Kolektivno pregovaranje o umjetnoj inteligenciji na djelu

Na europskoj razini, Friedrich Ebert Stiftung objavila je izvješćePDFopens in new tab o kolektivnom pregovaranju o umjetnoj inteligenciji u europskim sektorima usluga u prosincu 2024. Temeljilo se na analizi 31 kolektivnog ugovora koji spominju umjetnu inteligenciju i anketi među predstavnicima sindikata povezanih s Uni Europa u 32 zemlje. Prema izvješću, samo 20%opens in new tab sindikata izjavilo je da imaju kolektivni ugovor koji se bavi umjetnom inteligencijom na razini organizacije ili sektora, dok je 42% navelo da sudjeluju u nekim društvenim dijaloškim raspravama ili pregovorima vezanim uz pitanja umjetne inteligencije.

Također na europskoj razini, ali u sektoru metala, inženjerstva i tehnologije (MET), dvogodišnji iMET projekt traje od travnja 2024. do ožujka 2026., omogućujući inovativni društveni dijalog i kolektivno pregovaranje o umjetnoj inteligenciji. Projekt ima zajedničku podršku projektnih partnera na europskoj razini, uključujući CEEMET i industriAll Europe (pridruženi partneri), kao i poslodavaca u Hrvatskoj, Latviji, Poljskoj, Srbiji i Španjolskoj, te sindikalne federacije u Austriji, Hrvatskoj, Francuskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Srbiji i Španjolskoj uz dodatnu stručnu podršku Sveučilišta NOVA Lisabon. Projekt iMET usmjeren je na poboljšanje kapaciteta socijalnih partnera da budu informirani, konzultirani i uključeni u digitalnu transformaciju tvrtki iz MET sektora te na praćenje tih učinaka na zaposlenje, zahtjeve za radom i radne uvjete. Za društvene partnere posebno je važno da iMET aktivnosti adresiraju utjecaj digitalizacije i umjetne inteligencije na radna mjesta, posebno u pogledu utjecaja umjetne inteligencije na zdravlje i sigurnost na radu; upravljanje ljudskim resursima; zaštitu podataka; i potrebe za vještinama. Projekt će proizvesti e-priručnike, tutorijale, kreativne videozapise i publikacije. Uključit će više od 900 sudionika na europskim i nacionalnim radionicama.

U bankarskom sektoru, zajednička deklaracija o umjetnoj inteligencijiopens in new tab dogovorena je između Europske bankarske federacije (EBF) i UNI Europa 13. ožujka 2024. Slična deklaracija već je dogovorena u sektoru osiguranjaPDFopens in new tab 14. ožujka 2021. Ove europske inicijative inspirirale su i olakšale slične razvojne procese na nacionalnoj razini.

Brojne organizacije zastupaju interese AI industrije na europskoj razini: Digital SME Allianceopens in new tab ima članove u 6 država članica, a Digital Europeopens in new tab ima pridružene nacionalne udruge u 24 države članice. Na nacionalnoj razini, primjerice, AMETIC je osnovao prvi španjolski opservatorij umjetne inteligencije. Cilj mu je povećati znanje i korištenje UI-ja u Španjolskoj. Ovaj opservatorij analizira utjecaj AI-a na područja poput zakonodavstva, etike, kibernetičke sigurnosti, gospodarstva i privatnosti.

Primjeri kolektivnog pregovaranja o umjetnoj inteligenciji prijavljeni su u Italiji na međuindustrijskoj razini, u Belgiji i Irskoj na razini sektora te u Danskoj na razini poduzeća. U Španjolskoj postoje primjeri kolektivnog pregovaranja o umjetnoj inteligenciji na sve tri razine.

Talijanski međuindustrijski sporazum od 15. travnja 2024. izmijenio je važeći nacionalni kolektivni ugovor o trgovini (CCNLopens in new tab), koji se bavi pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju. Sporazum predviđa proširenje opsega primjene CCNL-a kako bi uključio, primjerice, tvrtke za dizajn, grafiku i planiranje; garaže i radionice za popravak automobila; te važnu inovaciju – tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom. CCNL također prepoznaje potrebu za uvođenjem pozicija poput viših službenika za upravljanje i koordinaciju upravljanja umjetnom inteligencijom i koordinacije etike i odgovornosti umjetne inteligencije radi konstruktivnog i odgovornog upravljanja uvođenjem AI alata u tvrtke. Također bi trebali moći procijeniti utjecaj koji UI može imati na tvrtku, minimizirajući rizik od zamjene radnika za najviše pogođene zadatke i nastojeći što učinkovitije iskoristiti ljudske resurse. CCNL naglašava važnost informacija, obrazovanja i obuke u implementaciji i/ili korištenju UI sustava kako bi se prekvalificirani resursi već prisutni u radnoj snazi. Jedan od načina na koji to može učiniti jest korištenje alata koje pruža bilateralno tijelo EBIASP, osobito proširenjem korištenja 'aktivnog vaučera za obavijesti', koji je već usmjeren na prekvalifikaciju ljudskih resursa.

U Belgiji su 2024. održani pregovori o kolektivnom pregovaranju u sektoru bankarstva i osiguranja. Naglasili su potrebu pružanja obuke o umjetnoj inteligenciji (putem sektorskih fondova za obuku) kako bi se poboljšalo znanje zaposlenika unutar sektora i osigurala njegova budućnost. Ove odredbe vezane uz UI također se odnose na Kolektivni ugovor br. 39 od 13. prosinca 1983. o informacijama i konzultacijama o društvenom utjecaju novih tehnologija. Ovaj sporazum propisuje da kada poslodavac odluči ulagati u novu tehnologiju sa značajnim kolektivnim implikacijama za zapošljavanje, organizaciju rada ili radne uvjete, dužan je pružiti pisane informacije o prirodi nove tehnologije, čimbenicima koji opravdavaju njezinu primjenu i njezinom društvenom utjecaju. Također se mora konzultirati s predstavnicima zaposlenika o društvenim posljedicama njezina uvođenja. Ova konzultacija mora obuhvatiti: izglede za zapošljavanje, strukturu radne snage i planirane društvene mjere vezane uz zapošljavanje, organizaciju rada i radne uvjete; zdravlje i sigurnost zaposlenika; te razvoj vještina i moguće mjere obuke ili prekvalifikacije. Ovi kolektivni pregovori odnosili su se na zajedničke deklaracije europskih socijalnih partnera u sektoru osiguranja 2021. i bankarskom sektoru 2024. godine.

U Irskoj, Sporazum o javnim uslugama 2024.–2026opens in new tab. sadržavao je odjeljak pod nazivom 'Inovacije i digitalna transformacija za pružanje usluga', prema kojem je dogovoreno da vlada i sindikati javnih službi 'priznaju da će nacionalna konkurentnost ovisiti o tome u kojoj mjeri će Irska uspješno prihvatiti i prilagoditi se razvoju vezanom uz digitalizaciju i umjetnu inteligenciju (AI)' te da se strane 'dodatno slažu da javna služba mora igrati svoju ulogu u preuzimanju vodeće uloge'. Sporazum također predviđa 'suradnju s promjenama i korištenje tehnologije za pružanje usluga digitalno. To će uključivati maksimiziranje prednosti moderne i nove informacijske tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju i povezane tehnologije, robotsku automatizaciju procesa i analitiku podataka'.

U Danskoj je integracija umjetne inteligencije na radno mjesto postala tema kolektivnog pregovaranja 2024. godine sporazumom Hilfr2 između platforme za čišćenje Hilfr i sindikata 3F. 3F je najveći sindikat u Danskoj, s približno 251.819 kvalificiranih i nekvalificiranih članova u siječnju 2025. Sporazum Hilfr2 izričito obrađuje nekoliko zabrinutosti vezanih uz korištenje umjetne inteligencije, uključujući transparentnost, odgovornost i prava radnika. Ključni element sporazuma je mogućnost stjecanja statusa zaposlenika za sve radnike. Za razliku od prethodnog sporazuma, Hilfr2 osigurava da se svi pomoćnici za čišćenje klasificiraju kao zaposlenici, a ne kao neovisni/samozaposleni izvođači. Ova klasifikacija ključna je za primjenu zaštite kolektivnog pregovaranja na odluke koje donose AI sustavi, poput algoritamski vođenih zadataka ili evaluacija učinka. Prema sporazumu, Hilfr kao poslodavac preuzima punu odgovornost za algoritamske odluke, koje se mogu osporavati putem danskog sustava za rješavanje radnih sporova. Sporazum proširuje propise EU-a zahtijevajući od Hilfra da preuzme odgovornost za objašnjenje i opravdavanje odluka koje donose algoritmi. To uključuje definiranje temelja odluka i rješavanje mogućih proceduralnih šteta uzrokovanih korištenjem digitalnih sustava. Kako bi se prevladali izazovi organiziranja geografski raspršene radne snage, sporazum uključuje odredbu da 3F postavi digitalnu poveznicu na svoju web stranicu izravno na Hilfrovoj platformi. Ova poveznica omogućuje radnicima pristup 'digitalnom klubu' gdje mogu primati savjete, birati predstavnike i raspravljati o radnim uvjetima bez nadzora poslodavca. Kombiniranjem kolektivnih prava s individualnom zaštitom, Hilfr2 sporazum postavlja presedan za regulaciju umjetne inteligencije na radnom mjestu. Naglašava važnost osiguravanja kolektivnih prava radnika na digitalnom tržištu rada, osobito u sektorima gdje dominira algoritamsko upravljanje. Gledajući unaprijed, očekuje se da će Hilfr2 inspirirati buduće kolektivne ugovore, osobito u industrijama temeljenim na platformama i intenzivnoj umjetnoj inteligenciji, dok će nastaviti informirati međunarodne razvojne procese, uključujući EU Direktivu o platformskom radu.

U Njemačkoj se nekoliko kolektivnih ugovora bavi aspektima umjetne inteligencije, uglavnom na razini poduzeća. Studija iz 2024. godine koju je provela Zaklada Friedrich EbertPDFopens in new tab identificirala je osam primjera njemačkih kolektivnih ugovora s odredbama vezanim uz umjetnu inteligenciju. Na primjer, ugovor u IBM grupiopens in new tab potpisan s radničkim vijećem na razini grupe regulira uvjete za uvođenje, rad i proširenje IT sustava, uključujući umjetnu inteligenciju. Drugi primjer je 'Manifest za uporabu umjetne inteligencijeopens in new tab' Deutsche Telekoma, koji su potpisali tvrtka i radničko vijeće na razini grupe. Manifest propisuje da korištenje sustava umjetne inteligencije ne smije negativno utjecati na sigurnost, zdravlje i temeljna prava zaposlenika. Što se tiče društvenih partnera, i Konfederacija njemačkih poslodavaca (BDA)opens in new tab i Njemačka konfederacija sindikata (DGBPDFopens in new tab) prepoznaju kolektivne ugovore između sindikata i poslodavaca (federacija) te ugovore o tvrtkama između radničkih vijeća i tvrtki kao odlučujuće alate u oblikovanju AI transformacije proizvodnje i rada u korist radnika i tvrtki.

U Španjolskoj se primjeri kolektivnog pregovaranja o umjetnoj inteligenciji izvještavaju na razini između industrija, sektora i poduzeća. UI na radnom mjestu bio je jedno od ključnih pitanja u španjolskom međuindustrijskom kolektivnom ugovoru (V AENC). Glavni sindikati i organizacije poslodavaca naglasili su važnost ljudskog nadzora, transparentnosti i pravednosti. Složili su se da tvrtke moraju pružiti jasne i razumljive informacije predstavnicima zaposlenika o procesima temeljenim na UI koji se koriste pri zapošljavanju, evaluaciji, promaknućima i otkazima. S općim ciljem sprječavanja pristranosti i diskriminacije u primjenama UI te osiguravanja provedbe temeljnih prava radnika, obje strane zagovarale su kolektivno pregovaranje radi regulacije uvođenja UI-a na radno mjesto. Dodatno, socijalni partneri izdali su preporuke za pregovaranje o klauzulama o umjetnoj inteligencijiopens in new tab u kolektivnom pregovaranjuPDFopens in new tab.

Nakon toga, specifične odredbe o umjetnoj inteligenciji počele su se u posljednjim godinama uključivati u kolektivne ugovore u Španjolskoj, iako na tek začeć. Prema službenim statistikama, 2023. godine 110 od 1.773 kolektivna ugovora (koja pokrivaju 505.747 zaposlenika) reguliralo je implementaciju novih tehnologija. Međutim, broj specifičnih klauzula koje reguliraju umjetnu inteligencijuopens in new tab mogao bi biti još manji, prema nekim stručnjacima. Od veljače 2025. sektorski sporazumi u bankarstvu, kreditnim institucijama, osiguranju, parfumeriji, privatnom posredovanju osiguranja i prehrambenoj industriji u A Coruñi, kao i neki ugovori na razini poduzeća (npr. u El Norte de Castilla, Air Nostrum, Acciona Mobility i AXA) uveli su klauzule koje reguliraju implementaciju AI-a. Ove klauzule prvenstveno se usredotočuju na zaštitu radnika od neselektivne upotrebe algoritama i na osiguravanje transparentnosti u vezi s odlukama koje utječu na uvjete rada. Neki sporazumi također uključuju jamstva sigurnosti posla i odredbe o obuci kako bi se radnici prilagodili tehnologijama umjetne inteligencije.

U Francuskoj je članakopens in new tab Nacionalnog konzervatorija za umjetnost i obrt (CNAM) u studenom 2024. analizirao temu kolektivnog pregovaranja o umjetnoj inteligenciji u sektoru informacija i komunikacija, u financijama i osiguranju te u proizvodnji. Utvrđeno je da je umjetna inteligencija spomenuta u 331 odlomku u ukupno 242 ugovora o tvrtkama koje je potpisalo 160 organizacija. Između 2018. i 2023. udio ugovora u kojima se spominje umjetna inteligencija udvostručio se. Gotovo 25% tih ugovora zaključeno je u sektoru informacija i komunikacija. Različiti sektori primjenjuju različite pristupe umjetnoj inteligenciji. U sektoru informacija i komunikacija rasprava je više usmjerena na obuku zaposlenika i konkurenciju; u financijskom i osiguravateljskom sektoru, koji su također snažno pod utjecajem umjetne inteligencije, glavni je fokus zamjena radnika, s pojmovima poput 'automatizacija'. Financijski i osiguravateljski sektori sve su više uključeni u rasprave o umjetnoj inteligenciji, jer se umjetna inteligencija doživljava kao neposrednija prijetnja radnim mjestima u tvrtkama u tim sektorima. Vrijedi spomenuti da se najinovativnije primjene umjetne inteligencije na radnom mjestu nalaze u proizvodnoj industriji, koja se udaljava od supstitutivne logike i fokusira se na potrebe radnika, poput osposobljavanja. Više se raspravlja o umjetnoj inteligenciji u proizvodnom i transportnom sektoru, iako s manje 'naprednim' pristupom: umjetna inteligencija se ne spominje kao budući preokret, već kao produžetak već uspostavljenog procesa automatizacije. Na kraju, spominjanja vezana uz umjetnu inteligenciju posebno su istaknuta u pregovorima o zapošljavanju: 34,7% ugovora sklopljenih između 2017. i 2024. godine koji se odnose na umjetnu inteligenciju spominju zaposlenje, u usporedbi sa samo 3,9% svih ugovora u tvrtkama sklopljenim u istom razdoblju. To ističe zabrinutost oko očuvanja radnih mjesta u kontekstu digitalne transformacijeopens in new tab.

Istraživačka literatura u NorveškojPDFopens in new tab fokusira se na očekivanja od umjetne inteligencije na radnom mjestu, a ne na stvarna iskustva i učinke umjetne inteligencije. Ispitanici u studiji provedenoj među članovima Konfederacije sindikata profesionalaca (Unio) u Norveškoj koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju u svom radu spomenuli su da su alati umjetne inteligencije korisni za razmjenu ideja, sparing, prijevode, lekturu i izradu sažetaka i bilješki sa sastanaka. S obzirom na to da je upotreba umjetne inteligencije još uvijek ograničena među profesionalnim skupinama koje su mapirane (knjižničari, medicinske sestre, policajci, istraživači, učitelji, radiografi), rasprava o prednostima uglavnom se vrtjela oko očekivanja od umjetne inteligencije. Rezultati studije pokazuju da mnogi s nestrpljenjem iščekuju da umjetna inteligencija preuzme 'dosadne' zadatke, dok drugi očekuju pozitivne promjene u načinu rada – bez mogućnosti točno odrediti kako će te promjene izgledati. Među nedostacima koje su doušnici uočili bili su strahovi da bi osjetljivi podaci mogli biti kompromitirani, rizik od sustavne pristranosti, diskriminacije i lažnih informacija koje generira umjetna inteligencija.

U Češkoj, OZ KOVO – koji zapošljava više od 200.000 u više od 400 tvrtki – sudjelovao je na redovitom sastanku Komisije za kolektivno pregovaranje i socijalna pitanja na industriAll Europe u listopadu 2024., gdje je umjetna inteligencija bila jedna od tema rasprave.

U Luksemburgu su sindikati predložili organizaciji poslodavaca UEL da se zaključi međuindustrijski sporazum o umjetnoj inteligenciji. OGBLopens in new tab, međutim, smatra da poslodavci nisu skloni pregovaranju o međuprofesionalnom sporazumu, već žele pogurati ideju decentralizacije kolektivnog pregovaranja s nacionalne i sektorske razine na razinu tvrtke.

U Grčkoj su dvije poslodavske organizacije (SEV i GSEVEE) izvijestile o inicijativama u 2024. godini. SEV (Helenska federacija poduzeća) objavio je AI vodič, koji nudi praktične uvide u utjecaj AI-a na proizvodnju i upravljanje, ističe njegove potencijalne koristi te iznosi učinkovite strategije za integraciju AI-a u svakodnevno poslovanje. AI vodič razvio je SEV-ov Odbor za digitalnu ekonomiju, uz posebne doprinose Ericssona, Huaweija, PotamitisVekrisa, Siemensa, Space Hellasa, Quest Grupe i OTE Grupe. SEV je također pokrenuo inicijativu R U AI? 2024. godine. Cilj joj je pomoći grčkim tvrtkama da na izravan i pristupačan način razumiju praktične prednosti AI-ja te ih usmjeriti na prve korake u osposobljavanju svoje radne snage. Ova inicijativa uključuje seriju videozapisa R U AI? Talks, u kojima istaknuti znanstvenici i profesionalci dijele svoje znanje i perspektive o temama vezanim uz umjetnu inteligenciju.

Godine 2024. GSEVEE (Helenska konfederacija profesionalaca, obrtnika i trgovaca) objavila je izvješće pod naslovom Grčka mala i srednja poduzeća u eri umjetne inteligencije. Ispituje se promjenjiv odnos između AI-a i MSP-a; izazovi i prilike koje donosi AI; ključna načela AI-a i alati koje grčka MSP mogu usvojiti; kontinuirani napori za regulaciju i integraciju AI-a na nacionalnoj i europskoj razini; te rani pokušaji uključivanja MSP-a u relevantno strateško planiranje.

U Sloveniji je GZS (Gospodarska i industrijska komora Slovenije) osnovao inicijativu AI za Sloveniju (AI4SI);opens in new tab komora je članica Europskog AI foruma. Inicijativa okuplja slovenske pružatelje AI rješenja i usluga. Cilj joj je ubrzati primjenu UI u praksu pomažući korisnicima da steknu znanje i uvid u najbolje prakse. Također želi postati partner u razvoju strateških planova i zakonodavstva u ovom području. Predsjednik AI4SI-ja objasnio je da je njezina osnovna misija promicanje najboljih praksi u implementaciji UI u tvrtkama kroz obuke, stručne događaje, priručnike i druge oblike suradnje.

Mnoge zemlje izvještavaju da izazovi koje donosi UI nisu izravno adresirani kolektivnim ugovorima o radu. Međutim, neki kolektivni ugovori detaljnije nego prije obrađuju šire teme digitalizacije. To uključuje korištenje rada na daljinu, poput kolektivnog radnog ugovora dogovorenog na razini sektora kolektivnog pregovaranja – na primjer bankarske aktivnostiopens in new tab u Rumunjskoj (2024.–2026.). To također uključuje pregled prava na prekid kontakta.

To jasno pokazuje da su nacionalni razvojni procesi nadahnuti i olakšani europskim razvojem, primjerice Europskim okvirnim sporazumom o digitalizaciji socijalnih partneraopens in new tab iz lipnja 2020. Ovaj sporazum spominje umjetnu inteligenciju i modalitete povezivanja i prekidanja veze. Veza između nacionalnog kolektivnog pregovaranja u bankarskom i osiguravateljskom sektoru na nacionalnoj razini i zajedničke europske deklaracije o socijalnim partnerstvima u tim sektorima još je jedan primjer takve artikulacije. Sastanak Foruma za vezu Europske komisije početkom 2025., na kojem su okupljene sve europske organizacije socijalnih partnera iz svih sektorskih odbora za socijalni dijalog, bio je usmjeren na temu umjetne inteligencije. Na razini multinacionalnih tvrtki, sve više europskih radnih vijeća također razvija inicijative za pružanje okvira za korištenje umjetne inteligencije i njezin utjecaj na radne uvjete. S obzirom na ove primjere kolektivnog pregovaranja i društvenog dijaloga o umjetnoj inteligenciji u 2024., može se zaključiti da je umjetna inteligencija sve važniji fenomen u društvenom dijalogu i novo novo područje istraživanja industrijskih odnosa.