Prijeđi na glavni sadržaj
Ova je stranica strojno prevedena. Pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku i jezičnu politiku Eurofounda.
Profil zemlje minimalne plaće za Latviju
Profil zemlje
Posljednje ažuriranje: 30 June 2026

Minimalna plaća u Latviji

Kriss Karnitis

Information for this page was compiled during December 2025 and early 2026. Most Member States had already transposed the EU minimum wage directive at this point. Those that had not yet fully completed transposition or where the information was not yet publicly available include Bulgaria, Cyprus, Luxemburg, Poland and Portugal. These profiles will be updated consecutively as the information becomes available. Users are invited to contact our experts on minimum wage if they are aware of changes.

Ti profili opisuju kako se minimalne plaće reguliraju i određuju. Dostupni su za sve zemlje EU i Norvešku.

Ovaj profil opisuje kako se minimalne plaće reguliraju i određuju u Latviji. Može se čitati kao pozadinske informacije za Eurofoundovu godišnju reviziju određivanja minimalne plaće. Latvija ima zakonsku minimalnu plaću na nacionalnoj razini ("minimālā alga" ili "minimālā darba alga").

Dana 27. listopada 2022., po prvi put, izmjene su uvele normu o povećanju minimalne plaće u Zakon o radu (Prijelazne odredbe br. 26 i 27). Ova uredba utvrđuje da će, kao i obično, Vlada odrediti minimalnu mjesečnu plaću za redovno radno vrijeme, ali propisuje da minimalna ne smije biti manja od €620 počevši od 1. siječnja 2023. (Prijelazna odredba br. 26), a od 1. siječnja 2024. €700 (Prijelazna odredba br. 27).

Izmjene Zakona o radu koje se odnose na glavnu regulaciju minimalne plaće uvedene su 12. prosinca 2002., 23. listopada 2014. i 27. svibnja 2021.

Godišnja promjena minimalne plaće određena je godišnjim Pravilnikom Kabineta ministara.

Nakon 2015. nova razina mjesečne minimalne plaće određena je izmjenama Pravilnika Kabineta ministara br. 656. Izmjene su usvojene 25. listopada 2016. (Pravilnik br. 683, važeći od 1. siječnja 2017.); 29. kolovoza 2017. (Pravilnik br. 511, važeći od 1. siječnja 2018.); 24. studenoga 2020. (Pravilnik br. 707, važeći od 1. siječnja 2021.); 13. prosinca 2022. (Pravilnik br. 788, važeći od 1. siječnja 2023.); i 14. studenog 2023. (Pravilnik br. 657, važeći od 1. siječnja 2024.). U 2019., 2020. i 2022. minimalna mjesečna plaća nije bila promijenjena.

Godine 2025. vlada je uvela prve mjere reforme poreza na rad. U okviru reforme izmijenjeno je određivanje postupka i kriterija za iznos i određivanje minimalne plaće kako bi se prilagodilo zahtjevima Direktive o minimalnoj plaći (Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o adekvatnim minimalnim plaćama u Europskoj uniji).

Iz tog razloga tijekom 2024. godine razvijena su i usvojena dva nova normativna akta: Pravilnik Kabineta ministara br. 730 Postupci za utvrđivanje i reviziju minimalne mjesečne plaće te Izmjena pravilnika Kabineta ministara od 24. studenog 2015. Uredba br. 656 o iznosu minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i izračunu minimalne satnice.

Stopa minimalne plaće za 2026. godinu određuje se prema Zakonu o radu i trima pravilima Kabineta ministara:

  1. Pravilnik Kabineta ministara br. 656 Pravilnik o iznosu minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i izračunu minimalne satnice, donesen u skladu s člankom 61., drugim dijelom Zakona o radu, usvojenim 24. studenog 2015.

Propisi određuju iznos minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i postupak (formulu) za izračun minimalne satnice po satu. Ova uredba izmijenjena je Uredbom kabineta br. 680, usvojenom 19. studenog 2025. Trenutno izdanje određuje da je minimalna mjesečna plaća unutar redovnog radnog vremena 780 €

  1. Pravilnik Kabineta ministara br. 730 Postupci za određivanje i preispitivanje minimalne mjesečne plaće, izdani u skladu s člankom 61., trećim dijelom Zakona o radu, usvojenim 19. studenog 2024.

  2. Pravilnik Kabineta ministara br. 680 Izmjena Pravilnika Kabineta ministara br. 656 od 24. studenog 2015. 'Propisi o iznosu minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i izračunu minimalne satnice', izdani u skladu s Zakonom o radu, članak 61, drugi dio, 19. studenog 2025.

Izmjene određuju da minimalna mjesečna plaća u redovnom radnom vremenu treba biti €780, te (stavak 2) da Pravilnik stupa na snagu 1. siječnja 2026.

Ministarstvo socijalne skrbi mora izraditi početni prijedlog za razinu minimalne plaće, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija moraju pripremiti ekonomske prognoze i pokazatelje te informacije o očekivanim promjenama poreza, Središnji statistički ured Latvije (CSP) i Državna porezna služba moraju pružiti širok spektar statističkih podataka. Uloga socijalnih partnera – Konfederacije poslodavaca Latvije (LDDK) i Konfederacije slobodnih sindikata Latvije (LBAS) posebno je određena člankom 5. Uredbe br. 730.

Tripartitno vijeće za suradnju također sudjeluje u određivanju minimalnih plaća kao platforma za konzultacije. To je mjesto gdje se zakonska minimalna plaća koordinira među nacionalnim socijalnim partnerima – vladom, LBAS-om i LDDK-om. Rezultati koordinacije utvrđuju se u zapisnicima sastanaka. Samo Vijeće ne daje prijedloge za godišnju minimalnu plaću.

Kako bi se izračunao utjecaj razvijenog prijedloga minimalne mjesečne plaće na državne i lokalne proračune, CSP, Državna kancelarija i Ministarstvo pravosuđa moraju dostaviti dodatne informacije Ministarstvu socijalne skrbi.

Popis aktera i njihove uloge određeni su u zakonodavstvu.

Osim ako se socijalni partneri i vlada ne dogovore drugačije, zakonska minimalna plaća mijenja se iz godine u godinu. Kategorije plaća izvedene iz minimalne plaće prilagođavaju se u skladu s promjenama minimalne plaće. Tijekom posljednjih pet godina (2018.–2025.) minimalna plaća ostala je nepromijenjena tijekom svake godine.

Dva preduvjeta važna su za trenutni proces određivanja zakonske minimalne plaće. Prvi je postojanje institucija i infrastrukture za socijalni dijalog, a drugi je postojanje pravne osnove za sudjelovanje socijalnih partnera.

Općenito, proces određivanja minimalne plaće nije se promijenio od uspostave dvaju važnih dijelova infrastrukture socijalnog dijaloga – nacionalne organizacije poslodavaca LDDK (1993.) i Tripartitnog savjetodavnog vijeća poslodavaca, država i sindikata u Latviji (također 1993.), koji je 1998. transformiran u Nacionalno vijeće za tripartitnu suradnju (NTSP). U to je vrijeme već postojao nacionalni sindikat LBAS. Dakle, stvara se prvi preduvjet. NTSP je relevantno 'savjetodavno tijelo' u smislu Direktive o minimalnoj plaći – uključuje socijalne partnere i savjetuje vladu o svim pitanjima minimalne plaće (vrijednost i proces određivanja). NTSP ima 10 tematskih podvijeća kojima upravljaju ministri sektora koji predstavlja. Sam NTSP vodi premijer. NTSP i podvijeća grade se na temelju ravnopravnosti svih stranaka. Ministarstva imenuju devet predstavnika u NTSP-u i vođu NTSP-a, a društveni partneri također nominiraju po devet predstavnika sa svoje strane. Vijeće i podvijeća djeluju prema svojim statutima. Predstavnike socijalnih partnera u NTSP-u i njegovim podvijećima imenuje uprava (vijeća ili odbori) organizacija socijalnih partnera. Pravo glasa nije ograničeno u NTSP-u i njegovim podvijećima.

Pravilnik Kabineta ministara br. 606 ('Poslovnik Kabineta') propisuje da svako ministarstvo treba obavijestiti javnost o sadržaju i značajnim promjenama dokumenata koje razmatra Kabinet ministara, a koji su važni za sektor i važni za javni interes (čl. 51). Nadalje, propisi navode da nadležno ministarstvo treba upravljati pripremom nacrta sporazuma, navodeći ministarstva ili tijela s kojima se taj nacrt treba dogovoriti. Među njima, propis navodi 'organizacije Nacionalnog tripartitnog vijeća za suradnju - Latvijsku konfederaciju poslodavaca i Slobodnu sindikalnu konfederaciju Latvije - ako nacrt utječe na interese poslodavaca i zaposlenika' (članak 52.2.7).

Ministarstvo ili nadležno tijelo prima relevantne informacije na Jedinstvenom portalu za izradu i dogovaranje nacrta pravnih akata (TAP portal). TAP portal je državni informacijski sustav koji se koristi za osiguranje rada Kabineta ministara, za informiranje javnosti i sudjelovanje u izradi pravnog akta. Njime upravlja Državna kancelarija (VK). Dakle, uspostavljen je i drugi preduvjet.

Postupak utvrđivanja minimalne plaće određen je Pravilnikom Kabineta ministara br. 730 Postupci za utvrđivanje i reviziju minimalne mjesečne plaće te izmjenom Pravilnika Kabineta ministara od 24. studenog 2015. br. 656 Uredbe o iznosu minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i izračunu minimalne satnice. Proces se odvija u nekoliko koraka.

Rasprave o minimalnoj plaći među socijalnim partnerima i vladom počinju u proljeće ili čak ranije, obično prije rasprave o državnom proračunu. Prema Uredbi br. 730 Ministarstvo socijalne skrbi priprema prijedlog o minimalnoj plaći za proračunsku godinu (prvi korak), a socijalni partneri razmatraju njihov prijedlog (drugi korak). Zatim se prijedlozi raspravljaju u različitim modalitetima (treći korak), a na kraju u Nacionalnom vijeću za tripartitnu suradnju (četvrti korak). Konačnu odluku donosi vlada i formalizira se u godišnjim Pravilniku Kabineta ministara (peti korak).

Postojala je samo jedna iznimka, predstavljena uvođenjem dviju novih normi u prijelaznim odredbama zakona o radu koje su obvezale Kabinet ministara da odredi minimalne plaće u određenoj mjeri u 2023. i 2024. godini. Međutim, o tim su iznosima raspravljali sindikati, poslodavci i vlada prije usvajanja izmjena (2022.).

Prema Pravilniku Kabineta ministara br. 730, Ministarstvo socijalne skrbi godišnje izrađuje prijedlog o iznosu minimalne mjesečne plaće (do bilo kojeg cijelog broja s točnošću od jednog eura) za sljedeću godinu, uzimajući u obzir pokazatelje navedene u sljedećoj tablici:

Criterion

How is this defined/operationalised?

Regulation or practice

Reference value

Determined at 46% of the average gross salary calculated by the Central Statistical Bureau (CSP) for the last 12 available months

Regulations of Cabinet of Ministers No. 730 'Procedures for the determination and review of the minimum monthly salary' (Cabinet of Ministers, 2024)

Art 2, part 2.1.

Macroeconomic forecasts and assessments of changes in the economic situation for the previous year, including the development of labour productivity

Should be prepared by the Ministry of Economics and the Ministry of Finance

Art.2, part 2.2.

Possible changes to the tax system for the next two years

Information provided by the Ministry of Finance regarding possible changes to personal income tax rates, the amount of the non-taxable minimum of the personal income tax and the amount of the relief for dependents

Art. 2, part 2.3

The minimum income level and the poverty risk threshold

Calculated for the last available year from CSP

Art. 2, part 2.4.1

Changes in the labour cost index compared to the corresponding period of the previous year

Calculated by CSP

Art. 2, part 2.4.2

The ratio calculated for the last available month: the number of employees whose employment income is equal to or less than the minimum monthly wage, to the total number of employees (at national and regional levels)

Calculated by CSP

Art. 2, part 2.4.3

The average change in consumer prices calculated for the latest available period over the 12 months compared to the previous 12 months

Calculated by CSP

Art. 2, part 2.4.4

Unemployment rate indicators for the previous year (national and regional levels)

CSP data

Art. 2, part 2.4.5.1

The average monthly gross salary in the country and in the private sector in the previous year (at the national and regional levels and by sector)

CSP data

Art. 2, part 2.4.5.2

Indicators of the population's risk of poverty and social exclusion for the last available year

CSP data

Art. 2, part 2.4.5.3.

Average gross employment income and hours worked

Calculated by CSP, using information from the State Revenue Service on employees' employment income and the number of hours worked per month in the previous calendar year in accordance with the information indicated in employers' reports on mandatory state social insurance contributions from employees' employment income, personal income tax and the state duty of the business risk in the reporting month

Art. 2, part 2.4.6

The number of unemployed people in the previous year

Information from the State Employment Agency

Art. 2, part 2.6

Summary of the minimum monthly gross wage published on the website of the European Union's statistical office Eurostat and its possible changes in the coming year in other European Union countries, as well as a comparison of the ratio of the minimum monthly wage to the average wage in these countries

Prepared by the Ministry of Welfare's

Art. 2, part 2.10

Izvor: Pravilnik Kabineta ministara br. 730 'Postupci za utvrđivanje i reviziju minimalne mjesečne plaće'.

Minimalna plaća za 2025. i 2026. godinu (nakon usvajanja nove normativne regulative unutar reforme minimalne plaće usmjerene na približavanje EU-ovoj direktivi o minimalnoj plaći) određuje se prema novoj metodologiji koja se temelji na korištenju 13 kriterija.

Tablica prikazuje koje kriterije za izračun godišnje minimalne plaće treba obavezno uzeti u obzir. Od njih najvažniji je prvi kriterij, koji se smatra 'referentnom vrijednošću'. Referentna vrijednost uvedena je Uredbom Kabineta ministara br. 730 (usvojenom 2024.). Drugi kriteriji uvedeni su ranije (vidi, na primjer, Pravilnik Kabineta ministara br. 563 Postupak za određivanje i pregled minimalne mjesečne plaće (deset kriterija). Međutim, u praksi su ti kriteriji bili slabo poštivani.

  • Pravilnik Kabineta ministara br. 563 Postupak za određivanje i reviziju minimalne mjesečne plaće (Minimālās mēneša darba algas noteikšanas un pārskatīšanas kārtība), usvojen 18. kolovoza 2016.,

Među obaveznim kriterijima koje treba uzeti u obzir, prvi je referentna vrijednost. Ovaj kriterij nije službeno definiran kao mjera adekvatnosti minimalne plaće, ali je povezan s realnim referentnim dohotkom povezanim s konceptom socijalne skrbi.

Prema Pravilniku br. 730, minimalna plaća treba biti postavljena na 46% prosječne bruto plaće koju izračunava Središnji statistički ured (CSB) za posljednjih 12 raspoloživih mjeseci. Ovo pravilo je prvi put primijenjeno pri izračunu minimalne plaće za 2025. godinu, koja je određena 2024. (usvojeno 19. studenog 2024.). Ministarstvo financija daje sljedeće informacije o određivanju referentnog razdoblja: na temelju prosječne bruto plaće izračunate od strane CSB-a za posljednjih 12 raspoloživih mjeseci, tj. 1.685 € za 2024., minimalna plaća za 2026. bit će postavljena na €775,1 i zaokružena na €780, što je 5,4% više nego 2025.

Prijedlog za 2026. godinu razvijen je u vrijeme kada su CSB podaci o prosječnoj bruto plaći od travnja 2024. do ožujka 2025. bili dostupni. Kasnije su postali dostupni podaci za razdoblje od srpnja 2024. do lipnja 2025. Prosječna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 1.753 € (46% = 806 €). Budući da je iznos od 780 € već bio dogovoren u NTSP-u, nije se mijenjao.

Omjer minimalne plaće i prosječne plaće može se smatrati procjenom adekvatnosti. Gornja tablica prikazuje relevantne odredbe latvijskog prava.

Svake godine (već prije Direktive), Ministarstvo socijalne skrbi priprema izvješće 'O stanju minimalne plaće u [relevantnoj godini]' (Ziņojums 'Par minimālās algas situāciju 2025. gadā'). Ovo se može smatrati glavnim analitičkim dokumentom o minimalnoj plaći u Latviji, jer objedinjuje podatke o razvoju plaća, makroekonomskim uvjetima i društvenim pokazateljima te čini osnovu za godišnje odluke Kabineta ministara o razini zakonske minimalne plaće.

Međutim, pri procjeni adekvatnosti uzete su u obzir još dva financijska aspekta: snagu nacionalnog gospodarstva te sposobnost državnih i lokalnih proračuna da plaćaju minimalnu plaću.

Svi zaposlenici koji rade na temelju radnog ugovora pokriveni su minimalnom plaćom. To proizlazi iz dviju normi radnog prava: prvo, da su radni zakon i drugi zakoni i propisi koji reguliraju radni odnos obvezujući za sve poslodavce bez obzira na njihov pravni status i za zaposlenike ako je međusobni pravni odnos između poslodavaca i zaposlenika temeljen na ugovoru o radu (članak 2 stavak 1)); i drugo, da minimalna plaća ne smije biti niža od minimalne razine koju određuje država (članak 61. stavak 1)).

Postoji samo jedna mjesečna zakonska minimalna stopa, koja je određena Pravilnikom Kabineta ministara koji se primjenjuje na odgovarajuću godinu. Zakon o radu propisuje kraće radno vrijeme za neke kategorije radnika. Redovito radno vrijeme zaposlenika povezano sa posebnim rizikom ne smije prelaziti sedam sati dnevno i 35 sati tjedno ako su angažirani u takvom radu najmanje 50% redovnog dnevnog ili tjednog radnog vremena. Kabinet ministara može odrediti redovito skraćeno radno vrijeme i za druge kategorije zaposlenika (članak 131. stavak 3)). Za osobe mlađe od 18 godina radni tjedan od pet dana ne smije se prekoračiti (članak 132. stavak 1)). Djeca koja su navršila 13 godina ne smiju biti zaposlena više od dva sata dnevno i više od 10 sati tjedno ako se posao obavlja tijekom školske godine; i više od četiri sata dnevno i više od 20 sati tjedno ako se rad obavlja u vrijeme praznika u obrazovnoj ustanovi, ali ako je dijete navršilo 15 godina – više od sedam sati dnevno i više od 35 sati tjedno (članak 132 (2)). Adolescenti ne smiju biti zaposleni više od sedam sati dnevno i više od 35 sati tjedno (članak 132 (3)).

Neke kategorije radnika imaju posebne sheme plaća koje uključuju minimalne razine, ali one se ne smatraju zakonskom minimalnom plaćom. Različiti minimumi postavljaju se za svaku od platnih klasa relevantnih za određene razine kvalifikacija radnika. Minimalne razine nižih platnih razreda trebale bi biti usklađene sa zakonskom minimalnom plaćom, ali nije potrebno da ona bude jednaka zakonskoj minimalnoj plaći. Određivanje plaća za takve skupine radnika utvrđeno je Zakonom o plaćama službenika i zaposlenika državnih i lokalnih vlasti, usvojenim 2009., ali često mijenjanim. Zakon se primjenjuje na radnike u 22 državne i lokalne upravne institucije.

Minimalna satnica i minimalna mjesečna naknada za rad osuđene osobe prema radu koju obavlja i ciljevima resocijalizacije su sljedeći:

1. 50% minimalne satnice i minimalne mjesečne naknade za rad utvrđene u državi za standardno radno vrijeme – za osuđenu osobu koja izdržava kaznu u zatvorenom ili djelomično zatvorenom zatvoru;

2. ekvivalent minimalnoj satnici utvrđenoj u državi - za osuđenu osobu koja služi kaznu u otvorenom zatvoru;

3. 50% minimalne satnice utvrđene u državi za maloljetnika - za osuđenog maloljetnika.

Najnoviji propisi određuju samo iznos mjesečne minimalne plaće. Pravilnik Kabineta ministara br. 656, usvojen 24. studenog 2015., 'Pravila o iznosu minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i izračunu minimalne satnice', uspostavio je nova načela utvrđivanja minimalne plaće. Prije 2015. godine, godišnji propisi Kabineta ministara određivali su iznos minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i iznos minimalne satnice (na primjer, Pravilnik br. 665, Kabinet ministara, 2013a), dok Pravilnik br. 656 određuje iznos minimalne mjesečne plaće unutar redovnog radnog vremena i postupak (formulu) za izračun minimalne satnice. Minimalna satnica izračunava se iz iznosa minimalne mjesečne plaće dijeljenjem s brojem sati redovnog radnog vremena po relevantnom mjesecu (petodnevni radni tjedan i 40 sati tjedno ili petodnevni radni tjedan i 35 sati tjedno ili šestodnevni radni tjedan i 40 sati tjedno ili šestodnevni radni tjedan i 35 sati tjedno). To znači da se minimalna satnica može mijenjati svaki mjesec i godinu čak i ako minimalna mjesečna plaća ostane nepromijenjena.

Mjesečna stopa iznosi 12 uplata godišnje.

Samo jedna razina minimalne plaće određena je Pravilnikom Kabineta ministara. Nema dodatnih komponenti plaće koje se računaju u minimalnu plaću.

Plaće po komadu, koje su isplate temeljene na dovršenoj količini posla, a ne na vremenu potrebnom za njegovo dovršetak, također su regulirane zakonima o minimalnoj plaći. Prema Državnom inspektoratu rada (VDI), ovaj sustav uključuje naknadu radnicima za količinu obavljenog rada, bez obzira na vrijeme provedeno. Međutim, prema ovom sustavu, poslodavci i dalje moraju osigurati da radnici dobiju dogovorenu količinu posla unutar određenog radnog vremena, na temelju odobrenih cijena za zadatke. Ove cjenovne strukture moraju jamčiti da, unutar granica redovnog radnog vremena, zaposlenik s odgovarajućim kvalifikacijama, pod uvjetima razumnog intenziteta, prima barem minimalnu plaću koju određuje država i može zarađivati više. Ako zaposlenik završi posao u redovnom radnom vremenu, ali izračunata plaća padne ispod minimalne plaće u zemlji, poslodavac je dužan nadoknaditi razliku do minimalne plaće.

Poslodavac mora osigurati točnu evidenciju i naknadu za rad koji zaposlenik obavlja. Iako se plaće po komadu računaju bez obzira na vrijeme u kojem su plaćene, čak i u slučaju plaća po komadu, poslodavac mora ispuniti obvezu propisanu Zakonom o radu i točno navesti stvarno odrađene sate zaposlenika, što je ključno za identifikaciju mogućeg prekovremenog rada, noćnog rada, i rad koji se obavlja tijekom praznika, za koji zaposlenik mora primiti dodatnu naknadu (dopunu).

Ni Zakon o radu ni Pravilnik Kabineta ministara br. 656 ili br. 563 ne dopuštaju odbitke od minimalne plaće kao takve. Sve ovisne vrijednosti minimalne plaće izračunavaju se iz nominalnog iznosa minimalne plaće.

Vrijednosti koje se računaju u minimalnu plaću određene su u nekoliko zakona izvan okvira radnog zakonodavstva. Sažeti su u sljedećoj tablici:

Component

Normative regulation

Social insurance payment

Law On State Social Insurance (Latvian Saeima, 1997)

Personal income tax

Law On Personal income tax (Latvian Saeima, 1993)

Izvor: Dārziņa L., (2023), relevantna normativna regulacija.

Službeni statistički ured (CSP) redovito izvještava o iznosu minimalne plaće i nudi razne statistike o raspodjeli prihoda zaposlenika u nekoliko kategorija. To uključuje raspodjelu zaposlenika na temelju prosječnog bruto mjesečnog prihoda tijekom dvije uzastopne godine, spola i dobnih skupina, sektora i vrsta gospodarskih aktivnosti. Međutim, ti podaci općenito ne razlikuju primatelje minimalne plaće, osim u slučajevima kada se dohodovni razredi poklapaju s pragom minimalne plaće.

Svake godine Ministarstvo socijalne skrbi sastavlja i objavljuje izvješće o situaciji s minimalnom plaćom na svojoj web stranici. Prilikom predlaganja promjena u Kabinetu ministara, Ministarstvo uključuje anotirani nacrt zakona koji sadrži posebno pripremljene statističke podatke o radnicima koji primaju minimalnu plaću ili manje.

1 September 2026
Minimalne plaće u 2026.: Godišnji pregled
Određivanje minimalne plaće diljem EU-a postalo je sve dinamičnije i pomno praćeno područje politike, oblikovano prijenosom Direktive o minimalnoj plaći EU-a i desetljećem kontinuiranog rasta zakonskih stopa u realnim iznosima. Ovo izvješće analizira rasprave o određivanju plaća koje su se odvijale među državama članicama i Norveškom 2025. godine, s naglaskom na zemlje s i bez nacionalne minimalne plaće, na međusobni utjecaj minimalnih plaća i kolektivnog pregovaranja u nisko plaćenim sektorima te rastuću ulogu indikativnih referentnih vrijednosti u oblikovanju nacionalnih odluka.
Read more
Izvješće o istraživanju
30 January 2026
Stvarni rast minimalnih plaća u 2026., uz napredak i usporavanje ambicija država članica
Većina država članica EU-a promijenila je razinu svoje nacionalne minimalne plaće od 1. siječnja 2026. i, kao i prethodne godine, opća slika je značajna povećanja – znatno iznad povećanja cijena.
Read more
Članak
Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies

All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.

See all EU institutions and bodies