Organizacija rada
Organizacija rada odnosi se na podjelu rada, koordinaciju i kontrolu rada: kako se rad dijeli na radne zadatke, objedinjavanje zadataka u poslove i zadatke, međuovisnosti među radnicima te kako se rad koordinira i kontrolira kako bi se ispunili ciljevi organizacije. Obuhvaća zadatke koji se obavljaju, tko ih obavlja i kako se obavljaju u procesu izrade proizvoda ili pružanja usluge. Organizacija rada stoga se odnosi na način na koji se rad planira, organizira i upravlja u poduzećima te na izbore o nizu aspekata kao što su radni procesi, dizajn posla, odgovornosti, raspodjela zadataka, raspored rada, tempo rada, pravila i postupci te procesi donošenja odluka.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Prijelaz na hibridni rad: Izazovi upravljanja - Digitalna priča
Ova digitalna priča donosi ključne nalaze o tome kako hibridni rad mijenja menadžerske prakse na razini linijskog menadžera: Zašto hibridni rad zahtijeva nove oblike koordinacije; Kako menadžeri održavaju vidljivost i nadzor nad učinkom bez fizičke suprisutnosti; Što održava koheziju i dobrobit tima među raspršenim timovima; Kako se može osigurati pravedan pristup informacijama i prilikama; Gdje je najpotrebnija politička uputa ili podrška.Prijelaz na hibridni rad: Izazovi upravljanja
Pandemija COVID-19 ubrzala je prijelaz na hibridni rad, gdje zaposlenici dijele svoje vrijeme između rada na daljinu i na licu mjesta. Iako ovaj model nudi veću fleksibilnost, također donosi nove izazove za nadređene i druge nadzornike. Ovo izvješće ispituje kako hibridni rad preoblikuje organizaciju rada i utječe na svakodnevne upravljačke prakse na razini linijskog menadžera, s naglaskom na promjene u koordinaciji, komunikaciji, upravljanju učinkom i dobrobiti zaposlenika.Algoritamsko upravljanje na europskim radnim mjestima: implikacije za organizaciju rada i radne uvjete
Ova studija predstavlja sekundarnu analizu podataka iz Eurofoundove Sedme europske ankete o radnim uvjetima (EWCS 2024) koja istražuje raširenost digitalnih tehnologija u modernim radnim mjestima i širenje algoritamskih menadžerskih praksi. Povezujući prijavljenu izloženost radnika računalnim programima koji prate izvedbu, raspoređuju zadatke i rasporede rada s pokazateljima kvalitete posla, analiza procjenjuje kako tehnologija preoblikuje rad. Također identificira različite profile radnika na temelju obrazaca korištenja digitalne tehnologije i karakteristika povezanih s tim profilom. Nalazi će informirati donošenje politika usmjerenih na promicanje visokokvalitetnih radnih mjesta u sve digitalnijim radnim mjestima.Eurofoundovim istraživanjem ispituju se različiti načini organizacije rada u različitim organizacijama i njihovi mogući učinci na produktivnost, učinkovitost i konkurentnost, kao i na radne uvjete, dobrobit radnika i održivost rada tijekom cijelog života. Neke vrste organizacije rada povezane su s boljom kvalitetom rada i zapošljavanja. Ovi oblici organizacije rada, koji su više usmjereni na ljude, naglašavaju vrijednost timskog rada, korištenja vještina i razvoja vještina, kao i uključenosti i autonomije zaposlenika.
Organizacija rada ključan je element gospodarskog i poslovnog razvoja, s važnim posljedicama za produktivnost, inovacije, radne uvjete i dobrobit radnika. Promicanje određenih oblika organizacije rada pridonosi postizanju ciljeva utvrđenih u Programu vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost Europske komisije pokrenutom 1. srpnja 2020. i njezinim projektima za inovacije na radnom mjestu. Cilj je tih ciljeva usmjeriti Europu prema konkurentnijem gospodarstvu utemeljenom na znanju, usmjerenom na kvalificiranu radnu snagu i inovacije, ne samo u proizvodima i procesima, već i u organizaciji rada i standardima kvalitete rada, pri prelasku na digitalno i ugljično neutralno gospodarstvo. Europska komisija posvetila je 2023. Europskoj godini vještina kako bi poduprla razvoj vještina i pomogla poduzećima da riješe problem nedostatka vještina u EU-u.
Inovacije na radnom mjestu i povezanost s organizacijom rada mogu se dogoditi na različite načine, uključujući promjene u poslovnoj strukturi i poslovnim modelima, upravljanju ljudskim resursima, odnosima s klijentima i dobavljačima ili u samom radnom okruženju. Socijalni dijalog također ima važnu ulogu u organizaciji rada usmjerenog na poticanje potencijala zaposlenika, kako je istaknuto u Direktivi EU-a o obavješćivanju zaposlenika i savjetovanju s njima. U europskom stupu socijalnih prava ponovno se ističe važnost socijalnog dijaloga i uključivanja radnika u procese povezane s organizacijom rada.
Europska komisija: Program vještina za Europuopens in new tab
Europska komisija: Europska godina vještinaopens in new tab
Europska komisija: Inovacije na radnom mjestuopens in new tab
Europska komisija: Europski stup socijalnih prava u 20 načelaopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
25 May 2023
Hybrid work in Europe: Concept and practice
The term ‘hybrid work’ was popularised with the upsurge of telework during the COVID-19 pandemic, when companies and employees started to discuss ways of organising work after the crisis. The term has been increasingly used to refer to situations in which (teleworkable) work is carried out from two sites: at the usual place of work (normally the employer’s premises) and from home (as experienced during the pandemic) or other locations. However, the concept of hybrid work is still fuzzy and various meanings are attributed to it. This report aims to bring clarity to this concept by exploring the available information from two main sources: recent literature and contributions provided by the Network of Eurofound Correspondents from across the European Union. It summarises the main debates around hybrid work in the Member States and shows how hybrid work has been implemented in practice across Europe. The main hindrances, challenges, benefits and opportunities of hybrid work are also discussed.
9 December 2021
Business not as usual: How EU companies adapted to the COVID-19 pandemic
This report aims to support European businesses in navigating the challenges of the COVID-19 pandemic. The focus is on workplace practices and features that have helped establishments across the EU to develop operational resilience while keeping employees and customers safe. The report investigates how EU establishments initially reacted to the external shock brought about by the outbreak of the pandemic and how they subsequently adapted their workplaces. It also explores the impact of the pandemic on the health and well-being of workers and how the COVID-19 outbreak and subsequent disruptions affected business operations and work organisation.
24 October 2021
Digitisation in the workplace
Research into the transformative potential of the digital revolution tends to take a quantitative approach in an attempt to monitor changes in employment levels due to digitalisation. The fear of potential job losses and negative disruption brought about by digital technologies has permeated the policy debate on digitalisation. In contrast, this report, based on case study research, takes a more qualitative approach to exploring the impact of selected digital technologies (internet of things, 3D printing, and virtual and augmented reality) in the workplace. While digital technologies can bring many opportunities and have been shown to be beneficial for both workers and organisations, there is a need to put safeguards in place to ensure employee data protection and privacy. A well-functioning social dialogue is also key to reaping the benefits of digital technologies and preventing – or minimising – any negative outcomes.
26 February 2021
Working conditions and sustainable work: An analysis using the job quality framework
This flagship report summarises the key findings of Eurofound’s research on working conditions conducted over the programming period 2017–2020. It maps the progress achieved since 2000 in improving working conditions and examines whether all workers have benefited equally from positive change. It highlights which groups are the most at risk of experiencing poor working conditions and being left behind. Given the changes in the world of work, emerging challenges for good job quality are identified. The report also provides evidence for measures that could lead to the further improvement of work and the achievement of fair working conditions for all in the EU. The analysis shows that, overall, job quality in the EU is improving, if slowly. Not all workers are benefiting to the same extent, however. Furthermore, gender, age and contractual status have a significant bearing on a person’s working conditions. And while digitalisation helps to address some job quality issues, it also creates new challenges. The COVID-19 pandemic has exacerbated trends, reinforcing concerns and highlighting the importance of achieving job quality for all.
12 October 2020
European Company Survey 2019 - Workplace practices unlocking employee potential
This report is based on the fourth edition of the European Company Survey (ECS), which was carried out jointly by Eurofound and Cedefop in 2019. It describes a wide range of practices and strategies implemented by European companies in terms of work organisation, human resource management, skills use and skills development, and employee voice. The report shows how these practices are combined and how the resulting ‘bundles of practices’ are associated with two outcomes beneficial to employees and employers: workplace well-being and establishment performance.
The analysis finds that the establishments that are most likely to generate this win–win outcome are those that combine a high degree of worker autonomy, a balanced motivational strategy, a comprehensive training and learning strategy, and high levels of direct employee involvement in decision-making, as well as offering managerial support for these practices. To boost the adoption of employee-oriented practices – particularly in relation to autonomy, skills and employee involvement – managers should be offered appropriate support, as they play a key role in the decision to initiate workplace change. They are also crucial to its success, as they must continuously support the workplace practices implemented.
6 July 2020
How does employee involvement in decision-making benefit organisations?
How do organisations get the best out of their employees? Research on human resource management has found that a key practice is employee involvement: enabling employees to make decisions on their own work and to contribute to organisational decision-making. A high degree of employee involvement creates work environments that are highly motivational and that emphasise skill development. And this is the type of work environment that organisations need to meet the demands for innovation and adaptability to technological change in a knowledge-driven economy. This policy brief examines the empirical evidence that workplaces where employee involvement is high are more successful in developing the capacity for high performance in workers than workplaces with lower levels of involvement. It examines the influence of work organisation on two factors contributing to performance: work engagement and skill development.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Gijs van Houten
Senior research managerGijs van Houten viši je voditelj istraživanja u odjelu za zapošljavanje u Eurofoundu. Ima specifičnu stručnost u metodologiji međunacionalnog istraživanja i analizi praksi na radnom mjestu i organizacijskih strategija. Vodi Eurofoundovu radnu skupinu za prikupljanje podataka i odgovoran je za izradu i metodologiju Europskog istraživanja o radnim uvjetima za 2024., što će biti ključan korak u poboljšanju istraživanja Eurofounda za buduće promjene. Prije nego što se pridružio Eurofoundu 2010., radio je na Nizozemskom institutu za društvena istraživanja (SCP). Gijs je proveo godinu dana 2016. godine, radeći u Pew Research Centeru u Washingtonu, DC. Magistrirao je sociologiju na Sveučilištu Radboud u Nijmegenu i doktorirao društvene znanosti na Sveučilištu u Utrechtu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
