Razvoj industrijskih odnosa u državama članicama u razdoblju 2023.–2024.

U raznim zemljama osnovani su novi sindikati i/ili poslovna udruženja pokrivaju širok raspon sektora. Ti događaji upućuju na postupnu prilagodbu industrijskih odnosa i ilustriraju kako različiti interesi dovode do evolucije, a ne do revolucije, uz preostale napetosti koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj u budućnosti.  

Na Maltisu osnovana tri nova sindikata: Sindikat zaposlenika AGV-a na Malti, Sindikat praktičara zdravlja i sigurnosti i Sindikat sigurnosnog osoblja C.A.M.C.

U Španjolskojsu osnovani novi sindikati koji predstavljaju zaposlenike u javnoj upravi (općinski radnici, policajci i državni službenici), obrazovanju (učitelji u Andaluziji i Madridu te privatni obrazovni radnici), zdravstvu (hitni medicinski tehničari u Madridu), poljoprivredi i ribarstvu, transportu i logistici (skladištari, stjuardese, stjuardese) te umjetnosti i kulturi (glazbenici, umjetnici sinkronizacije). Mnoge od tih novih organizacija povezane su s nacionalnim sindikalnim federacijama, kao što su Opća konfederacija rada (Confederación General del Trabajo, CGT) i Nacionalna konfederacija rada (Confederación Nacional del Trabajo, CNT), kao i neovisnim radničkim skupinama.

U Španjolskoj su osnovana i nova poslovna udruženja, prvenstveno u sektorima turizma i ugostiteljstva, poljoprivrede, prehrane, prometa i mobilnosti (pružatelji taksi i logističkih usluga), trgovačkih centara i industrijskih zona te kulture (promocija glazbe i izvedbene umjetnosti). Osim toga, postoje slične organizacije u zdravstvu, socijalnim uslugama, obrazovanju i inovacijama, kao i regionalne poslovne konfederacije i multisektorska udruženja.

U Švedskojse osam brodarskih društava odvojilo od glavne organizacije poslodavaca u pomorskom sektoru, Švedske konfederacije prijevoznih poduzeća (Sjöfartens Arbetsgivareförbund, SARF), kako bi osnovalo novo tijelo poslodavaca, Švedsku organizaciju brodovlasnika (Sveriges Rederiorganisation, SRO). SRO namjerava pregovarati o kolektivnim ugovorima u ime svojih članova u krugovima pregovora 2025. (Sjöfartstidningen, 2024.; Sveriges Rederiorganisation, 2024.).

Švedski sindikat kazališnih i kulturnih radnika (Scen- och Kulturarbetarnas förbund, SOKAF) osnovan je 2022. kako bi organizirao radnike u sektoru izvedbenih umjetnosti i kulture. Godine 2024. sindikat u nastajanju bio je u središtu slučaja koji se vodi prema Zakonu o radnom vremenu zemlje. Zakonom se zabranjuje noćni rad osim ako je to društveno nužno (npr. hitne službe), ako ga je odobrila središnja organizacija radnika ili ako ga je izuzela švedska uprava za radno okruženje (WEA). Neki striptiz klubovi pokušali su to riješiti potpisivanjem kolektivnog ugovora sa SOKAF-om koji će raditi nakon ponoći. Međutim, WEA je presudio da SOKAF nije "središnja sindikalna stranka" jer je njegovo članstvo bilo premalo (21 u vrijeme donošenja presude). Godine 2025. na odluku je podnesena žalba na radnom sudu, koji je potvrdio presudu WEA-e.

Nordijske države članice i Irska svjedočile su spajanjima organizacija, dok je u Hrvatskoj došlo do razdvajanja.

U Danskojse Dansko udruženje magistara i doktora znanosti (Dansk Magisterforening, DM) – sindikat koji organizira akademske stručnjake u humanističkim, prirodnim i društvenim znanostima – spojilo sa Savezom komunikacijskih i jezičnih stručnjaka (Kommunikation og Sprog, KS), koji ima 7.000 članova koji rade u komunikacijama, jezicima i marketingu. Ovo je bilo četvrto spajanje DM-a u samo dvije godine, a očekivalo se da će ovo posljednje, koje se dogodilo u studenom 2024., povećati broj članova na više od 80.000, što ga čini najvećim danskim sindikatom akademika. Kao dio ovog spajanja, unutar DM-a stvorit će se nova sektorska podstruktura koja će uključivati više od 10.000 komunikacijskih stručnjaka iz KS-a i DM-a. Ovaj potez odražava strategiju DM-a da proširi i učvrsti svoju poziciju na tržištu rada, posebno u području komunikacija (Akademikerbladet, 2024.; DM, 2024.)

U svibnju 2024najstariji švedski sindikat, Sindikat slikara (Målarna), osnovan 1887., službeno je postao dio Sindikata građevinskih radnika (Byggnads), čime je broj članova potonjeg porastao na oko 113.000 (Byggnads, 2024.). Motivacija za spajanje, o kojem je odlučio Sindikat slikara na svom kongresu 2023., bio je gubitak više od 1,000 članova od 2005., što ga je ostavilo financijski pod pritiskom.

U FinskojZajedničko udruženje industrije (Yhteinen toimialaliitto, YTL) i Poslodavci u uslužnom sektoru Palta (Palvelualojen työnantajat, Palta) najavili spajanje u studenom 2024., koje je postalo službeno 1. siječnja 2025. Nakon spajanja, član YTL-a Udruga poslodavaca u ljekarnama (Apteekkien työnantajaliitto, poznata kao Apta) i sve njezine ljekarne članice također su se pridružile Palti. I YTL i Palta dio su krovne organizacije Konfederacija finske industrije (Elinkeinoelämän keskusliiton jäsenliittoja, EK), koja potiče formiranje većih subjekata među svojim članovima, kako bi se pojednostavila struktura članova. YTL predstavlja oko 700 tvrtki koje posluju u sektorima kao što su farmacija, logistika i tekstilne usluge. Palta predstavlja tvrtke i zajednice u širokom rasponu uslužnih sektora, a nakon spajanja ima oko 2.600 članova, što je čini jednom od najvećih udruga poslodavaca u Finskoj (Palta, 2024.).

U Irskojsu poduzeti daljnji koraci u vezi s predloženim spajanjem dvaju sindikata u obrazovnom sektoru, Udruženja srednjoškolskih nastavnika u Irskoj (ASTI) i Sindikata učitelja Irske (TUI). Povijesno gledano, odnos između dva sindikata bio je napet, uglavnom zbog sukoba oko teritorija članstva, a prethodni pokušaji njihovog spajanja su se nasukali. Godine 2024. anketa među članovima oba sindikata podržala je "nastavak rada na spajanju" (IRN, 2024.).

Došlo je do jednog razdvajanja 2024. godine, u Hrvatskoj, kada je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZ) napustio Savez hrvatskih sindikata (NSZ), uz obrazloženje da njegova pripadnost udruzi nije u društvenom interesu njegovih članova. Matica je udruga nekoliko sindikata koji predstavljaju članove u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjem obrazovanju; Zdravstvene; pravosuđe; i vojske. S više od 55.000 članova, predstavlja 20% svih članova sindikata u zemlji.

I Austrija i Danska zabilježile su porast broja članova sindikata u 2023., što odražava kontinuiranu snagu radničkog pokreta u tim zemljama.

U Austrijise broj članova sindikata, koji se smanjio tijekom pandemije COVID-19, vratio 2023., gotovo dosegnuvši razine prije pandemije. Na dan 31. prosinca 2023. Austrijski savez sindikata (Österreichischer Gewerkschaftsbund, ÖGB), koji ima sedam pridruženih sindikata, imao je ukupno 1.212.990 članova, s 13.000 novih članova samo u 2023. Svi sindikati osim Sindikata zaposlenika pošte i telekomunikacija (Gewerkschaft der Post- und Fernmeldebediensteten, GPF) zabilježili su porast članstva, pri čemu je najveći sindikat, Sindikat zaposlenika privatnog sektora (Gewerkschaft der Privatangestellten, GPA), zabilježio najveći porast od iznad 3%. Radnička komora (Arbeiterkammer, AK), čije je članstvo obvezno za sve zaposlenike u Austriji, sada broji gotovo 4 milijuna članova. Austrijska savezna gospodarska komora (Wirtschaftskammer Österreich, WKO), kojoj se moraju pridružiti svi poslodavci, imala je 593.639 aktivnih članova (od ukupno 710.901) na dan 31. prosinca 2024. U međuvremenu, Savez austrijske industrije (Industriellenvereinigung, IV), čije je članstvo dobrovoljno, ima više od 4.500 tvrtki članica, od kojih su većina velika industrijska poduzeća.

U Danskojse broj članova sindikata povećao za 14.200, čime je ukupan broj porastao na 1.935.500. To predstavlja kumulativni porast od 141.500 članova od 2013. Povećanje se može shvatiti u kontekstu ukupnog porasta broja radnika, kojih je u 2023. bilo dodatnih 30.000. Međutim, tijekom proteklog desetljeća promijenila se raspodjela članova u različitim organizacijama. Naime, 2023. došlo je do smanjenja članstva u Danskoj konfederaciji sindikata (Fagbevægelsens Hovedorganisation, FH) za 1,1%. Nasuprot tome, članstvo u Danskoj konfederaciji strukovnih udruga (Akademikerne, AC) poraslo je za 3,6 %, dok je porast zabilježio i broj onih koji se organiziraju izvan glavnih tijela, koji su porasli za 3,4 % (Danmarks Statistik, 2024.).

Promjene u vodstvu organizacija socijalnih partnera dogodile su se u nekoliko zemalja 2024.

Na Cipruje u studenom Izvršni odbor Ciparske gospodarske i industrijske komore (CCCI) imenovao Filokyprosa Rousounidesa, bivšeg generalnog direktora Ciparske hotelske udruge (PASYXE), za svog novog glavnog tajnika, naslijedivši Mariosa Tsiakisa, koji je otišao u mirovinu. Nasljednik gospodina Rousounidesa u PASYXE-u je dr. Christos Aggelides, koji je prethodno bio član Izvršnog odbora i direktor prodaje i marketinga za grupu tvrtki H & C. Dr. Aggelides je također predsjednik Udruge hotelskih menadžera, potpredsjednik Gospodarske i industrijske komore Famagusta i aktivni član raznih odbora Ministarstva turizma.

Estonska konfederacija poslodavaca izabrala je Handa Suttera za svog novog izvršnog direktora 18. rujna, nakon ostavke prethodnog obnašatelja dužnosti Arta Aasa. Gospodin Sutter obnašao je više izvršne uloge više od 30 godina, vodeći tvrtke kao što su Eesti Energia, Nord Pool Spot i Olympic Entertainment Group.

U Francuskojje François Asselin odstupio s mjesta supredsjednika Udruge za rad u području sigurnosti (Association Des Métiers de la Sécurité, ADMS) (AEF, 2024(opens in new tab)This link opens in a new tab.). G. Asselin napustio je i dužnost predsjednika Konfederacije malih i srednjih poduzeća (Confédération des petites et moyennes entreprises, CPME), koja stupa na snagu 21. siječnja 2025. (Les Echos, 2024(opens in new tab)This link opens in a new tab.; Le Monde, 2025(opens in new tab)This link opens in a new tab.). U ovoj ulozi naslijedio ga je Amir Reza-Tofighi. Naposljetku, 26. siječnja 2024. Dominique Payer podnio je ostavku na mjesto predsjednika Sindikata lokalnih poduzeća (Union des Entreprises de Proximité, U2P), a tu je ulogu preuzeo Michel Picon (Les Echos, 2025(opens in new tab)This link opens in a new tab.).

Na sindikalnoj sceni u Hrvatskoj došlo je do nekoliko značajnih kadrovskih promjena Krešimir Sever, koji je više od 25 godina vodio Savez nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), odlučio je da se više neće kandidirati za tu funkciju. Zamijenio ga je Darije Hanzalek, predsjednik Sindikat Grafičara i Medja (SGIM), najstarijeg sindikata u Hrvatskoj i tom dijelu Europe. U međuvremenu, Vilim Ribić, osnivač i dugogodišnji predsjednik Matice, odlučio je da se neće ponovno kandidirati 2022. godine, a zamijenila ga je Sanja Šprem, predsjednica Sindikat hrvatskih učitelja. Naposljetku, Jasna Petrović podnijela je ostavku na mjesto predsjednice Sindikata Umirovljenika Hrvatske (SUH) u prosincu 2024., nakon 13 godina na toj funkciji.

Bilo je i slučajeva da su bivši čelnici organizacija socijalnih partnera preuzeli vladine položaje. U Litvije Inga Ruginienė, dugogodišnja predsjednica Litavske konfederacije sindikata, imenovana ministricom socijalne sigurnosti i rada krajem 2024., nakon parlamentarnih izbora (Seimas). Kandidirala se na izborima u ime Litavske socijaldemokratske stranke. U Austrijiosam članova nove savezne vlade osnovane početkom 2025. ima povijest u organizacijama socijalnih partnera, što je najveći udio od 1970-ih. Stoga se može očekivati da će socijalno partnerstvo imati još važniju ulogu u donošenju politika u ovom zakonodavnom razdoblju.

Izbori za radničke predstavnike održani su u nizu zemalja 2024. godine. U Austrijisu održani obvezni izbori za AK, na kojima "parlament zaposlenika" biraju svi članovi AK-a. U prošlosti je na njima često pobjeđivala socijaldemokratska frakcija (Fraktion Sozialdemokratischer Gewerkschafter:innen, FSG) s apsolutnom većinom od 57,1% glasova, a slijedila ju je frakcija povezana s Austrijskom narodnom strankom (Österreichische Volkspartei, ÖVP) sa 16,6% i frakcija Slobodarska stranka Austrije (Freheitliche Partei Österreichs, FPÖ) s 12,3%. FSG je bio na vrhu ankete u sedam od devet saveznih pokrajina (dvije najzapadnije pokrajine, Tirol i Vorarlberg, tradicionalno glasaju za konzervativce i izabrale su frakciju kršćanskih sindikalista povezanih s ÖVP-om (Fraktion Christlicher Gewerkschafterinnen und Gewerkschafter, FCG)).

U Belgiji su u svibnju održani izbori za predstavnike zaposlenika na radnom mjestu. Ovi se izbori održavaju u tvrtkama s više od 50 zaposlenih, što znači da je gotovo 1,4 milijuna zaposlenika u više od 7,000 tvrtki iz privatnog sektora diljem zemlje imalo pravo sudjelovati.

U Luksemburgusu u ožujku 2024. održani izbori za predstavnike osoblja u trgovačkim društvima i predstavnike u Komori zaposlenika (Chambre des Salariés, CSL). Oba izbora, koja se održavaju svakih pet godina, važni su pokazatelji nacionalne reprezentativnosti sindikata. Naime, da bi se kvalificirao za nacionalnu reprezentativnost, sindikat u Luksemburgu mora ispuniti dva ključna kriterija: mora osigurati u prosjeku najmanje 20% glasova na posljednjim izborima za CSL i mora pokazati učinkovitu prisutnost u većini gospodarskih sektora zemlje.

U Slovenijisu u međuvremenu 16. studenoga 2023. stupile na snagu izmjene Zakona o radnim odnosima (ZDR-1D) kojima su uspostavljena određena zaštita predstavnika radnika od otkaza. Prema izmijenjenom zakonu, raskid ugovora o radu predstavnika radnika koji pokrene sudski postupak protiv poslodavca zbog otkaza obustavlja se do prvostupanjske odluke radnog suda, odnosno na najviše šest mjeseci. Ako poslodavac zabrani zastupniku rad, zastupniku se mora isplatiti 80% osnovne mjesečne plaće (povećano s 50%). Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) smatra da će zakonska odredba pružiti veću zaštitu od otkaza kada se zloupotrebljava za kažnjavanje radnika zbog članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim aktivnostima (ZSSS, 2024.).

Uspostavljene međusektorske strukture socijalnog dijaloga nastavljaju provoditi važne aktivnosti u stabilnom okruženju u većini europskih država članica. Stvorene su nove strukture, a postojeće su oživjele u raznim zemljama.

U Irskojje glavno relevantno tijelo za socijalni dijalog Gospodarski forum poslodavaca rada (LEEF). 2024. pridružilo mu se novo Povjerenstvo za pravednu tranziciju, koje se sastoji od kandidata iz pet stupova socijalnog dijaloga (poljoprivreda, zajednica i volonterstvo, sindikat, poslodavac, okoliš), kao i neovisnih stručnjaka iz niza područja relevantnih za rad Komisije, uključujući ljudska prava i jednakost, razvoj vještina, ruralni razvoj i razvoj zajednice, socijalna uključenost, zelena gospodarska tranzicija i perspektive mladih. Njegov glavni rad uključivat će pripremu i analizu strateških istraživanja utemeljenih na dokazima u vezi s pravednom tranzicijom te evaluaciju, savjetovanje i komentiranje planiranja i provedbe politika te napretka u primjeni irskih načela pravedne tranzicije u nacionalne i sektorske klimatske politike.

Na Maltisu glavne strukture socijalnog dijaloga Malteško vijeće za gospodarski i socijalni razvoj (MCESD) – koje je, kao što mu ime govori, usmjereno na pitanja koja se odnose i na gospodarstvo i na šire društvo – te Odbor za radne odnose (ERB), koji je uglavnom usmjeren na radno pravo. Socijalni partneri prisutni su i u drugim tripartitnim strukturama, kao što su odbor Tijela za zdravlje i sigurnost na radu (OHSA) i, u svoje osobno ime, Jobsplus. Krajem 2024. objavljeno je da će po prvi put biti imenovan izvršni direktor MCESD-a, kako bi se ojačalo tijelo. Također će se osnovati istraživačko vijeće za pomoć MCESD-u i socijalnim partnerima (TVM News, 2024.). Čini se da su ti potezi odgovor na pitanja koja su socijalni partneri prethodno istaknuli, uključujući čest nedostatak pristupa istraživanjima koja su im potrebna za donošenje odluka utemeljenih na dokazima (MCESD, 2022.).

U Slovenijisu pregovori započeli u lipnju 2024. u tripartitnom Gospodarskom i socijalnom odboru, nakon zastoja od gotovo godinu dana. U Mađarskojse Nacionalno vijeće za mirenje interesa državne službe (Országos Közszolgálati Érdekegyeztető Tanács, OKÉT) nije sastalo posljednje dvije godine, unatoč sve većim problemima i dvama zahtjevima da se sastane sa strane radnika, što je potaknuo potpredsjednik Nacionalne federacije radničkih vijeća (Munkástanácsok Országos Szövetsége), odgovoran za javni sektor. Vlada je konačno popustila zahtjevima, a plenarna sjednica OKÉT-a 2024. naposljetku je održana 1. listopada (Munkástanácsok, 2024.).

U Poljskojje ministar obitelji, rada i socijalne politike najavio da će se Zakon o Vijeću za socijalni dijalog izmijeniti kako bi vijeće postalo reprezentativnije i poboljšala njegova suradnja s vladom (Bankier.pl, 2024.). Prema izmijenjenom Zakonu, očekuje se da će propisi o reprezentativnosti sindikata ostati nepromijenjeni. Međutim, u nacrtu zakona predlaže se niz promjena u pogledu reprezentativnosti organizacija poslodavaca. To uključuje razdvajanje trgovačkih društava i poslodavaca koji posluju u skladu sa Zakonom o obrtu (Ustawa o rzemiośle) na one koji su definirani kao obrtnici i koji zapošljavaju radnike i one koji su slično definirani, ali ne zapošljavaju radnike; smanjenje broja radnika koje članovi organizacija poslodavaca moraju zapošljavati; nametanje novog kriterija kako bi se osiguralo da organizacija poslodavaca nije umjetno stvorena udruživanjem male skupine poslodavaca koji plaćaju visoke članarine; i zabrana dvojnog članstva poslodavaca u organizacijama poslodavaca u svrhu izračuna reprezentativnosti.

XIV-3034 o izmjeni Zakona o radu stupio je na snagu 25. listopada 2024. (Republika Litva, 2024.). Njime se, među ostalim, mijenja članak 182. stavak 5. Zakona o radu, kojim se utvrđuje osam kriterija koje organizacije poslodavaca koje djeluju na nacionalnoj razini, uključujući zahtjeve za imanje: statusa pravne osobe; neprekidno djelovao kao organizacija poslodavaca najmanje tri godine; autonomna organizacijska struktura; i najmanje pet zaposlenika s ugovorom o radu.

Ministarstvo gospodarstva i komunikacija Estonije objavilo je u rujnu 2024 . da će se uloga i zadaće nacionalnog miritelja prenijeti na kancelara pravosuđa.

U Finskojsu izmjene Zakona o mirenju u radnim sporovima 420/1962 (Laki työriitojen sovittelusta ja eräiden työtaistelutoimenpiteiden edellytyksistä) stupile na snagu 1. siječnja 2025. i utječu na rad nacionalnog miritelja, miritelja i odbora za mirenje. Sada se od njih traži da tijekom postupka mirenja između socijalnih partnera u industrijskim sporovima uzmu u obzir ukupnu korist nacionalnog gospodarstva i osiguraju funkcioniranje formiranja plaća i tržišta rada. Stranke u radnom sporu ne moraju prihvatiti prijedlog miritelja za nagodbu (Ministarstvo gospodarstva i zapošljavanja, bez datuma).

• AEF (2024.), "La coprésidente de l'ADMS Cécile Roussy quitte l'organisation patronale" ("Supredsjednica ADMS-a Cécile Roussy napušta organizaciju poslodavaca(opens in new tab)This link opens in a new tab"), depeša br. 715028, 5. srpnja, pristupljeno 3. rujna 2025.  

• Akademikerbladet (2024.), "Fusion mellem DM og KS stemt igennem: "Vi bliver Danmarks største"" ("Izglasano spajanje DM-a i KS-a"'(opens in new tab)This link opens in a new tab), 27. veljače, pristupljeno 15. siječnja 2025.

• Bankier.pl (2024.), '(opens in new tab)This link opens in a new tabBędą zmiany w Radzie Dialogu Społecznego. "Musi biti više reprezentatywna" ("Doći će do promjena u Vijeću za socijalni dijalog. "Mora biti reprezentativniji."')(opens in new tab)This link opens in a new tab, pristupljeno 4. rujna 2025.

• Byggnads (2024.), "Målarna är nu en del av Byggnads" ("Slikari su sada dio Byggnadsa"),(opens in new tab)This link opens in a new tabpriopćenje za medije, 15. svibnja, pristupljeno 29. studenoga 2024.

• Danmarks Statistik (2024.), "Stigning i både inflationen og kerneinflationen" ("Povećanje inflacije i temeljne inflacije"),(opens in new tab)This link opens in a new tabpriopćenje za medije, 10. rujna, pristupljeno 15. siječnja 2025.

• DM (2024.), Om DM (O DM-u)(opens in new tab)This link opens in a new tab, pristupljeno 15. siječnja 2025.

• IRN (2024.), "Proces spajanja ASTI-ja i TUI-ja potaknut pozitivnim odgovorom na anketu(opens in new tab)This link opens in a new tab", Vijesti o industrijskim odnosima 17., 2. svibnja.

• Le Monde (2025.), "CPME : François Asselin quitte la présidence de l'organisation patronale" (CPME: François Asselin odstupa s mjesta predsjednika organizacije poslodavaca(opens in new tab)This link opens in a new tab"), 21. siječnja.

• Les Echos (2024.), "Présidence de la CPME: les trois candidats comptent leurs soutiens" (Predsjedništvo CPME-a: tri kandidata izračunavaju svoju potporu"), 3. prosinca, dostupno na: https://www.lesechos.fr/economie-france/social/presidence-de-la-cpme-les-trois-candidats-comptent-leurs-soutiens-2135381.

• Les Echos (2025.), 'Qui sont les leaders syndicaux et patronaux?' (opens in new tab)This link opens in a new tab("Tko su vođe sindikata i organizacija poslodavaca?")(opens in new tab)This link opens in a new tab21. siječnja.

• MCESD (2022.), "Pružanje istraživanja utemeljenih na dokazima i osposobljavanje: poboljšanje tehničkih kapaciteta socijalnih partnera", Idea Advisory Limited.

• Ministarstvo gospodarstva i zapošljavanja Finske (bez datuma), Razvoj sustava mirenja(opens in new tab)This link opens in a new tab, internetska stranica, pristupljeno 3. siječnja 2025.  

• Munkástanácsok (2024.), "Beszámoló az Országos Közszolgálati Érdekegyeztető Tanács plenáris üléséről" ("Izvješće o plenarnoj sjednici Nacionalnog vijeća dionika za javnu službu"),(opens in new tab)This link opens in a new tab7. studenoga.

• Palta (2024.), "Työnantajaliitot Palta ja YTL yhdistävät toimintansa" ("Organizacije poslodavaca YTL i Palta se spajaju(opens in new tab)This link opens in a new tabpriopćenje za medije, 14. studenoga.

• Sjöfartstidningen (2024.), "Ny arbetsgivarorganisation startar upp" ("Osnovana je nova organizacija poslodavaca"),(opens in new tab)This link opens in a new tab8. veljače, pristupljeno 28. studenoga 2024.

• Sveriges Rederiorganisation (2024.), Sveriges Rederiorganisation(opens in new tab)This link opens in a new tab, internetska stranica, pristupljeno 28. studenoga 2024.

• TVM News (2024.), "Najavljeno nekoliko novih mjera za poboljšanje socijalnog dijaloga", 22. studenoga.

• ZSSS (Udruženje slobodnih sindikata Slovenije) (2024.), "Delavski predstavniki od 16. novembra učinkovitejše varovani",(opens in new tab)This link opens in a new tab16. rujna.