Minimalna plaća u Češkoj
Information for this page was compiled during December 2025 and early 2026. Most Member States had already transposed the EU minimum wage directive at this point. Those that had not yet fully completed transposition or where the information was not yet publicly available include Bulgaria, Cyprus, Luxemburg, Poland and Portugal. These profiles will be updated consecutively as the information becomes available. Users are invited to contact our experts on minimum wage if they are aware of changes.
Ovaj profil opisuje kako se minimalne plaće reguliraju i određuju u Češkoj. Može se čitati kao pozadinske informacije za Eurofoundovu godišnju reviziju određivanja minimalne plaće.
U Češkoj Republici, nacionalna zakonska minimalna plaća određuje se svake godine putem Obavijesti Ministarstva rada i socijalnih poslova prilikom prikupljanja zakona. Ova regulativa također utvrđuje takozvanu zajamčenu plaću. Od 2025. godine ukinute su zajamčene plaće u privatnom sektoru i primjenjuje se samo zakonska minimalna plaća. Zajamčene plaće u javnom sektoru ostaju na snazi, gdje se od 1. siječnja 2025. primjenjuju samo četiri skupine zajamčenih plaća umjesto izvornih osam. Te se skupine razlikuju prema složenosti, odgovornosti i trudu potrebnom za obavljeni rad. Najniža razina zajamčene plaće u prvoj radnoj skupini odgovara osnovnoj razini minimalne plaće.
Osim socijalnih partnera, Ministarstvo financija Češke Republike i Ministarstvo rada i socijalnih poslova također se moraju spomenuti među relevantnim akterima uključenim u određivanje zakonske minimalne plaće.
Na kraju, Ministarstvo rada i socijalnih poslova ima pravo odrediti razinu minimalne plaće putem komunikacija.
Vijeće za ekonomske i socijalne sporazume Češke Republikeopens in new tab
Konfederacija industrije Češke Republike (Svaz průmyslu a dopravy ČR, SP ČR)opens in new tab
Udruga neovisnih sindikata (Asociace samostatných odborů, ASO)opens in new tab
Vlada Češke Republike (Vláda České republiky)opens in new tab
Ministarstvo financija Češke Republike (Ministarstvo financí ČR, MF ČR)opens in new tab
Na temelju izmijenjenog članka 111. Zakona br. 262/2006 Zb. (Zakon o radu), Ministarstvo financija mora izdati Komunikaciju do 23. kolovoza, predviđajući prosječnu bruto plaću za sljedeću kalendarsku godinu. Nakon toga, uredbom, nakon prethodnih konzultacija sa socijalnim partnerima u Vijeću za gospodarski i socijalni sporazum Češke Republike, uzimajući u obzir analizu adekvatnosti, vlada je postavila koeficijent za izračun minimalne plaće za sljedeće dvije godine, prema kojem se predviđanje prosječne bruto plaće množi. Na kraju, Ministarstvo rada i socijalnih poslova do 30. rujna objavit će u Zbirci zakona iznos minimalne plaće izračunat na temelju navedene prognoze pomnožene s koeficijentom. U 2026. godini vlada će koristiti isti postupak za određivanje koeficijenata za izračun minimalne plaće za 2027. i 2028. godinu.
Važeći pravni propis u članku 111 Zakona br. 262/2006 Zb. (Zakon o radu) navodi cilj adekvatnosti izračunate minimalne plaće. Posebno će se određivati u vezi s troškovima života, općom razinom plaća i njihovom raspodjelom, stopom rasta plaća i dugoročnom stopom produktivnosti. Kako bi se procijenila adekvatnost minimalne plaće, postavljena je indikativna referentna vrijednost od 47% prosječne bruto plaće u nacionalnom gospodarstvu.
Criterion | How is this defined/operationalised? | Regulation or practice |
Indicators and trends of the national economy | The resulting minimum wage should be adequate, in particular in relation to the purchasing power of the minimum wage with regard to the cost of living, to the general level of wages and their distribution, to the rate of wage growth and to the long-term rate of productivity. | Section 111, paragraph 1, letter a 3 of the Labour Code. |
Minimum wage/average wage ratio | To assess the adequacy of the minimum wage, an indicative reference value of 47% of the average gross wage in the national economy shall be used. | Section 111, paragraph 1, letter a 3 of the Labour Code. |
Prema postavljenom cilju Ministarstva rada i socijalnih poslova, udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći trebao bi se postupno povećavati u narednim godinama. Godine 2024. iznosio je 41,2%, 2025. otprilike 42,2%, a u 2026. trebao bi porasti na približno 43,5%. Očekuje se da će rasti godišnje za približno 1,2 postotna boda kako bi se dosegao gore navedeni cilj od 47% u 2029. godini.
Minimalna plaća vrijedi za sve zaposlenike. Zakon o radu (§ 111) definira minimalnu plaću kao najniži dopušteni iznos naknade za rad u standardnom radnom odnosu. Bez obzira na pojam koji se koristi za isplatu (plaće, plaća ili naknada iz ugovora), u privatnom i javnom sektoru ne smije pasti ispod minimalne plaće. Naknada temeljena na ugovorima odnosi se na specifične radne aranžmane poput ugovora o radu ili radnih aktivnosti.
Češka Republika ima koncept nazvan zajamčena plaća (Zakon o radu, § 112). Prema zakonu, najniža razina (koja odgovara prvoj radnoj skupini) ne može biti niža od minimalne plaće. Više zajamčene razine plaća određuju se na temelju složenosti, odgovornosti i truda potrebnog za obavljeni posao.
Od 1. siječnja 2025. godine ukinute su zajamčene plaće u privatnom sektoru. Stoga se ovdje primjenjuje samo ograničenje minimalne plaće. Međutim, zajamčene plaće u državnom sektoru i dalje su na snazi, gdje su primijenjene samo 4 skupine zajamčenih plaća umjesto izvornih osam. Spomenute su četiri skupine poslova s progresivnom minimalnom plaćom određene na temelju Vladine uredbe br. 222/2010 Zb., o Katalogu poslova u javnim službama i upravi.
Relevantna komunikacija Ministarstva rada i socijalnih poslova određuje minimalnu plaću kao mjesečnu i satnicu. Ove stope primjenjuju se na standardni radni tjedan od 40 sati.
Zakon o radu (§ 111) pojašnjava da minimalna plaća ne obuhvaća plaću za prekovremeni rad, dodatnu plaću za rad tijekom praznika, noću, teških radnih okruženja ili subotom i nedjeljom.
Slično kao i kod viših plaća, poslodavci mogu odbiti troškove obroka i smještaja od minimalne plaće, ali samo uz pristanak zaposlenika.
Porezni odbici određeni su Zakonom o porezu na dohodak (Zakon br. 586/1992 Coll.). Ovaj zakon ne razlikuje one s minimalnom plaćom od onih koji primaju veće plaće kada su u pitanju odbici.
Zakon o porezu na dohodak (Zakon br. 586/1992 Zb.opens in new tab)
Istraživački institut za rad i socijalna pitanja provodi analizu adekvatnosti minimalne plaće od 2024. godine. Daljnje analize, koje će procijeniti minimalnu plaću u 2024. i 2025., provest će se 2026. godine.
Špeciánová, J., Beran, V., Vyhlídal, J., Bílková, D. (2024), Metodika hodnocení přiměřenosti minimální mzdy v České republicePDFopens in new tab. [Metodologija za procjenu adekvatnosti minimalne plaće u Češkoj Republici.], RILSA.
Špeciánová, J., Beran, V., Petřeková, V., Vyhlídal, J. (2024), Analýza přiměřenosti minimální mzdy v ČR: 2023PDFopens in new tab. [Analiza adekvatnosti minimalne plaće u Češkoj Republici: 2023.], RILSA.
Bittner, J. (2023), 'Kako promjene minimalne plaće utječu na potrošnju kućanstavaopens in new tab'. Statistika - Statistics and Economy Journal, br. 1, str. 5–29.
Fialová, K. (2022), Nízké mzdy v Česku: Ekonomické a sociální souvislostiPDFopens in new tab, (Niske plaće u Češkoj: ekonomski i društveni konteksti), Národohospodářský ústav Josefa Hlávky, Prag.
Fialova, K. i Mysikova, M. (2021), 'Koriste li niske minimalne plaće radnicima? Studija slučaja Češke i Slovačke Republikeopens in new tab', Baltic Journal of Economics, Vol. 21, br. 1, str. 43–59.
TREXIMA, (2021), Vliv minimální mzdy a návrh řešení přetrvávajících problémů (Utjecaj minimalne plaće i prijedlog rješenja za trajne probleme),PDFopens in new tab TREXIMA, Prag.
Chytilová, H. i Frejlich, P. (2020), 'Koncept kontroverze oko minimalne plaće: slučaj Češke Republikeopens in new tab', Politická ekonomie, Vol. 68, br. 4, str. 423–442.
Grossmann, J., Jurajda, Š. i Smolka, V. (2019), Utjecaji povećanja minimalne plaće u razdoblju od 2013. do 2017. na zaposlenost i plaće u Češkoj Republiciopens in new tab, Institut pro demokracii a ekonomickou analýzu (IDEA – CERGE EI), Prag.
Schulz, J. (2018), 'Motivacijska funkcija minimalne plaće: studija slučaja Češke Republikeopens in new tab', FÓRUM sociální politiky, Vol. 12, br. 6, str. 2–10.
Pavelka, T., Skála, M. i Čadil, J. (2014), Izabrana pitanja minimalne plaće u ČeškojPDFopens in new tab, E a M: Ekonomie a Management, Vol. 17, br. 4, str. 30–45.
Odjel za analizu i informacije Ureda Vlade Češke Republike (2014), Utjecaj minimalne plaće na nezaposlenost u ČeškojPDFopens in new tab, Ured Vlade Češke Republike, Prag.
Duspivová, K., Kantorová, P., Matějka, M., Spáčil, P., Smolka, V., Šustová, Š. i sur. (2013), Hodnocení vlivu minimální mzdy na sociálně ekonomický vývoj ČRopens in new tab (Evaluacija utjecaja minimalne plaće), TREXIMA.
Fialová, K. i Mysíková, M. (2009), 'Minimalna plaća: posljedice tržišta rada u Češkoj RepubliciPDFopens in new tab', Finance a Úvěr - Češki časopis za ekonomiju i financije, Vol. 59, br. 3, str. 255–274.
