih zemalja u EU, s druge strane.
Prihvat i integracija migranata
Analiza iz 2023. usmjerena je na socijalni učinak migracija, pri čemu se razmatraju izazovi povezani s priljevom više od pet milijuna raseljenih osoba zbog ruske invazije na Ukrajinu od veljače 2022.
Publikacija: Prepreke zapošljavanju raseljenih Ukrajinaca
Započet će druga istraživanja o nedostatku radne snage i nedovoljno iskorištenom potencijalu radnika, ispitujući političke intervencije i prakse poduzeća. To će biti posebno usmjereno na sektore u kojima je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pogoršala manjak radne snage. Studije slučaja bit će integrirane i u korporativne inicijative za integraciju migranata iz Ukrajine.
Politike mobilnosti i integracije radne snage
Eurofound je razmotrio trendove i politike u vezi s mobilnošću radne snage u EU-u, kao i položaj upućenih radnika u državama članicama.
Nakon masovnog priljeva tražitelja azila u EU u razdoblju 2015. – 2017., Eurofoundovim istraživanjem istraživana je uloga javnih usluga u socijalnoj i ekonomskoj integraciji izbjeglica i tražitelja azila, s posebnim naglaskom na integraciji na tržište rada, stanovanju, socijalnim uslugama, zdravstvenim i obrazovnim uslugama.
To je uslijedilo nakon istraživanja o pristupima integraciji izbjeglica i tražitelja azila na tržište rada provedenog kao neposrednog odgovora na izbjegličku krizu 2015., ažuriranja informacija o zakonodavstvu, ispitivanja integracije na tržište rada i istraživanja uloge socijalnih partnera.
Istraživanjem o migracijama, politikama tržišta rada i učinkovitoj integraciji državljana trećih zemalja istražila se koordinacija politika među državama članicama, kao i važna uloga socijalnih partnera u vezi s migracijama u treće zemlje.
Eurofound je proveo i studiju o regulaciji posrednika na tržištu rada i ulozi socijalnih partnera u sprečavanju trgovanja radnom snagom. Druga istraživanja usredotočena su na utjecaj mobilnosti i migracije zdravstvenih radnika u zemljama srednje i istočne Europe.
Lokalne politike integracije migranata
Eurofound je proveo raniju studiju od 2006. do 2010. s mrežom od više od 30 europskih gradova koji surađuju na podršci socijalnoj i ekonomskoj integraciji migranata iz trećih zemalja. Europska mreža gradova za lokalne integracijske politike migranata (CLIP) potaknula je strukturiranu razmjenu iskustava putem zasebnih gradskih izvješća i radionica koje su obuhvatile četiri istraživačka modula o stanovanju, raznolikosti, interkulturalnim politikama i etničkom poduzetništvu. Stečena iskustva i zaključci izvučeni iz rezultata svakog istraživačkog modula također su doprinijeli nacionalnoj i europskoj raspravi o integraciji.
EU, vlade i socijalni partneri suočavaju se s brojnim izazovima povezanima s unutarnjom mobilnošću u praksi. Rezolucija Europskog parlamenta od 20. svibnja 2021. usmjerena je na učinke pravila EU-a na slobodno kretanje radnika i usluga, promicanje mobilnosti unutar EU-a kao alata za usklađivanje ponude radne snage s potražnjom, kao i usklađivanje potreba tržišta rada i vještina migranata. Tome je pridonijela ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. i još jedna izbjeglička kriza u razmjerima koji nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Istodobno, velik priljev izbjeglica u 2015. (koji se često naziva "sirijskom izbjegličkom krizom") imao je snažan utjecaj na cijeli EU i izvan njega. Migracije su jedan od glavnih prioriteta politike Europske komisije. Novim paktom o migracijama i azilu koji je Komisija donijela 23. rujna 2020. utvrđuje se pravedniji i integriraniji pristup upravljanju migracijama i azilom. Cilj mu je smanjiti poticaje za nezakonite migracije, razviti zakonite migracijske putove i ponovno izgraditi povjerenje među državama članicama u upravljanje migracijama. Među inicijativama uključenima u paket su akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027., paket vještina i talenata za privlačenje kvalificiranih talenata na različitim tržištima rada te politika zakonitih migracija. Države članice EU-a postigle su u lipnju 2022. dogovor o nekoliko aspekata reformi koji se odnose na dubinsku provjeru i registraciju migranata koji dolaze na vanjske granice EU-a.
Kao odgovor na rat u Ukrajini i priljev izbjeglica u EU, Europsko vijeće prvi je put u povijesti pozvalo na Direktivu o privremenoj zaštiti i produljilo je do 4. ožujka 2024. Pruža privremenu zaštitu raseljenim osobama i uključuje posebnu zaštitu djece, pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, kao i pristup radnim mjestima, smještaju i stanovanju.
Komisija je u travnju 2022. predstavila ambicioznu i održivu politiku zakonitih migracija, koja uključuje posebne mjere za potporu integraciji osoba koje bježe od rata u Ukrajini na tržište rada EU-a. Nakon toga, u lipnju 2022., Komisija je objavila rezultate posebnog istraživanja Eurobarometra provedenog 2021. o javnom mnijenju o integraciji imigranata u EU.
Europska komisija: Učinci pravila EU-a na slobodno kretanje radnika i usluga: mobilnost radne snage unutar EU-a kao alat za usklađivanje potreba i vještina tržišta radaopens in new tab
Europska komisija: Migracije i azilopens in new tab
EUR-Lex: Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027opens in new tab
Europska komisija: Zakoniti putovi u Europsku unijuopens in new tab
EUR-Lex: Privlačenje vještina i talenata u EUopens in new tab
Europska komisija: Posebno istraživanje Eurobarometra lipanj 2022.: integracija imigranata u Europsku unijuopens in new tab
Europsko vijeće: priljev izbjeglica iz Ukrajineopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
28 March 2024
Social impact of migration: Addressing the challenges of receiving and integrating Ukrainian refugees
This report focuses on the challenges that the EU Member States and Norway face when receiving and integrating refugees who fled Ukraine after Russia’s invasion in February 2022. It investigates their labour market integration and access to and experiences with public services that are crucial for societal inclusion. The main aim is to explore and highlight the interplay between different areas of integration: employment, housing arrangements, healthcare (including mental health care), access to childcare and social assistance. The report uses information collected by Eurofound from the Member States and Norway and covers developments up to mid-2023. It examines the following issues: employment levels and barriers to labour market access for Ukrainian refugees; support measures for labour market integration; and the ways in which the Member States and Norway facilitate access to key services (housing, education, healthcare and social assistance) and the challenges that have to be overcome in this regard.
14 June 2023
Barriers to employment of displaced Ukrainians
In responding to Russia’s war against Ukraine, the EU activated its Temporary Protection Directive (TPD) for people who fled the country, allowing them to settle in the EU and to access basic public services and the labour market. By spring 2023, more than 4.5 million people had made use of the TPD or similar national protection schemes in the EU. In 2022, the European Union Agency for Fundamental Rights conducted an online survey among people displaced from Ukraine. Eurofound has analysed the survey results on their experiences when seeking to access employment. This paper highlights the main barriers that displaced people encountered and suggests ways to facilitate their inclusion.
Watch the video - Joint webinar: Equality and inclusion in a post-pandemic EU
25 June 2020
Racial discrimination is not a thing of the past in the EU
27 November 2019
How your birthplace affects your workplace
Employment statistics consistently show that having a foreign background has an influence on people’s employment prospects. Less is known about the types of jobs workers with foreign backgrounds hold and their working conditions. This policy brief contributes to filling this gap. It compares the experience of workers with a foreign background to that of native workers; it also distinguishes between the experiences of first-generation and second-generation migrants and between those of women and men.
The evidence shows that having a foreign background can have a negative impact both on labour market integration and working conditions. However, significant differences emerge between different groups of migrants. The findings highlight the clear need for a nuanced approach to policymaking to ensure a level playing field in the labour market for workers with a foreign background.
19 June 2019
Role of public services in integrating refugees and asylum seekers
Following the influx of over three million asylum seekers into the European Union in the three-year period 2015–2017, Member States faced a number of challenges related to integrating the newly arrived into their country. This report explores the role of public services – specifically housing, social services, health and education services – in the social and economic integration of refugees and asylum seekers. It aims to identify the factors that hinder this process and the elements that contribute to successful integration. The overall focus is on destination countries, particularly the three countries most affected by the inflow of refugees and asylum seekers: Austria, Germany and Sweden.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Eleonora Peruffo
Research officerEleonora Peruffo znanstvena je službenica u odjelu za socijalnu politiku pri Eurofoundu. Bavi se temama vezanim uz uzlaznu konvergenciju i socijalnu koheziju u Europi. Tijekom 2021. – 2022. pružala je analizu podataka za Europsku telefonsku anketu o radnim uvjetima (EWCTS). Pridružila se Eurofoundu 2014. i radila je na temama povezanima s restrukturiranjem, zapošljavanjem i digitalizacijom. Magistrirala je diplomatske znanosti i međunarodne odnose na Sveučilištu u Trstu i magistrirala računalne znanosti - analitiku podataka na National College of Ireland.
Karel Fric
Research officerKarel Fric je istraživač u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu. Njegov rad uključuje anketno istraživanje, analizu podataka i upravljanje projektima, s posebnim naglaskom na radne i životne uvjete, jednakost i diskriminaciju. Prethodno je radio kao istraživač u Agenciji Europske unije za temeljna prava u Beču (Austrija) i u Panteiji, istraživačkoj i konzultantskoj organizaciji sa sjedištem u Zoetermeeru u Nizozemskoj. Karel je doktorirao društvene znanosti na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu i magistrirao ekonomiju na Sveučilištu u Utrechtu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
