Profil zemlje radnog vijeka za Austriju
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Austriji. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
U pravnom smislu, nisu utvrđena jasna načela za ocjenu zakonitosti i posljedica sporova, a ne postoji ni sudska praksa Vrhovnog suda o toj temi. Legitimnost štrajkova kao oblika industrijske akcije (Kampfmittel) zaposlenika može se zaključiti, ne manje važno, iz zakonskih odredbi koje osiguravaju nepristranost države. Ipak, taj se legitimitet odnosi samo na štrajkove koji se smatraju kolektivnim radnjama koje poduzimajuzaposlenici. Općenito, to uključuje svaki oblik kontradiktornog sukoba oko plaće ili drugih uvjeta zapošljavanja između pojedinačnih poslodavaca ili organizacija poslodavaca, s jedne strane, i sindikata ili skupina zaposlenika, s druge strane. Oblici industrijske akcije koji se koriste u takvim sporovima uključuju štrajkove, blokade i bojkote. U slučaju štrajka, u pravnoj teoriji pravi se razlika između ekonomskog štrajka (wirtschaftlicher Streik), političkog štrajka (politischer Streik), neslužbenog štrajka (wilder Streik), selektivnog štrajka (Schwerpunktstreik), simboličnog štrajka koji se koristi kao upozorenje (Warnstreik) i djelomičnog štrajka (Teilstreik). U slučaju lockouta, pravi se razlika između ofenzivnog lockouta koji pokreće spor (Angriffsaussperrung) i obrambenog lockouta kao odgovor na štrajk (Abwehraussperrung). Međutim, treba napomenuti da je, s obzirom na to da se u Austriji događa tako malo industrijskih sporova, čak i stručni pristup u osnovi teoretski.
U razdoblju od 2011. do 2014. došlo je do manjih štrajkova (od kojih se najveći dogodio 2011.), dok od 2015. do 2017. nije bilo štrajkova (kao što je bio slučaj i između 2005. i 2010.). Od 2018. štrajkovi se događaju svake godine. Najveći je održan 2018. godine, s 37.923 zaposlenika koji su sudjelovali i 71.468 izgubljenih sati. U 2021. godini 5.032 osobe bile su uključene u štrajkove, što je pridonijelo 11.368 sati izgubljenih zbog industrijske akcije.
Razvoj industrijskih akcija, 2011. – 2021.
2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | |
Total number of working days lost | 56,670 | 563 | 3,277 | 3,309 | 0 | 0 | 0 | 8,934 | 1,973 | 3,687 | 1,421 |
Strike minutes per employee | 7.9 | 0.1 | 0.5 | 0.5 | 0 | 0 | 0 | 1.1 | 0.2 | 0.5 | 0.2 |
Izvori : WKÖ, 2023; ÖGB, bez datuma
Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova
Na razini poduzeća, u okviru svojih prava suodlučivanja u socijalnim pitanjima, radničko vijeće mora sudjelovati u uređenju svih socijalnih pitanja unutar poduzeća; za neka pitanja vijeće ima pravo na "paritet" – to jest suodlučivanje s poslodavcima – a za druga može pozvati odbor za mirenje i arbitražu (Schlichtungsstelle) ako se ne može postići dogovor s poslodavcem. Taj odbor, sastavljen od jednakog broja predstavnika obiju strana, sa sucem koji pruža neutralan nadzor, osniva nadležni sud za rad i socijalnu sigurnost. Odbor ima zadatak uspostaviti sporazum između stranaka o predmetnom pitanju i, ako ne uspije, odlučiti o samom slučaju.
Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova
U Austriji pojedinačno radno pravo i radni sporovi u nadležnosti su redovnih sudova. U usporedbi s tim specifičnim mehanizmima nadležnosti, alternativne metode rješavanja sporova nisu istaknuta značajka pravnog sustava zemlje za pojedinačno rješavanje sporova. U određenoj mjeri, to može biti posljedica izrazito "korporativističke" strukture industrijskih odnosa u zemlji. U slučaju pojedinačnog radnog spora, dotični zaposlenik, posebno ako u njegovom poduzeću nema radničkog vijeća, obično će se obratiti odgovarajućem sindikatu (ako je član) ili Radničkoj komori (Arbeiterkammer, AK) (čije je članstvo obvezno za sve zaposlenike u privatnom sektoru) kako bi dobio informacije, savjetovanje i pomoć u pravnim postupcima. U većini pojedinačnih radnih sporova AK ili sindikat pokušavaju intervenirati (kontaktiranjem poslodavca) kako bi se zaobišla formalna parnica pred sudovima.
Korištenje alternativnih mehanizama rješavanja sporova
Nisu dostupni službeni podaci o upotrebi alternativnih mehanizama rješavanja sporova (vidjeti prethodni odjeljak). AK objavljuje godišnje izvješće o uspješnosti u kojem izvješćuje o broju i vrstama savjetovanja koje je provela za svoje članove te o financijskim sredstvima koja bi mogla dobiti za svoje članove u sudskim i izvansudskim postupcima.
