Industrijski odnosi
Sindikati, organizacije poslodavaca i javna tijela imaju ulogu u upravljanju radnim odnosom. Oni su međusobno povezani dijelovi sustava koji djeluje na europskoj, nacionalnoj, sektorskoj, regionalnoj razini i razini poduzeća. Posljednjih godina, kako se tehnologija i oblici rada razvijaju u gospodarskom okruženju koje se stalno mijenja, sustavi industrijskih odnosa suočavaju se s kritičnim izazovima.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Minimalne plaće u 2026.: Godišnji pregled
Određivanje minimalne plaće diljem EU-a postalo je sve dinamičnije i pomno praćeno područje politike, oblikovano prijenosom Direktive o minimalnoj plaći EU-a i desetljećem kontinuiranog rasta zakonskih stopa u realnim iznosima. Ovo izvješće analizira rasprave o određivanju plaća koje su se odvijale među državama članicama i Norveškom 2025. godine, s naglaskom na zemlje s i bez nacionalne minimalne plaće, na međusobni utjecaj minimalnih plaća i kolektivnog pregovaranja u nisko plaćenim sektorima te rastuću ulogu indikativnih referentnih vrijednosti u oblikovanju nacionalnih odluka.Sudjelovanje organizacija poslodavaca i sindikata u Europskom semestru 2024.–2025.
Ovo izvješće ispituje ulogu sindikata i organizacija poslodavaca u oblikovanju srednjoročnih fiskalnih strukturnih planova i godišnjih izvještaja o napretku za 2025. godinu. Analizira uključenost socijalnih partnera na nacionalnoj razini u vlade, kao i njihov angažman s Europskom komisijom u misijama utvrđivanja činjenica, izvješćima o zemljama i preporukama specifičnim za pojedine zemlje, te procjenjuje njihovo sudjelovanje u širem europskom semestru, uključujući novi okvir društvene konvergencije.Nacionalne minimalne plaće u EU: rast vođen politikama, kontinuirana konvergencija i sve veća blizina pregovaračkim plaćama
Tijekom protekle godine, nacionalne minimalne plaće nastavile su znatno rasti diljem EU-a, osobito u zemljama srednje i istočne Europe, nastavljajući smanjenje regionalnih nejednakosti. Direktiva EU o minimalnoj plaći postala je značajan pokretač povećanja minimalne plaće u mnogim zemljama, premašivši razinu inflacije i rastući brže od kolektivno dogovorenih minimalnih plaća u mnogim sektorima s niskim plaćama.Tijekom 40 godina Eurofound se razvio kao ključni centar stručnosti za praćenje i analizu trendova u industrijskim odnosima. To uključuje veze između socijalnog dijaloga na europskoj i nacionalnoj razini. Oslanjajući se na znanje svoje Mreže dopisnika Eurofounda u državama članicama EU-a i Norveškoj, zabilježio je razvoj događaja u svim državama članicama i u EU-u u cjelini.
Eurofound je izradio niz komparativnih analiza, članaka i studija slučaja diljem EU-a i Norveške u području industrijskih odnosa, kao i redovito ažurirane baze podataka o povezanim temama.
Istraživanje mapira i raspravlja o ključnim dimenzijama i pokazateljima relevantnima za sustave industrijskih odnosa u Europi u 21. stoljeću. Druga nit istraživanja bavi se načinom na koji su socijalni partneri u EU-u i Norveškoj istražili nove teme, alate i inovativne pristupe kako bi odgovorili na brojne nove političke, pravne i društvene izazove koji su se pojavili posljednjih godina.
Plaća i radno vrijeme i dalje su područja od velikog interesa i preispituju se svake godine. Jedan dio nedavnog ažuriranja plaća usmjeren je na zakonske razine minimalne plaće diljem EU-a, dok je drugi usmjeren na kolektivno pregovaranje o plaćama.
Eurofound od 2006. provodi studije o reprezentativnosti europskih sektorskih organizacija socijalnih partnera, u skladu s mandatom Europske komisije. Te su studije osmišljene kako bi pružile osnovne informacije potrebne za osnivanje i funkcioniranje europskih odbora za sektorski socijalni dijalog.
U tom je kontekstu Europska komisija 2015. pokrenula "novi početak" za europski socijalni dijalog. U zajedničkoj izjavi u lipnju 2016. Komisija, Vijeće Europske unije i socijalni partneri istaknuli su njezinu temeljnu ulogu kao važne sastavnice donošenja politika EU-a u području zapošljavanja i socijalne politike.
Predsjednica Komisije von der Leyen najavila je u rujnu 2023. sastanak na vrhu socijalnih partnera s europskim socijalnim partnerima u Val Duchesseu 2024. kako bi se riješio problem nedostatka radne snage i vještina, ponavljajući sastanak na vrhu o socijalnom dijalogu na istoj lokaciji prije gotovo 40 godina. Komisija i međusektorski socijalni partneri potpisali su u ožujku 2025. zajednički pakt o jačanju europskog socijalnog dijaloga. To se temelji na Deklaraciji socijalnih partnera Val Duchesse iz 2024.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
24 October 2023
Working time in 2021–2022
The most important changes in the regulation of working time in Europe in 2021 and 2022 were related to the transposition of two European directives: the Work–life Balance Directive and the Transparent and Predictable Working Conditions Directive. The reduction of working time and more specifically the four-day working week have been increasingly debated in many EU Member States. In 2022, the average collectively agreed working week in the EU stood at 38.1 hours. Of the sectors analysed, agreed working hours were shortest in public administration, at around 37.7 hours – still longer than the overall average – and longest in the retail sector, at 38.5 hours. The average collectively agreed paid annual leave entitlement stood at 24.3 days in the EU, and was higher in the Member States that were part of the EU prior to its 2004 enlargement (EU14), at 25.3 days, than in the other Member States, at only 20.9 days. If working collectively agreed hours, full-time workers in the EU27 would have worked, on average, 1,726 hours in 2022, with an average of 1,698 hours in the EU14 and 1,822 hours in the other Member States.
29 June 2023
Minimum wages in 2023: Annual review
The 2023 annual review of minimum wages was prepared in the context of unprecedented inflation across Europe. While this led to hefty increases in nominal wage rates in many countries, it was in many cases not enough to maintain workers’ purchasing power. Based on developments over the last decade, this report shows that, overall, minimum wage earners in nearly all countries saw their purchasing power rising, the gap between their wages and average wages narrowing, and to some degree growth exceeding labour productivity development. Despite the short-term losses in real terms, these longer-term gains did not disappear in 2023. Even in the context of rising inflation, the processes of wage setting did not change substantially. But the early impacts of the EU directive on adequate minimum wages are noticeable, with more countries electing to use the international ‘indicative reference values’ mentioned in the directive – 50% of the average or 60% of the median wage – when determining their targets for new levels. This year’s report presents, for the first time, an in-depth insight into net minimum wages for single adults, through the EUROMOD tax–benefit microsimulation model, while presenting the latest research findings on minimum wages, published during 2022.
30 August 2022
Moving with the times: Emerging practices and provisions in collective bargaining
This report analyses recent developments and emerging practices in collective bargaining processes and outcomes, mainly in the private sector. The report covers collective bargaining systems in 10 EU Member States and is based on cases identified through interviews with key stakeholders and negotiating parties at national level. It analyses the effects of the COVID-19 pandemic and the subsequent economic and social crisis on collective bargaining dynamics and collective agreements. It also investigates practices and innovations that have emerged in response to structural drivers such as technological change, decarbonisation and climate-neutrality policies, and workforce ageing. It assesses the capacity of collective bargaining systems to adapt to structural changes in work, production and the labour market as well as medium-term trends.
10 December 2021
Social partners going digital: Using digital tools and adapting social dialogue processes
Digital transformation is changing the world of work. This report looks at how social partners – the actors involved in the regulation of employment relationships – are increasingly adopting technological solutions to improve the services that they provide to their members and facilitate collective bargaining processes. Technological tools offer social partners the opportunity to enhance consultation, engage with their members through digitised processes, improve services and increase networking activities, as well as addressing the issue of membership decline. The findings of this report show that the extent to which the social partners use digital technologies varies greatly across the EU Member States, Norway and the United Kingdom. Provisions in collective agreements on several aspects of digitalisation have been identified in about half of the countries. Through these provisions, social partners encourage their members to boost training on digital skills, ensure fair and safe working conditions and take account of data protection and employee monitoring practices. The European social partners’ autonomous framework agreement on digitalisation has provided inspiration to national-level organisations, and follow-up actions in this regard have the potential to greatly benefit their members.
11 December 2020
Industrial relations: Developments 2015–2019
As part of its mandate to promote dialogue between management and labour, Eurofound has monitored and analysed developments in industrial relations systems at EU level and in EU Member States for over 40 years. This flagship report is based on the work done in this context during the last programming period (2015–2019). It draws on the extensive monitoring of industrial relations systems and social dialogue carried out by Eurofound on an ongoing basis. The overall aim of the report is to assist policymakers and industrial relations actors both to understand the challenges facing social dialogue and to identify possible ways to contribute to balanced and well-functioning industrial relations systems going forward.
10 September 2020
Capacity building for effective social dialogue in the European Union
The aim of this report is to add to the discussion on how Eurofound can contribute to supporting capacity building of social partners for effective social dialogue. The report includes a review by Eurofound aimed at identifying the capacity-building needs and initiatives of social partners in relation to national frameworks for autonomous collective bargaining, involvement in European social dialogue and the European Semester, and the development of membership and services for members. It also includes the results from stakeholder consultations and two exchange seminars held in 2019, along with a set of policy pointers for further discussion.
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Victoria Cojocariu
Research officerVictoria Cojocariu znanstvena je službenica za studije reprezentativnosti u odjelu za radni život pri Eurofoundu. Odgovorna je za upravljanje istraživačkim podacima Eurofoundovih nacionalnih korespondenta, kontrolu kvalitete te doprinos izradi preglednih izvješća za sektorske studije reprezentativnosti i prikupljanje podataka za europsku bazu podataka socijalnih partnera. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2019., Victoria je radila kao koordinatorica programa za Zakladu otvoreno društvo u Rumunjskoj i kao istraživačica u Centru za javne inovacije u Bukureštu, pridonoseći nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima u području migracija, obrazovanja, pristupa tržištu rada državljana trećih zemalja te ljudskih prava. Diplomirala je i magistrirala sociologiju.
Mária Sedláková
Research officerMária Sedláková znanstvena je službenica u odjelu za radni život pri Eurofoundu. Odgovorna je za izradu preglednih izvješća za sektorske studije reprezentativnosti, upravljanje i kontrolu kvalitete nacionalnog izvješćivanja o industrijskim odnosima, socijalnom dijalogu i radnom životu te razvoj projekta o kolektivnom pregovaranju izvan plaće. Prije nego što se pridružila Eurofoundu, radila je kao službenica za tehnička istraživanja u Odjelu za upravljanje i tripartizam u Međunarodnoj organizaciji rada u Ženevi na vodećem izvješću o socijalnom dijalogu za 2022. Također je radila kao istraživačica na Srednjoeuropskom institutu za studije rada u Bratislavi (2013. – 2020.), fokusirajući se na socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje, radne uvjete i sociologiju rada. Maria je magistrirala političke znanosti sa specijalizacijom iz komparativne europske politike na Srednjoeuropskom sveučilištu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
