Profil zemlje radnog vijeka za Bugarsku
Ovaj profil opisuje ključne značajke radnog života u Bugarskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Bugarskoj.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Početak radnog odnosa treba obilježiti potpisom pisanog ugovora o radu (Zakon o radu, članak 61.).
Minimalna radna dob je 18 godina. Za osobe u dobi od 16 ili 17 godina ugovor o radu mora odobriti Opći inspektorat rada. Za radnu dozvolu za maloljetnika (mlađeg od 18 godina) potrebno je podnijeti zahtjev Općoj inspekciji rada. Formalni zahtjevi (dokumenti i potvrde) za sklapanje radnog odnosa navedeni su u Uredbi br. 4 (SG br. 44 od 25. svibnja 1993., izmijenjen i dopunjen SG 99 od 12. prosinca 2017.) i odnose se na dokumente potrebne za sklapanje ugovora o radu.
Ugovor o radu mora se izdati prije početka radnog odnosa. U roku od tri dana od sklapanja ili izmjene ugovora o radu i u roku od sedam dana od njegova prestanka poslodavac ili ovlaštena osoba dužna je obavijestiti nadležnu teritorijalnu upravu Nacionalne uprave prihoda. Sklapanjem ugovora o radu poslodavac obavještava radnika o konkretnim obvezama koje proizlaze iz njegovog radnog mjesta ili obavljenog posla.
Kratkoročni ugovori o radu za kratkoročne sezonske poljoprivredne radove uvedeni su u Zakon o radu u srpnju 2015. (članak 114.a:1.), posebno za sezonske poljoprivredne poslove na svakodnevnoj osnovi prema dogovoru radnika i registriranog poljoprivrednika, za rad koji se ne smatra radnim iskustvom.
Postupci otkaza i otkaza
Zakonom o radu dopušten je sporazumni raskid ugovora o radu bez otkaznog roka i bez naknade (Zakon o radu, članak 325.1. točka 1.), otkaz radnika uz otkazni rok (članak 326.2. točka 1.), otkaz koji je pokrenuo poslodavac tijekom probnog roka (članak 71.1.), otkaz koji je pokrenuo poslodavac uz ugovorenu naknadu (članak 331.) i otkazivanje. Razlozi za prestanak radnog odnosa mogu biti istek ugovorenog roka ili završetak posla navedenog u ugovoru (Zakon o radu, članak 325:4). Ugovor o radu može se raskinuti i ako se posao prenese na nekoga tko ga ima pravo, primjerice ako se vraća s roditeljskog dopusta, ili ako radnik nije u mogućnosti obavljati dodijeljeni posao zbog bolesti koja rezultira trajnim invaliditetom ili zbog medicinskih kontraindikacija na temelju zaključka stručnog liječničkog povjerenstva. Međutim, otkaz nije dopušten na temelju ovog posljednjeg kriterija ako poslodavac ima drugi posao koji odgovara zdravlju zaposlenika i zaposlenik ga je spreman prihvatiti.
Neke kategorije radnika zaštićene su od otkaza (Zakon o radu, članak 333.), kao što su majke djece mlađe od tri godine, preraspoređeni radnici, radnici oboljeli od bolesti koju je odredio ministar zdravstva, zaposlenici koji su započeli razdoblje dopuštenog dopusta, radnici koji su izabrani predstavnici radnika, zaposlenici koji su izabrani da zastupaju radnike na području zaštite na radu, i zaposlenici koji su članovi posebnog pregovaračkog tijela europskog radničkog vijeća ili predstavničkog tijela u europskom trgovačkom ili zadružnom sektoru dok obavljaju svoje funkcije.
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
Obračun naknade za rodiljni dopust promijenio se 1. siječnja 2015. godine uvođenjem Zakona o proračunu državnog socijalnog osiguranja za 2015. godinu. Naknada za rodiljni dopust izračunava se na temelju 90% prosječnog dohotka za 24 kalendarska mjeseca prije početka rodiljnog dopusta (18 mjeseci prije 1. siječnja 2015.). Osobe koje ispunjavaju uvjete za ove doprinose trebale bi imati 12-mjesečnu evidenciju ukupnog osiguranja za ovaj rizik socijalnog osiguranja.
Nacionalni institut za socijalno osiguranje (NSSI) objavljuje tromjesečne i godišnje podatke o kratkoročnim novčanim naknadama, uključujući rodiljni i očinski/roditeljski dopust. Podaci o dopustu za očeve prikupljaju se od 2008. godine. Iskorištenost se objavljuje samo kao omjer između broja naknada (po osobi mjesečno) za muškarce i žene. Najnoviji podaci (2019.) pokazuju pad očinskih naknada nakon blagog povećanja u 2015. i 2016. godini. To može biti zato što i rodiljni i očinski dopust za odgoj djeteta iznose 380 BGN mjesečno, a muškarci i dalje imaju općenito veće plaće od žena, zbog čega je logičnije da žena odgaja dijete.
Broj naknada za skrb o djeci prema spolu, 2012.–2021.
| 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 |
Number of childcare benefits* | 91,678 | 86,463 | 85,420 | 88,212 | 90,773 | 92,048 | 92,976 | 92,569 | 87,833 | 86,083 |
Women | 90,547 | 85,370 | 84,246 | 87,011 | 89,623 | 90,933 | 92,037 | 91,750 | 87,098 | 85,356 |
Men | 1,131 | 1,093 | 1,174 | 1,201 | 1,150 | 1,115 | 939 | 819 | 735 | 727 |
Women (% of total) | 98.8 | 98.6 | 98.6 | 98.6 | 98.7 | 98.8 | 99.0 | 99.1 | 99.2 | 99.2 |
Men (% of total) | 1.2 | 1.4 | 1.4 | 1.4 | 1.3 | 1.2 | 1.0 | 0.9 | 0.8 | 0.8 |
Napomena: * Podaci se odnose na broj osoba s plaćenim naknadama Nacionalnog zavoda za socijalno osiguranje za roditeljstvo djeteta do dvije godine starosti.
Izvor: NSSI, 2021a.
Zakonski aranžmani za dopust
Maternity leave | |
Maximum duration | 410 calendar days, of which 45 days should be taken before the child’s birth. The father, instead of the mother, could use the remainder of the 410 days parental leave with the consent of the mother after the child is over six months of age |
Reimbursement | 90% of the average gross salary or the average daily insurance contribution on which contributions are paid or payable to insurance; or, for self-employed people, fully paid insurance contributions for a period of 24 calendar months (as of 2015) |
Who pays? | Social security contributions are paid by the employer and the insured person to the General Illness and Maternity Fund (ratio of 60/40). Maternity leave compensation is paid by the fund |
Legal basis | Labour Code, Social Security Code |
Parental leave | |
Maximum duration | Leave for children up to two years old (two years and six months for every additional child). It can be transferred to the father, grandmother or grandfather |
Reimbursement | The cash benefit for raising a child up to two years is fixed annually in the state budget. For 2022, it was fixed at BGN 650 (January–March 2022; €332), then increased to BGN 710 (April–December 2022; €363) |
Who pays? | Social Security Fund |
Legal basis | Labour Code, Social Security Code |
Paternity leave | |
Maximum duration | (1) Where the mother and the father are married or living in the same household, the father of a newborn child acquires the right to use 15 calendar days of leave immediately after the birth of the baby and leaving the hospital (2) The father can use the rest of the 410 days of parental leave with the consent of the mother after the child is over six months |
Reimbursement | (1) 90% of the average gross wage or average daily contributory income for up to 15 calendar days if there are 12 months of social security contributions (2) 90% of the average gross salary |
Who pays? | Social Security Fund |
Legal basis | Labour Code, Social Security Code |
Bolovanje
Prema člancima 40:5 i 41 Zakona o socijalnom osiguranju, opće načelo za osobe osigurane od opće bolesti i majčinstva jest da se dnevna novčana naknada za privremenu nesposobnost zbog bolesti izračunava na 80% prosječne bruto plaće. Za privremenu nesposobnost zbog nezgode ili profesionalne bolesti obračunava se na 90% prosječne bruto plaće ili prosječnog dnevnog dohotka od osiguranja na koji su plaćeni ili se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje.
Za prva tri dana privremene nesposobnosti osiguratelj (poslodavac) isplaćuje osiguraniku 70% prosječne dnevne bruto plaće za mjesec u kojem je nastupila privremena nesposobnost, ali ne manje od 70% prosječne ugovorene dnevne plaće.
Ako opća bolest, profesionalna bolest ili nesreća na radu nastupe 30 kalendarskih dana nakon prestanka ugovora o radu ili doprinosa za socijalno osiguranje, naknada se može isplatiti za privremenu nesposobnost, ali ne dulje od 30 kalendarskih dana (Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članak 42. stavak 3.).
Dob za umirovljenje
Uvjeti za odlazak u mirovinu na temelju doprinosa za socijalno osiguranje i dobi uređeni su Zakonom o socijalnoj sigurnosti (članak 68. stavci 1. i 2.); na snazi od 2000.). Dob za odlazak u mirovinu je 60 godina i 10 mjeseci za žene i 63 godine i 10 mjeseci za muškarce, uz staž mirovinskog staža od 35 godina i 2 mjeseca za žene te 38 godina i 2 mjeseca za muškarce.
Od 31. prosinca 2016. dob za umirovljenje povećavat će se od prvog dana svake kalendarske godine kako slijedi.
Do 31. prosinca 2029. dob za umirovljenje žena povećat će se za dva mjeseca svake kalendarske godine; od 1. siječnja 2030. povećat će se za tri mjeseca za svaku kalendarsku godinu, do 65. godine.
Do 31. prosinca 2017. dob za umirovljenje muškaraca povećat će se za dva mjeseca svake kalendarske godine; od 1. siječnja 2018. povećavat će se za mjesec dana za svaku kalendarsku godinu, do 65. godine.
Od 31. prosinca 2016. trajanje mirovinskog staža u skladu s člankom 68. (prethodno navedeno) povećava se od prvog dana svake kalendarske godine za dva mjeseca, do trajanja mirovinskog staža od 37 godina za žene i 40 godina za muškarce. Nakon 31. prosinca 2037. dob za umirovljenje povezana je s povećanjem prosječnog očekivanog životnog vijeka.
Za osobe koje nemaju pravo na mirovinu prema gore navedenim odredbama, prije 31. prosinca 2016. imale su pravo na mirovinu u dobi od 65 godina i 10 mjeseci, za žene i muškarce, ako su imali najmanje 15 godina stvarnog mirovinskog staža. Od 31. prosinca 2016. dob će se povećavati od prvog dana svake kalendarske godine za dva mjeseca, do 67. godine. U 2021. godini težina godine doprinosnog staža u mirovinskoj formuli povećala se s 1,169% na 1,35%. Od 1. srpnja 2019. taj se postotak primjenjuje (za svaku godinu radnog staža) pri izračunu iznosa mirovine za radni staž i dob te drugih mirovina iz radnog odnosa koje se dodjeljuju s datumom početka nakon 31. prosinca 2018. (Zakonik o socijalnoj sigurnosti, članak 70.).
