Migranti se suočavaju s dugim putem integracije na europsko tržište rada
Izbjeglička kriza postavila je značajne izazove za Europu – od Drugog svjetskog rata nismo vidjeli tako veliku migraciju ljudi. Egzodus iz ratom razorenih regija u početku je predstavljao humanitarni izazov za zemlje na prvoj liniji kao što su Grčka i Italija. Međutim, dugoročni izazov u vezi s uspješnom integracijom novih dolazaka problem je za Europu u cjelini. Integracija tih novih migranata na tržište rada ključna je, ne samo za njihovu socijalnu uključenost, već i za gospodarsku i političku koheziju Europe.
Učinkovita i pravodobna integracija novih migranata na tržište rada postala je istaknuto pitanje u političkom programu u mnogim državama članicama EU-a. To nije iznenađujuće jer je, osim što olakšava socijalnu uključenost, integracija na tržište rada važna za smanjenje pritiska na socijalne sustave, gospodarski je racionalan odgovor (na izbjegličku krizu) i dugoročno može ublažiti probleme u Europi zbog starenja stanovništva i smanjenja radne snage. Nadalje, učinkovitom i održivom integracijom na tržište rada može se poboljšati socijalna kohezija na lokalnoj razini i u društvu u cjelini – na primjer, novopridošle izbjeglice i tražitelji azila mogu se preko svojih kolega na radnom mjestu više uključiti na razini zajednice i u druge društvene aktivnosti.
Izbjeglička kriza pogodila je sve zemlje EU-a, mnoge izravno. To nije pitanje koje je ograničeno na nacionalne granice, niti se može promatrati izolirano. U izvješću Eurofounda o pristupima integraciji izbjeglica i tražitelja azila na tržište rada razmatraju se praktične mjere koje su poduzete u različitim državama članicama EU-a. Jasno je da integracija tih novih migranata na tržište rada nije samo pitanje vještina ili pravnih postupaka, već uključuje i životne uvjete, geografsku raspodjelu, poticaje za poslodavce i obrazovanje.
Na primjer, životni uvjeti u prihvatnim centrima često su neprikladni za pripremu ljudi za ulazak na tržište rada. Prijavljena je prenapučenost i loši uvjeti, kao i nedostatak smještaja. Iako se planira geografska raspodjela tražitelja azila i izbjeglica unutar pojedinih zemalja, ne postoji jamstvo mogućnosti zapošljavanja u blizini prihvatnih centara i lokacija na kojima su migranti smješteni.
Različite situacije za izbjeglice i tražitelje azila
Također mogu postojati velike razlike u situaciji za izbjeglice (one sa službeno priznatim statusom međunarodne zaštite) i tražitelje azila (one koji su podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu i čekaju odluku). Financiranje službi za zapošljavanje tražitelja azila često je manje uspostavljeno nego za one za izbjeglice, a pristup tim uslugama nije tako jednostavan. Isto tako, prava na socijalno osiguranje za zaposlene tražitelje azila znatno se razlikuju među državama članicama i često su pravila nepovoljnija nego za druge skupine migranata, uključujući izbjeglice.
Još jedno važno pitanje je obrazovanje. Posebni aranžmani za djecu izbjeglica i tražitelja azila školske dobi nisu uvijek zajamčeni, a neke zemlje prijavljuju probleme s kapacitetima, navodeći da su škole loše pripremljene za prihvat ove specifične skupine učenika. To bi moglo uzrokovati probleme sa socijalnom mobilnošću u budućnosti i ojačati cikličku prirodu siromaštva i socijalne isključenosti.
Broj novopristiglih tražitelja azila od 2015. rezultirao je povećanom upotrebom privremenog azila. To može oslabiti položaj izbjeglica na tržištu rada jer može odvratiti poslodavce od zapošljavanja ili nuđenja dugoročnih ugovora jer nerado ulažu u osposobljavanje.
Pitanje pristupa, a ne motivacije
Unatoč tim preprekama pristupu tržištu rada, u nekoliko zemalja postoji percepcija da je nedostatak motivacije za rad prevladavajući problem koji treba riješiti, a niz država članica nedavno je smanjio neke socijalne usluge koje nisu povezane sa zapošljavanjem i naknade koje se pružaju tražiteljima azila i/ili izbjeglicama. Međutim, te mjere mogu dodatno izolirati ljude od tržišta rada jer dotičnim osobama otežavaju život u pristojnim uvjetima. Ograničenja spajanja obitelji mogu imati sličan učinak, što dodatno odgađa socijalnu uključenost (i uključivanje na tržište rada).
Izbjeglice i tražitelji azila također se suočavaju s posebnim izazovima i administrativnim ograničenjima pri samozapošljavanju, a u nizu zemalja mjere kojima se olakšava samozapošljavanje izbjeglica ili su glavne inicijative ili su općenito usmjerene na imigrante te stoga ne uzimaju u obzir posebne potrebe izbjeglica.
Unatoč tim aktualnim problemima, mora se priznati da u ključnim odredišnim zemljama postoji snažna politička volja za što bržom integracijom izbjeglica i tražitelja azila na tržište rada. Razvija se širi konsenzus da bi učinkovita integracija izbjeglica i tražitelja azila trebala biti prioritet za Europu u cjelini. Međutim, daleko smo od tog cilja i potrebni su zajednički napori koji uključuju socijalne partnere kako bi se učinkovita socijalna i ekonomska integracija izbjeglica i tražitelja azila ostvarila.
Ovaj je članak izvorno objavljen na Socijalna Europa
Ujedinjeni narodi: Svjetski dan izbjeglica
Druge poveznice
Ujedinjeni narodi: Svjetski dan izbjeglica
Publikacija: Pristupi integraciji izbjeglica i tražitelja azila na tržište rada:
Autor
Related content
14 December 2016
This report expands on existing research on the labour market integration of refugees and asylum seekers as a response to the refugee crisis. It updates information on legislation and practical arrangements in the first half of 2016, examines labour market integration in the broader context of receiving asylum seekers and supporting both them and refugees, and explores the role of the social partners. The study finds that the main countries affected made many efforts to provide faster and easier access to their labour markets for asylum seekers. In some, the social partners have been active in designing more effective labour market integration policies and have launched some promising initiatives. The sudden and large inflow of asylum seekers, however, posed many challenges, and it remains to be seen how those obstacles can be overcome.
