Minimalna plaća u Mađarskoj

• Zakon o radu (Prvi zakon iz 2012.)opens in new tab

• Vladin dekret 426/2025 (XII.23)opens in new tab

U listopadu 2024. uvedene su značajne promjene pravila o minimalnoj plaći. Vladina uredba 308/2024 (X. 24.) 'O detaljnim pravilima za konzultacije o obveznoj minimalnoj plaći i zajamčenoj minimalnoj plaći te izmjeni određenih vladinih propisa radi transponiranja Direktive (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o minimalnoj plaći koja će biti zajamčena u Europskoj uniji' sadrži nekoliko izmjena. Najvažnije promjene su:

• pojašnjava pravni status VKF-a kao foruma za pregovore o minimalnoj plaći; prava i obveze partnera (poslodavaca, predstavnika radnika i vlade)

• definira kriterije koje treba uzeti u obzir pri određivanju minimalne plaće

• propisuje točan postupak i uvjete za pregovore o minimalnoj plaći

• navodi da minimalna plaća treba ciljati na 50% prosječne redovne bruto plaće

Godišnja minimalna plaća pregovara se između tripartitnog stalnog savjetodavnog foruma sektora konkurentnosti i Vlade (VKF). VKF je osnovan 2012. godine. Djeluje kao savjetodavno tijelo koje ispunjava zahtjeve Direktive o minimalnoj plaći.

Članovi VKF-a su vlada, tri sindikalne konfederacije i tri glavne organizacije poslodavaca. Članovi VKF-a nominirani su 2012. godine na temelju načela da su najveće organizacije na obje strane.

Sindikati:

• Demokratska liga neovisnih sindikata (LIGA)

• Mađarska konfederacija sindikata (MASZSZ)

• Nacionalna federacija radničkih vijeća (MOSZ)

Organizacije poslodavaca:

• Nacionalna federacija općih potrošačkih zadruga i trgovačkih udruga (ÁFEOSZ-Coop Szövetség, KÉSZ)

• Nacionalna konfederacija poslodavaca i industrijalaca (MGYOSZ)

• Nacionalna udruga poduzetnika i poslodavaca (VOSZ)

Od svog osnutka, članstvo VKF-a ostalo je nepromijenjeno. Godišnja minimalna plaća spominje se u zakonima VKF-a. Točka 3.b) poslovnika navodi da se članovi VKF-a trebaju konzultirati i dogovoriti 'o predloženim vladinim mjerama koje utječu na prihode radnika u konkurentnom sektoru (obavezna minimalna plaća, zajamčena minimalna plaća, dodaci za plaću) [...]'

Članak 153. Zakona o radu predviđa određivanje minimalne plaće, ali ne spominje VKF. Umjesto toga, navodi da 'vlada određuje minimalnu plaću dekretom, nakon konzultacija s Nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećem (NGTT)'. Zapravo, NGTT raspravlja o načelima za povećanje minimalne plaće svake godine, ali ne odlučuje o razini povećanja minimalne plaće. Niti to može učiniti jer predstavlja ne samo društvene partnere, već i akademsku zajednicu, crkve, umjetnost i nevladine organizacije.

Do 2024. godine VKF nije bio reguliran zakonom. Uključen je u organizacijska i operativna pravila Ministarstva gospodarskog razvoja (Gazdaságfejlesztési Minisztérium, GFM).

Vladina uredba 308/2024 (X. 24.) Članak 1. stavak 1 određuje VKF kao forum za pregovore o minimalnoj plaći, stvarajući jasnu pravnu osnovu za pregovore o minimalnoj plaći. Aktivnosti, članstvo i mandat VKF-a nisu se promijenili, već samo njegov pravni status.

Načela za određivanje godišnjih minimalnih plaća, kako za nekvalificirane radnike tako i za kvalificirane radnike ('zajamčene'), nisu se promijenila u posljednjih 13 godina. Članak 153. Zakona o radu daje vladi ovlast da određuje minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima. Minimalna plaća uglavnom se pregovara između poslodavaca i radničkih organizacija u okviru VKF-a. Ako socijalni partneri postignu dogovor, vlada je, prilikom određivanja prilagodbe dekretom, vezana razinom postignutom dogovorom socijalnih partnera. Ako socijalni partneri ne postignu dogovor, vlada može jednostrano odrediti razinu minimalne plaće. Međutim, to se nije dogodilo u posljednjih 13 godina.

Pristup vlade pregovaranju o minimalnoj plaći mijenjao se posljednjih godina. Bilo je godina (na primjer, 2022.) kada je vlada došla u pregovore s konkretnim prijedlogom (koji su prihvatili socijalni partneri), i godina kada vlada uopće nije intervenirala, unatoč neuspjehu socijalnih partnera da postignu dogovor. Na primjer, 2020. godine minimalna plaća nije stupila na snagu sve do veljače sljedeće godine (2021.). U razdoblju 2023.-2025. socijalni partneri su postigli dogovor na vrijeme, a relevantna vladina uredba objavljena je u Mađarskom glasniku u prosincu.

Zakon 308/2024 propisuje sljedeća pravila o postupku određivanja minimalne plaće

Članak 4. U VKF-u, odluka ili sporazum zahtijeva suglasnost većine predstavnika organizacija poslodavaca i zaposlenika s obje strane te suglasnost predstavnika Vlade.

Članak 5. propisuje da ministar inicira prvi sastanak Nadzornog odbora VKF-a radi konzultacija o obveznoj minimalnoj plaći i zajamčenoj minimalnoj plaći za sljedeću godinu do 30. rujna svake godine te istovremeno šalje najnovije podatke i prognoze o makroekonomskim pokazateljima članovima VKF-a. Ti pokazatelji navedeni su u tablici u sljedećem poglavlju.

Članak 6: Prvi sastanak za konzultacije o minimalnoj plaći i zajamčenoj minimalnoj plaći za sljedeću godinu održat će se najkasnije do 15. listopada svake godine.

Članak 7. stavak 1: Članovi će nastojati zaključiti konzultacije o minimalnim plaćama za sljedeću godinu i zajamčenim minimalnim plaćama održavanjem potrebnog broja sastanaka do 1. prosinca svake godine.

Članak 7. stavak 2: U slučaju prekoračenja roka iz stavka 1, konzultacije se završavaju na dan sklapanja dogovora o iznosu minimalne plaće i zajamčenoj minimalnoj plaći za sljedeću godinu.

Članak 8. stavak 1. VKF će svake kalendarske godine preispitivati iznos zakonske minimalne plaće i zajamčenu minimalnu plaću, ali ih također može preispitivati unutar kalendarske godine.

Članak 8. stavak 2) U slučaju pregleda unutar kalendarske godine kako je navedeno u stavku (1), ministar će pružiti makroekonomske podatke dostupne za konzultacije.

Članak 8. stavak 3. Ako VKF odluči povećati iznos zakonske minimalne plaće i zajamčenu minimalnu plaću unutar kalendarske godine, iznos i datum stupanja na snagu povećanja određuje Vlada dekretom u roku od 30 dana od sklapanja sporazuma.

Prema Zakonu o radu (čl. 153 § 3), pri određivanju minimalne plaće moraju se uzeti u obzir 'karakteristike nacionalnog tržišta rada, stanje nacionalnog gospodarstva, položaj tržišta rada u gospodarskim sektorima i geografskim područjima'. To pokazuje da zakon ne isključuje mogućnost određivanja sektorskih ili regionalnih minimalnih plaća, ali u praksi takve plaće nikada nisu određene. Što se tiče ekonomskih pokazatelja, formulacija zakona je vrlo široka.

Godine 2016. socijalni partneri potpisali su šestogodišnji tripartitni sporazum o plaćama koji je utvrdio mehanizam za povećanje godišnje minimalne plaće do 2022. (na temelju prosječnog povećanja plaće, rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i smanjenja poreza na socijalne doprinose). Međutim, to je ukinuto nakon nekoliko godina zbog užurbane evolucije ekonomskih pokazatelja (i na primjer utjecaja COVID-a). No, ono što je zadržano iz sporazuma jest smanjenje poreza na socijalne doprinose svake godine, koje je vlada zadržala do 2022. Tijekom tih šest godina, doprinosi za socijalno osiguranje koje su plaćali poslodavci (u Mađarskoj: porez na socijalno osiguranje) pali su s 27% na 13% bruto plaće.

Ekonomske varijable razmatrane u konzultacijama o minimalnim plaćama ovisile su o karakteristikama gospodarske situacije u odgovarajućoj godini. Do 2020., u razdoblju niske inflacije, glavni pokazatelji bili su prosječne plaće i gospodarski rast. U 2021., godini gospodarskog pada zbog pandemije COVID-19, glavna dilema bila je mogućnost poslodavaca da povećaju plaće. Godine 2022. i 2023. (obilježene iznimno visokom inflacijom), cilj je bio očuvati stvarnu vrijednost minimalne plaće. To je preusmjerilo fokus na prognozu inflacije. Godine 2025. pregovori su se ponovno usredotočili na gospodarsku situaciju. Godine 2025. mađarsko gospodarstvo stagniralo je tri godine, dok je inflacija značajno pala.

Vladina uredba 308/2024 (X. 24.), članak 9. propisuje da VKF određuje iznos zakonske minimalne plaće i zajamčenu minimalnu plaću uzimajući u obzir sljedeće ciljeve: postizanje pristojnog životnog standarda, smanjenje siromaštva zaposlenih i promicanje društvene kohezije i društvene konvergencije prema gore te smanjenje razlike u plaćama među spolovima.

Sljedeća temeljna načela treba uzeti u obzir pri određivanju iznosa i opsega minimalne plaće te zajamčene minimalne plaće, kako je utvrđeno člankom 10. zakona 308/2024:

a) odredbama Zakona o radu. Članak 153. stavak 3. Zakona o radu (karakteristike nacionalnog tržišta rada, stanje nacionalnog gospodarstva, tržišna situacija gospodarskih sektora i geografskih područja),

b) kupovna moć zakonski propisanih minimalnih plaća, uzimajući u obzir troškove života,

c) opću razinu i raspodjelu plaća,

(d) stopu rasta plaća,

(e) dugoročne razine i trendovi nacionalne produktivnosti.

Prema članku 5. Zakona 308/2024, vlada će do 30. rujna dostaviti sljedeće makroekonomske podatke i prognoze pregovaračkim stranama.

Samo ovih pet kriterija navedeno je u zakonu onako kako se pojavljuju u prvom stupcu, bez pojašnjenja. Drugi stupac pokazuje kako pregovaračke strane tumače i određuju te pokazatelje.

U vrijeme pregovora, gore navedeni podaci dostupni su za različita razdoblja tekuće godine: podaci o BDP-u i produktivnosti dostupni su za prva tri tromjesečja godine, dok su podaci o inflaciji, zaposlenosti i plaćama obično dostupni za prvih 8-9 mjeseci. Prognoze pružaju vlada i nacionalna banka, ali društveni partneri često se ne slažu ni s prognozama neovisnih analitičara.

Pri određivanju minimalnih plaća, stranke se očito fokusiraju na makroekonomske prognoze za sljedeću godinu, ali uzimaju u obzir i srednjoročne trendove.

U studenom 2024. socijalni partneri postigli su trogodišnji dogovor o minimalnoj plaći. Prema ovom sporazumu, minimalna plaća će porasti za 9% u 2025., 13% u 2026. i 14% u 2027. Stvarni ekonomski uvjeti za povećanje minimalne plaće u 2026. i 2027. godini su sljedeći, u postocima, u odnosu na prošlu godinu.

Sporazum propisuje da, ako aritmetički zbroj odstupanja pokazatelja premaši jedan postotni bod, bilo pozitivno ili negativno, na temelju prosječnih stvarnih podataka za prva tri tromjesečja godine koja se razmatra, članovi VKF-a će ponovno pregovarati o stopi povećanja minimalne plaće za 2026. i 2027. godinu.

U sporazumu je vlada pristala da poslodavci moraju plaćati porez na socijalne doprinose na minimalnu plaću iz prethodne godine za onoliko svojih zaposlenika koliko je zarađeno minimalnu plaću između 1. rujna i 15. studenog 2024. Isto vrijedi i za 2026. i 2027., kada bi poslodavci morali plaćati porez na socijalne doprinose jednak razini minimalne plaće iz prethodne godine u obje godine. Kako bi iskoristile ovu priliku, tvrtke su morale podnijeti prijavu do kraja 2024. godine. Mali broj tvrtki (otprilike 6.000) podnio je takve prijave.

U prva tri tromjesečja 2025. stvarni makroekonomski podaci razlikovali su se od onih navedenih u trogodišnjem sporazumu. Rast bruto nominalne zarade bio je uglavnom u skladu s očekivanjima (9,1%), no gospodarski rast (0,3%) bio je znatno niži od očekivanog, a inflacija viša (4,6%). Mađarsko gospodarstvo je u biti stagniralo tri godine. Aritmetički zbroj razlika između pokazatelja iznosio je minus 1,4 postotna boda.

Zbog razlike veće od 1 postotnog boda, strane su morale ponovno pregovarati o godišnjem dogovoru o minimalnoj plaći. Na kraju su se dogovorili o povećanju standardne minimalne plaće za 11% i povećanju zajamčene minimalne plaće za 7% od 1. siječnja 2026.

Članak 11. Vladine uredbe 308/2024 navodi da socijalni partneri nastoje osigurati da zakonska minimalna plaća doseže 50% prosječne redovne bruto zarade izračunate na temelju podataka dostupnih iz Središnjeg statističkog ureda za prethodnu godinu. Dakle, to se može smatrati indikativnom referentnom vrijednošću, iako zakon to ne naziva kao takvom.

Dekret ne postavlja rok da minimalna plaća dosegne 50% prosječne bruto plaće, već samo da to treba biti cilj u budućnosti.

Zakonska minimalna plaća primjenjuje se na sve radnike u Mađarskoj, uključujući samozaposlene. Jedina iznimka su javni radnici, koji mogu zarađivati oko polovice minimalne plaće (oko 65.000 osoba u 2024.), a njihov broj opada kako javni radnici sve više bivaju uključeni u slobodno tržište rada.

Radnici na pola radnog vremena plaćaju se proporcionalno minimalnu plaću (tjedno, dnevne i satne minimalne plaće također su regulirane zakonom).

U slučaju plaća po komadu ili drugih vrsta plaća za rad, zahtjev za radom mora biti postavljen na takvu razinu da, u slučaju ispunjavanja zahtjeva za 100% uspješnosti, plaća doseže barem minimalnu plaću definiranu zakonom (čl. 138(5) Zakona I iz 2012. o Zakonu o radu). To znači da, barem u teoriji, plaće radnika koji su plaćeni na temelju naknade za rad mogu pasti ispod razine minimalne plaće – ako ne dosegnu 100% zahtjeva za radom. Točnije, članak 138. stavak 6. Zakona o radu propisuje da je za zaposlenike koji su plaćeni isključivo na temelju plaće za rad obavezno odrediti minimalnu plaću jednaku barem polovici osnovne plaće (ova odredba mora biti zamišljena u terminima ekvivalenta punom radnom vremenom)

Varijacije zakonske minimalne plaće U Mađarskoj ne postoje poduvjeti vezani uz zakonsku minimalnu plaću. Samo javni radnici, spomenuti u prethodnoj točki, mogu zarađivati manje od zakonske minimalne plaće. Plaće javnih radnika određuje vlada godišnje na jednostranoj osnovi.

Postoje dvije vrste minimalnih plaća: 'standardna' minimalna plaća i 'zajamčena' minimalna plaća, pri čemu je potonja primjenjiva na one s najmanje srednjoškolskim obrazovanjem i uvedena je 2006. godine. Zajamčena minimalna plaća je oko 25-30% viša od standardne minimalne plaće.

Prijedlog za spajanje dviju vrsta minimalne plaće iznosio se nekoliko puta posljednjih godina. To bi se također opravdalo činjenicom da broj ljudi zaposlenih na standardnoj minimalnoj plaći stalno opada (2024. godine 230.000 ljudi radilo je na minimalnoj plaći, 414.000 na zajamčenoj. Zajedno s onima koji zarađuju između ta dva, 17% (782.000) zaposlenika pogođeno je povećanjem zakonske minimalne plaće.

Do sada nije postignut dogovor, ali je posljednjih godina standardna minimalna plaća porasla više od zajamčene minimalne plaće, što je smanjilo razliku između dviju vrsta minimalne plaće. Neki sindikati protive se približavanju dviju minimalnih plaća, tvrdeći da to stavlja kvalificirane radnike u nepovoljan položaj u odnosu na nekvalificirane, što bi moglo obeshrabriti sudjelovanje u obrazovanju.

Zakonske minimalne plaće uključuju 12 mjesečnih uplata godišnje, bez dodatnih mjesečnih bonusa. Svake godine vladin dekret o minimalnoj plaći detaljno regulira mjesečnu, tjednu, dnevnu i satnu minimalnu plaću. Dnevna cijena je 8 sati, tjedna 40 sati i mjesečna jedan kalendarski mjesec.

Ako je dnevno radno vrijeme manje od (ili više od) osam sati, dnevna plaća mora biti smanjena (ili povećana) za minimalnu plaću po satu.

Vladine godišnje uredbe o minimalnoj plaći ne predviđaju nikakve odbitke ili bonuse. Članak 153. Zakona o radu također ne predviđa dodatne naknade. Jedini uvjet je da naknada za rad mora doseći minimalnu plaću propisanu zakonom.

Radnik s minimalnom plaćom ima pravo na prekovremeni rad i naknade za godišnji odmor na isti način kao i svaki drugi radnik. Za to vrijeme isplaćuju se dnevna ili satnica minimalne plaće s istim multiplikatorom kao i radnici bez minimalne plaće. Zakon ne spominje nikakve odredbe o 'prehrani i smještaju', što implicira da se radnici s minimalnom plaćom tretiraju jednako kao i ostali zaposlenici.

Ne postoji redovito izvješće o razvoju minimalne plaće u Mađarskoj u smislu analize utjecaja povećanja minimalne plaće, jer ne postoji organizacija posebno posvećena razvoju minimalne plaće. Postoje samo ad-hoc studije neovisnih istraživača.

• Balatoni, A. (2020), ' A hazai minimálbér szintje megfelel gazdasági fejlettségünknekPDFopens in new tab '. ('Razina domaće minimalne plaće odgovara našem gospodarskom razvoju') Magyar Nemzeti Bank. 18. studenog

• Gallai, S., Tóth, M.B. (2022), ' Kinek fáj a minimálbér-emelés?opens in new tab ' (Kome šteti povećanje minimalne plaće?) Corvinák, 14. siječnja.

• Gáspár, A., Reizer, B. (2023), Újabb hozzászólás az ismét elmaradt minimálbérvitához (Još jedan komentar o raspravi o odgođenoj minimalnoj plaći). Közgazdasági Szemle LXX. ÉVF., 2023. Április (str. 365–380.) https://www.kszemle.hu/tartalom/cikk.php?id=2116opens in new tab

• Gyulavári, T., Kártyás, G. (2023). A Kollektív szerződéses lefedettség csökkenése Magyarországon 2012-23. (Pad pokrivenosti kolektivnim pregovorima u Mađarskoj 2012.-23.). Friedrich Ebert Stiftung, Budimpešta. https://library.fes.de/pdf-files/bueros/budapest/20640.pdfPDFopens in new tab

• Köllő, J. (2021), ' Nálunk minden fordítva történtopens in new tab ' (Kod nas je sve bilo obrnuto), Magyar Narancs, 11. listopada.

• MKIK-GVI (2024), Utjecaj povećanja minimalne plaće i zajamčene minimalne plaće na domaća poduzećaPDFopens in new tab. Brza analiza - 21. studenog 2024.

• Molnár, D., Regős, G., (2023), A minimálbér emelés mint gazdaságpolitikai eszköz (Povećanje minimalne plaće kao alat ekonomske politike), Polgári Szemle, 2023/1-3, str. 13-30. ' A minimálbér emelés, mint gazdaságpolitikai eszközPDFopens in new tab '

• Nábelek, F. (2022), A minimálbér és a garantált bérminimum emelésére adott vállalati válaszok, bérváltozások – 2022 (PDFopens in new tab Poslovni odgovori na minimalnu plaću i zajamčena povećanja minimalne plaće, promjene plaća – 2022), MKIK-GVI, Institut za ekonomska i poduzetnička istraživanja pri Mađarskoj gospodarskoj i industrijskoj komori, Budimpešta.

• Pogátsa, Z. (2022), ' Az európai minimálbérre még éveket kell várniopens in new tab ' (Europska minimalna plaća je još godinama daleko'), Novekedes.hu, 20. lipnja.

• Sipka, P., Zaccaria, M. L. (2022), Tisztességes munkáért méltányos bérezés kontra versenyképesség – az európai minimálbér-irányelv jelentősége és várható hatásaiopens in new tab. (Pravedna plaća za pošten rad nasuprot konkurentnosti – značaj i očekivani učinci europske direktive o minimalnoj plaći). Munkajog. 2022/4. 1-8. o. prosinac 2022. Tisztességes munkáért méltányos bérezés kontra versenyképesség – article linkopens in new tab

• Scharle, Á., Váradi, B., Krekó, J. (2022a), ' Mire és hogyan hat a minimálbér-emelés?opens in new tab ' (Što i kako povećanje minimalne plaće utječe?) G7 EKONOMI, 10. prosinca.

• Scharle, Á., Váradi, B., Krekó, J, (2022b), Mire nem jó a minimálbér-emelés?opens in new tab (Zašto povećanje minimalne plaće nije dobro?) G7 EKONOMI, 14. prosinca.

• Virovácz, P. (2021), ' A túl magas minimálbér árát végül a háztartások fizetikopens in new tab ' (Kućanstva na kraju plaćaju cijenu pretjerano visoke minimalne plaće), Portfolio.hu, 23. lipnja.