Preškolovani i nedovoljno plaćeni: Zagonetka suprotstavljanja rodnim razlikama u plaćama i obrazovanju

Jaz u plaćama među spolovima smanjio se tijekom posljednja dva desetljeća, ali promjene su bile postupne, što ukazuje na strukturni izazov na tržištu rada, jer veća sudjelovanje žena nije rezultiralo jednakom plaćom. Žene u EU su 2023. godine u prosjeku zarađivale 12 % manje po satu od muškaraca, s većim razlikama u zaradama kada se mjere tijekom tjedana, mjeseci ili godina zbog razlika u obrascima radnog vremena. Istovremeno, postoji rastući rodni jaz u razini obrazovanja. Ovaj jaz ide u suprotnom smjeru. Mlade žene nadmašuju mlade muškarce u većini razina formalnog obrazovanja; većina onih koji su diplomirali u svakoj državi članici EU-a 2024. bile su žene. S obzirom na tradicionalno snažnu korelaciju između obrazovnog postignuća i kasnijih prihoda, postavlja se pitanje: zašto se rodni jaz u plaćama smanjuje relativno umjerenim tempom dok su novije generacije žena sve bolje kvalificirane od svojih muških kolega? Ovo izvješće opisuje nedavne trendove u rodnom jazu u plaćama i rodnom jazu u obrazovanju, predstavlja neka istraživanja koja nastoje objasniti te razlike te promatra ulogu rodnih razlika u izboru područja trećeg stupnja studija koje mogu pridonijeti trajnom jazu u plaćama.

Načelo da žene i muškarci trebaju primati jednaku plaću za jednak rad zajamčeno je ugovorima EU-a od 1957. godine. Zatvaranje rodnih razlika na tržištu rada također je jedan od glavnih ciljeva strategije EU za rodnu ravnopravnost 2020.–2025., Europske komisije za 2025. plan za ženska prava i Europski stup socijalnih prava. Direktiva o transparentnosti plaća iz 2023. obvezuje poslodavce da koriste objektivne i rodno neutralne kriterije za određivanje razina plaća i napredovanja u karijeri te zahtijeva od većih tvrtki da izvještavaju o rodnim razlikama u plaćama i poduzimaju korektivne mjere ako njihov rodni jaz u plaćama prelazi 5%. Zatvaranje rodnih razlika može se postići. Čak i uz manje podržavajući okvir politike u obrazovanju, rodni jazovi u obrazovnim postignućima su se smanjili, zatvorili i potom preokrenuli tijekom posljednja tri desetljeća.

• Razlika u plaćama među spolovima u prosječnim bruto satnicama na razini EU-a postupno se smanjuje – s 15 % u 2010. na 12 % u 2023.

• Razlike u plaćama među spolovima najveće su u dobro plaćenim poslovima i među onima s višim kvalifikacijama. Muški diplomanti u EU zarađuju 22 % više od svojih kolegica; Ekvivalentni jaz za nediplomirane studente iznosi 11 %.

• Od 2010. godine, udio žena među diplomirateljima premašio je udio muškaraca, a jaz se povećava. Sada postoji razlika od 11 postotnih bodova u završetku visokog obrazovanja za osobe u dobi od 30 do 34 godine. Žene čine 54 % od 87 milijuna visokoškolskih studenata u EU u dobi od 15 do 64 godine.

• Prihodi na tržištu rada za obrazovanje znatno su slabiji za žene nego za muškarce. Rodne razlike u plaćama prilagođene obrazovanju veće su u gotovo svakoj državi članici nego neprilagođeni jaz u plaćama među spolovima, što odražava bolje obrazovne rezultate žena.

• Ženske diplomantkinje rjeđe primjenjuju svoje kvalifikacije u plaćenom zapošljavanju. Godine 2023. u EU-27 bilo je 4,7 milijuna nezaposlenih ženskih diplomiranih žena osnovne dobi (25–54 godine), u usporedbi s 2,2 milijuna nezaposlenih muških diplomiranih studenata.

• Čimbenik koji doprinosi rodnim razlikama u plaćama je profesionalna segregacija – koncentracija muškaraca i žena u određenim poslovima na tržištu rada, uz kazne za plaće za poslove u kojima dominiraju žene i podcjenjivanje ženski dominantnih područja, poput skrbi i socijalne skrbi.

• Prije profesionalne segregacije dolazi obrazovna segregacija. Žene su nedovoljno zastupljene (15 % prema 20 %) u obrazovnim područjima povezanim s bolje plaćenim zanimanjima (npr. inženjerstvo ili ICT) i prekomjerno zastupljene (60 % prema 80 %) u područjima povezanim s ispodprosječnim primanjima diplomiranih (npr. osobne usluge ili socijalna skrb).

• To što žene čine sve veći udio zaposlenja u zanimanjima s višim kvalifikacijama i bolje plaćenim poslovima znak je napretka prema rodnoj ravnopravnosti. Međutim, upozorenje je da su rodne razlike u plaćama najizraženije u visokokvalificiranim i dobro plaćenim poslovima. Prisiljavajući poslodavce da budu eksplicitni o rodnim razlikama u profesionalnim plaćama, osobito te da poduzmu odgovarajuće mjere, EU Direktiva o transparentnosti plaća ima ulogu u smanjenju tih razlika. Isto vrijedi i za Direktivu o rodnoj ravnoteži u upravnim odborima korporacija, čiji ciljevi trebaju biti ispunjeni tijekom 2026. godine.

• Profesionalna segregacija – jedan od glavnih uzroka razlika u plaćama – suprotna je strana obrazovne segregacije. Mnoge inicijative nastoje riješiti problem nedovoljne zastupljenosti žena u bolje plaćenim zanimanjima vezanim uz znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Agregirani podaci – o upisu na relevantne obrazovne tečajeve ili o zanimanju u zaposlenju – sugeriraju da još uvijek postoje ograničeni dokazi o uspjehu. Ženski udjeli mijenjaju se samo postupno, u najboljem slučaju. Donositelji politika trebali bi se pozabaviti izvorima tih razlika u ranom obrazovanju, umjesto da ih rješavaju u kasnijim fazama.

• Politika zapošljavanja bila je uspješna u povećanju ukupnih stopa zaposlenosti prema glavnim ciljevima (78 % zaposlenosti za osobe u dobi od 20 do 64 godine do 2030.), uglavnom kao rezultat povećanja broja zaposlenih žena. U kontekstu relativno niske nezaposlenosti, politika bi mogla ciljati značajan broj nezaposlenih diplomiranih žena kako bi se riješio nedostatak vještina u područjima poput zdravstva i ICT-a.