Konvergencija i socijalna kohezija
Uzlazna konvergencija od iznimne je važnosti za projekt Europske unije. Kad je riječ o određenim gospodarskim i socijalnim pokazateljima, uzlazna konvergencija znači da države članice u prosjeku poboljšavaju svoju uspješnost krećući se prema cilju politike ili društveno prihvatljivom smjeru, dok smanjuju razlike među sobom. Na taj način zemlje s lošijim rezultatima sustižu one s najboljim rezultatima, dok obje rastu.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Od ideje do djelovanja: Mjerenje regionalnih uvjeta za slobodu ostanka
Ovaj članak ispituje zašto bi 'sloboda ostanka' trebala biti u središtu regionalne politike EU-a i kako Eurofoundov novi šestodimenzionalni indeks mjeri uvjete koji to omogućuju, otkrivajući da nijedna regija ne briljira u svim tim područjima te iznoseći argumente za prilagođene, na mjestu temeljene strategije za smanjenje teritorijalnih nejednakosti.Social cohesion and inclusive participation in a polarised Europe
This report investigates the dimensions of polarisation in Europe, offering a 20-year perspective based on data from the European Social Survey. It examines trends and national variations in polarisation on various issues, looking at how European values and attitudes have changed over time.Praćenje geografskih nejednakosti: Regionalna konvergencija
Ovo izvješće ispituje 'pravo na boravak' u regijama EU-a, istražujući zašto neke zajednice napreduju, dok druge propadaju. Ispitujući problem u šest ključnih aspekata – pristup osnovnim uslugama, prilike na tržištu rada, kvaliteta okoliša, digitalna povezanost, dostupnost stanovanja i institucionalna učinkovitost – istraživanje prikazuje kombinaciju čimbenika koji ljude potiču da ostanu ili ih tjeraju da ostanu.Eurofound i dalje djeluje kao centar stručnosti za praćenje i analizu ključnih trendova i odrednica postizanja uzlazne konvergencije životnih i radnih uvjeta te jačanja gospodarske i socijalne kohezije u EU-u.
Pandemija bolesti COVID-19 predstavljala je dosad nezabilježen izazov za gospodarsku i socijalnu otpornost EU-a te je istaknula krhkost svakog već postignutog napretka u obrascima konvergencije. Trenutačni izazovi uzrokovani digitalnom i zelenom tranzicijom, kao i demografska kriza i nove geopolitičke napetosti, obnavljaju zabrinutost da bi uzlazna konvergencija mogla usporiti i opravdavaju nastavak tog praćenja. Usredotočujući se na konvergenciju ishoda i uspješnosti država članica i regija EU-a, Eurofound prati konvergenciju socioekonomskih čimbenika, zapošljavanja, radnih uvjeta i životnih uvjeta.
Istraživanje pruža važan uvid u izazove i izglede u području socijalne kohezije i konvergencije u EU-u, čime se pomaže osigurati otpornost njegovih gospodarstava i društava na buduće šokove. Cilj je istraživanja pomoći u djelovanju politike za potporu održivoj uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, smanjenju višedimenzionalnih nejednakosti i razvoju inicijativa za jačanje socijalne kohezije, pomažući u rješavanju izazova s kojima se suočavaju EU te nacionalna i regionalna razina uzrokovana krizama posljednjih godina.
Agencija redovito izvješćuje o trendovima uzlazne konvergencije u socioekonomskoj dimenzijii dimenzijama navedenima u europskom stupu socijalnih prava na razini država članica i na regionalnoj razini te uspoređuje EU s drugim razvijenim zemljama. Centar EU-a za praćenje konvergencije prikuplja najnovije informacije o konvergenciji u različitim socijalnim i gospodarskim pitanjima, uključujući analizu pokazatelja preuzetih iz Eurostatovih pokazatelja iz pregleda socijalnih pokazatelja priloženog europskom stupu socijalnih prava te Eurofoundovih pokazatelja iz Europskog istraživanja o kvaliteti života (EQLS) i Europskog istraživanja o radnim uvjetima (EWCS).
Tijekom razdoblja 2025.–2028. Eurofound nastavlja svake godine pratiti trenutačno stanje uzlazne konvergencije u Europi redovitim publikacijama koje se bave određenim aspektima gospodarske, socijalne ili institucionalne konvergencije. Novo istraživanje ima za cilj istražiti razvoj geografskih razlika i konvergencije. U novom istraživanju naglasak je stavljen i na trendove i dinamiku razlika među regijama kako bi se mapirala uspješnost europskih regija kroz vrijeme u dimenzijama prava na boravak. Osim toga, razmatra se kako razlike i slabi rezultati utječu na socijalni kapital i institucionalno povjerenje u različitim zemljopisnim područjima EU-a. U istraživanju se istražuju i socijalne posljedice prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, s naglaskom na održivo ponašanje, distribucijske učinke i socijalnu koheziju.
Istražite više
Convergence monitoring hub
This online resource summarises Eurofound's research on convergence, explains the different dimensions of convergence and provides access to the convergEU app, allowing researchers to perform their own analysis on convergence.convergEU app
The web-based tool 'convergEU' permits the analysis of upward convergence for the full set of indicators part of the Social Scoreboard accompanying the European Pillar of Social Rights as well as for a selected set of Eurofound indicators drawn from the European Quality of Life Survey (EQLS) and the European Working Conditions Survey (EWCS). In five easy steps, the web-based tool can create a full upward convergence analysis.&w=3840&q=100)
This video is hosted by a third party, YouTube.
By clicking on the button to play the video you accept their terms and conditions .
EU se oporavlja od pandemije bolesti COVID-19, ali se suočava sa snažnim geopolitičkim pritiscima zbog sukoba na pragu i raspada uspostavljenih saveza i gospodarskih odnosa. Zbog toga je održavanje unutarnje socijalne kohezije i povjerenja ključno za potporu projektu EU-a. Ako postoje različiti rezultati među državama članicama i nejednakosti se povećavaju unutar država članica, to je zabrinjavajuće iz različitih razloga. Prvo, zato što je u suprotnosti s očekivanjima da produbljivanje europske integracije dovodi do povećanja kohezije na nacionalnoj i paneuropskoj razini. Drugo, zato što pogoršanje razlika može proširiti osjećaj socijalne nepravde i nepravednosti među građanima, potičući protueuropsko raspoloženje i potkopavajući europski projekt.
Kohezijska politika EU-a i njezini ciljevi promicanja regionalnog razvoja i konvergencije mogli bi se temeljiti na istraživanju Eurofounda o geografskim razlikama i konvergenciji EU-a, čiji su ciljevi usklađeni s europskim stupom socijalnih prava i njegovim ciljem da djeluje kao kompas za uzlaznu konvergenciju u EU-u.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
25 April 2024
The political dimension of social cohesion in Europe
This report investigates the political dimensions of social cohesion in Europe, offering a 20-year perspective derived from 10 rounds of the European Social Survey. It scrutinises trends and regional variations in political participation, examining correlations with levels of institutional distrust and discontent. In addition, the report explores political engagement amid the COVID-19 pandemic, utilising insights from the Living, working and COVID-19 e-survey. Unemployment emerges as the primary driver of political disengagement, a pivotal finding of the analysis.
Furthermore, the report uncovers significant disparities in political engagement across European regions. Regions with well-educated populations tend to exhibit higher levels of political activity, and economic prosperity and migration rates have only a modest influence on political activity.
The report also highlights the variation in institutional distrust across regions. Nordic countries display markedly lower levels of distrust in their institutions than continental countries, whereas in eastern European and Mediterranean countries levels are markedly higher.
2 August 2023
Green, clean and keen to converge? A convergence analysis of environmental quality of life in the EU
This report explores the dynamics of the environmental performance of the EU Member States and the extent to which the disparities in their performance have narrowed since the early 2000s. The report is a product of cooperation between Eurofound and the European Environment Agency, with the technical expertise in convergence of the former meeting the expertise in European environmental issues of the latter. It focuses on three levels of analysis: headline indicators, residential-level indicators and household-level indicators. In order to explore the multifaceted issue of environmental quality of life in the EU, the report investigates environmental indicators through a convergence analysis. The results suggest that the EU is on the right track to becoming carbon neutral, although the speed of the greening process varies among the Member States. A fast and steady improvement in performance can be seen for most of the indicators. One noteworthy finding is that the economic downturns of the past two decades negatively affected the household-level indicators examined, which focused on energy poverty.
24 January 2023
Economic and social inequalities in Europe in the aftermath of the COVID-19 pandemic
The COVID-19 pandemic had varying impacts on social groups, depending on existing disadvantages, and it was widely believed that it triggered a rise in inequalities across different areas of life. Using indicators from the EU’s Multidimensional Inequality Monitoring Framework (MIMF), this report shows how inequality in the spheres of income, health, employment and education changed between 2010 and 2020. It also examines the main drivers of this change during the pandemic and explores the relationships between government policies in several domains and inequality.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Eleonora Peruffo
Research officerEleonora Peruffo znanstvena je službenica u odjelu za socijalnu politiku pri Eurofoundu. Bavi se temama vezanim uz uzlaznu konvergenciju i socijalnu koheziju u Europi. Tijekom 2021. – 2022. pružala je analizu podataka za Europsku telefonsku anketu o radnim uvjetima (EWCTS). Pridružila se Eurofoundu 2014. i radila je na temama povezanima s restrukturiranjem, zapošljavanjem i digitalizacijom. Magistrirala je diplomatske znanosti i međunarodne odnose na Sveučilištu u Trstu i magistrirala računalne znanosti - analitiku podataka na National College of Ireland.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
