Ravnopravnost spolova
Rodna ravnopravnost odnosi se na jednakost između žena i muškaraca u pogledu njihovih prava, tretmana, odgovornosti, prilika, sudjelovanja te ekonomskih i društvenih postignuća. Rodna ravnopravnost postiže se kada muškarci i žene imaju ista prava, odgovornosti i mogućnosti u svim dijelovima društva te kada su različiti interesi, potrebe i prioriteti muškaraca i žena jednako cijenjeni.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Preškolovani i nedovoljno plaćeni: Zagonetka suprotstavljanja rodnim razlikama u plaćama i obrazovanju
Unatoč desetljećima napretka, rodni jaz u plaćama i dalje traje diljem EU. Ovo izvješće istražuje dokaze tržišta rada iza tog jaza, od zaposlenosti i plaća do područja studija, te što otkriva o trajnom izazovu u politici.Iza kulisa Europske ankete o radnim uvjetima
Od svog pokretanja 1990. godine, Europska anketa o radnim uvjetima pruža sveobuhvatan pregled radnih uvjeta u Europi. EWCS 2024 tvrdi da je europsko tržište rada u tranziciji, ukazujući na pad dugih radnih sati i neujednačena poboljšanja kvalitete zaposlenja. U ovoj epizodi Eurofound Talks, Mary McCaughey poziva višu voditeljicu istraživanja Agnès Parent-Thirion da govori o anketi iza naslova i radu koji je potreban za njegovu provedbu.Europska anketa o radnim uvjetima 2024. – Istaknuti dijelovi
Ova digitalna priča donosi najvažnije trenutke iz izvještaja o pregledu Europskog istraživanja radnih uvjeta za 2024. godinu. Istražuje ključne nalaze iz svakog poglavlja izvješća, fokusirajući se na europsku radnu snagu, radne prakse, mjerenje kvalitete rada, trendove tijekom vremena u kvaliteti rada, kao i kvalitetu radnog života u EU.Eurofound sustavno primjenjuje pristup rodne integracije u svoja istraživanja. Gdje je moguće i relevantno, rezultati istraživanja, uključujući ankete i analize politika, razdvajaju podatke po spolu. Drugi istraživački projekti pružaju specifične analize relevantne za rodnu ravnopravnost. Istraživanje pokriva širi spektar tema iz rodne perspektive, poput plaće i prihoda, minimalne plaće, skrbi, sudjelovanja u zapošljavanju, dopusta, vještina i osposobljavanja, organizacije rada, kvalitete rada, radnog vremena, ravnoteže između posla i privatnog života te konvergencije te društvene kohezije, uključujući paneuropske ankete i redovito izvještavanje na nacionalnoj razini.
Poslušajte ili pogledajte naš video o rodnim razlikama na radnom mjestu s uvidima Eurofoundove stručnjakinje Barbare Gerstenberger.
&w=3840&q=100)
This video is hosted by a third party, YouTube.
By clicking on the button to play the video you accept their terms and conditions .
Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost Europske unije, temeljno pravo, ključna komponenta gospodarskog rasta i ključni princip Europskog stupa socijalnih prava. Iako je u posljednjim desetljećima postignut značajan napredak u promicanju rodne ravnopravnosti, rodne nejednakosti i dalje postoje u područjima poput zapošljavanja, plaća, mirovina, donošenja odluka i skrbi.
Ravnopravnost spolova i dalje je glavni prioritet Europske komisije. Nakon provedbe Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.–2025., Komisija je 7. ožujka 2025. usvojila Cestovni plan za ženska prava, u kojem je utvrđena dugoročna vizija za unapređenje ženskih prava i rješavanje novih izazova poput diskriminacije i nasilja omogućenog tehnologijom. Nadovezujući se na ovaj plan, 5. ožujka 2026. Komisija je objavila Strategiju rodne ravnopravnosti 2026.–2030., pretvarajući ciljeve u provedive politike. Nova strategija ima za cilj ugraditi rodnu ravnopravnost u sva područja politike i fokusira se na pitanja poput rodno uvjetovanog nasilja, kibernetičkog nasilja, jednake plaće, zdravlja žena, ravnoteže između posla i privatnog života, rodne ravnopravnosti u vodstvu i donošenju odluka te rodnih utjecaja novih tehnologija poput umjetne inteligencije.
Jedan od prvih rezultata prethodne strategije bila je Direktiva o transparentnosti plaća, koju je Vijeće usvojilo 24. travnja 2023. Prema novoj strategiji, Komisija će nastaviti podržavati socijalne partnere u provedbi direktive. Ostale prekretnice uključuju Europsku strategiju skrbi predstavljenu u rujnu 2022., koja je povezana s povećanjem sudjelovanja žena na tržištu rada, kao i Direktivu o rodnoj ravnoteži u upravnim odborima korporacija, usvojenu u studenom 2022.
Od 2020. Europski parlament održava Europski tjedan rodne ravnopravnosti na inicijativu Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost (FEMM). Tijekom tjedna, EIGE objavljuje nalaze svog Indeksa rodne ravnopravnosti.
Europska komisija: Strategija za rodnu ravnopravnost opens in new tab
Europski parlament: Obvezujuće mjere transparentnosti plaćaopens in new tab
Europski parlament: Europski tjedan rodne ravnopravnosti opens in new tab
Eurostat: Rodni jaz u zaposlenostiopens in new tab
Eurostat: Žene na radnom mjestu: pregled rodnog jaza u zaposlenosti u EU
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
15 July 2026
Preškolovani i nedovoljno plaćeni: Zagonetka suprotstavljanja rodnim razlikama u plaćama i obrazovanju
&w=3840&q=75)
14 April 2026
Europska anketa o radnim uvjetima 2024.: Pregledno izvješće
15 December 2025
Jednaka vrijednost, jednaka plaća: Koncepti, mehanizmi i provedba prema ravnopravnosti u plaćama spolova
&w=3840&q=75)
18 November 2025
Taking stock: Further experiences in gender pay transparency implementation and effectiveness
&w=3840&q=75)
25 September 2008
Mind the gap – Women’s and men’s quality of work and employment - Background paper
Gender mainstreaming is an integral part of the research conducted by the European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions. When labour market participation, working conditions and the resulting labour market outcomes are analysed, the difference in the situation of women and men is evident. This report highlights the main issues concerning women’s situation in the labour market and indicate where the principal barriers to women’s labour market participation lie.
15 May 2023
Gender differences in motivation to engage in platform work
The rise of the platform economy during the last decade is one of the main disrupting forces for European labour markets. While standard employment remains the norm, platforms are expanding their reach and diversifying into novel business models. In doing so, they are also attracting an increasing number of women. This policy brief investigates why women are joining the platform economy and how the motivations to perform work on platforms differ between genders. It shows that while women join platforms to gain an additional income and because it allows them the flexibility to combine work with household chores or family commitments, men are driven by the opportunities provided by platforms to work globally and to expand their client base. At the same time, findings suggest that online platforms seem to provide women with a link to the labour market that can potentially prevent their withdrawal from the labour force during different life stages. These findings suggest that policy action should focus on extending working hours regulations and work–life balance measures to all platform workers, irrespective of employment status, and promote equal sharing of care responsibilities between women and men.
13 October 2022
COVID-19 pandemic and the gender divide at work and home
The COVID-19 pandemic has accentuated inequalities in many dimensions of European societies, including inequalities between women and men in several key domains. This report looks at gender inequalities that existed prior to the COVID-19 crisis and describes in what ways the pandemic has impacted on gender divides. It also analyses the various policy responses of national governments across the EU to address gender divides, and to prevent their widening during the pandemic. The effects of the pandemic on employment at EU-level has been remarkably gender-neutral on the whole, with nuances emerging within different sectors and socioeconomic groups. The pre-existing gender gaps in unpaid work have persisted, leading to work–life conflicts, especially among teleworking mothers of young children. Finally, the report describes the outlook for gender inequalities in Europe, pointing to factors that will shape the future of equality between women and men: gender segregation in labour markets, gender divides in telework and hybrid work, and gender mainstreaming in policymaking – especially in relation to caregiving and care services.
14 December 2021
European Jobs Monitor 2021: Gender gaps and the employment structure
One of the most striking developments of the last half-century has been the huge rise in the labour market participation of women. Two out of every three net new jobs created over the last two decades in the EU were taken by women. At the same time, sharply rising employment rates among older workers due to population ageing and policy changes have increased the share of older workers in the labour market. This report examines the impacts of the changing contours of labour supply on the employment structure over the last quarter-century in Europe (1995–2019). The primary focus is on gender, with a secondary focus on ageing. Among the main findings are that employment shares in gender-balanced jobs have declined despite the rising female share of employment and that gender pay gaps are highest in well-paid jobs.
14 December 2021
Understanding the gender pay gap: What role do sector and occupation play?
Despite the increasing participation of women in the labour market and a higher share of women than men being hired into well-paid jobs in recent years, a gender pay gap exists across all EU Member States. Pay differentials between women and men have been shown to be significantly influenced by the economic sector where people work and the occupation they hold.
This policy brief examines these dimensions. It also identifies how much these and other factors contribute to gender disparities in pay. The analysis finds that, of the observable factors examined, the greater likelihood of women working in lower-paying sectors and working part-time are the most important contributors to the gender pay gap. Nevertheless, around two-thirds of the gap in the EU remains unexplained by individual and employment-related factors typically analysed, suggesting that other factors not captured by survey wage data account for the rest of it.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Sanna Nivakoski
Research officerSanna Nivakoski znanstvena je službenica u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2021., radila je kao poslijedoktorska istraživačica na Institutu za javnu politiku Geary Sveučilišta u Dublinu, Institutu za ekonomska i društvena istraživanja u Dublinu i Kraljevskom koledžu kirurga u Irskoj. Radila je u mnogim istraživačkim područjima u mikroekonomiji, uključujući mirovinski prihod i bogatstvo, mirovinsku štednju, međugeneracijske transfere i financijski utjecaj udovištva. Sanna je doktorirala ekonomiju na Trinity Collegeu u Dublinu.
Barbara Gerstenberger
Head of UnitBarbara Gerstenberger voditeljica je odjela za radni život u Eurofoundu. U toj ulozi koordinira istraživačke timove koji istražuju kvalitetu radnih mjesta u Europi na temelju Europskog istraživanja o radnim uvjetima te je općenito odgovorna za Europski opservatorij za radni život i istraživanje industrijskih odnosa u EU-u. Pridružila se Eurofoundu 2001. kao voditeljica istraživanja u tada novoosnovanom Europskom centru za praćenje promjena (EMCC). Godine 2007. prešla je u Eurofoundov odjel za informacije i komunikacije kao voditeljica komunikacijskih proizvoda, a 2011. imenovana je koordinatoricom u Upravi. Prije toga radila je kao viša znanstvena službenica u Europskoj federaciji metalaca u Bruxellesu. Diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu u Hamburgu, a magistrirala je javnu upravu na Kennedy School of Government, Sveučilište Harvard.
Carlos Vacas‑Soriano
Senior research managerCarlos Vacas Soriano je viši voditelj istraživanja u jedinici za zapošljavanje u Eurofoundu. Radi na temama vezanim uz nejednakosti u plaćama i prihodima, minimalne plaće, niske plaće, kvalitetu posla, privremeno zaposlenje i segmentaciju te kvalitetu posla. Prije nego što se pridružio Eurofoundu 2010. godine, radio je kao makroekonomski analitičar za Europsku komisiju i kao istraživač na europskim tržištima rada u Španjolskoj središnjoj banci. Ima magisterij iz europskih ekonomskih studija sa College of Europe u Brugesu i doktorat iz radne ekonomije sa Sveučilišta u Salamanci (Doctor Europaeus).
Karel Fric
Research officerKarel Fric je istraživač u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu. Njegov rad uključuje anketno istraživanje, analizu podataka i upravljanje projektima, s posebnim naglaskom na radne i životne uvjete, jednakost i diskriminaciju. Prethodno je radio kao istraživač u Agenciji Europske unije za temeljna prava u Beču (Austrija) i u Panteiji, istraživačkoj i konzultantskoj organizaciji sa sjedištem u Zoetermeeru u Nizozemskoj. Karel je doktorirao društvene znanosti na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu i magistrirao ekonomiju na Sveučilištu u Utrechtu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
