Profil zemlje radnog vijeka za Hrvatsku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Hrvatskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Hrvatskoj.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Zakona o radu zabranjeno je zapošljavanje osoba mlađih od 15 godina (ili između 15 i 18 godina ako je još uvijek obvezno redovito osnovno školovanje). Kada zakonski zastupnik odobri sklapanje ugovora o radu za maloljetnika (uz iznimku maloljetnika koji još uvijek pohađa obvezno redovno osnovno školovanje), maloljetnik ima pravnu nadležnost za sklapanje i raskid takvog ugovora te za poduzimanje bilo kakvih pravnih radnji. Člankom 19. točkom (a) Zakona o radu utvrđuje se posebna zaštita djece i maloljetnika. Njime se utvrđuje da je dijete, u smislu ovog zakona, osoba mlađa od 15 godina, dok je maloljetnik osoba koja je navršila 15 godina ili je starija od 15 godina i mlađa od 18 godina, dok se člankom 19. točkom (b) utvrđuju uvjeti i obilježja osoba koje rade s maloljetnicima. Izmjenom članka 19. točke (b) utvrđuju se dužnosti poslodavaca u pogledu posebne zaštite djece i maloljetnika. Izmjenom članka 21. propisano je da poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti maloljetnika. Nadalje, ministar nadležan za rad, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom propisuje prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika.
Za zaposlenike koji rade od kuće (odnosno na radnom mjestu odvojenom od poslodavca), ako radnik podnese zahtjev poslodavcu za izmjenu ugovora o radu kojim se regulira rad od kuće, poslodavac je dužan odgovoriti radniku i može odbiti zahtjev samo iz opravdanog razloga, koji se mora pismeno objasniti radniku najkasnije 30 dana od primitka prijedloga. Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku kojim poslodavac i radnik suglasno rade raditi na odvojenim radnim mjestima mora sadržavati i dodatne podatke o (1) organizaciji rada koja omogućuje dostupnost radnika i njihov nesmetan pristup poslovnom prostoru, informiranje i profesionalna komunikacija s drugim radnicima i poslodavcem, kao i trećim osobama u poslovnom procesu; (2) način bilježenja radnog vremena; (3) sredstva rada za obavljanje posla koja je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; (4) naknadu troškova nastalih zbog obavljanja posla koje je poslodavac dužan isplatiti radniku ako je rad na zasebnom radnom mjestu ugovoren kao neodređen ili ako razdoblje rada na posebnom radnom mjestu traje dulje od 15 radnih dana neprekidno; (5) način osposobljavanja i stručnog razvoja zaposlenika; (6) način ostvarivanja prava radnika na sudjelovanje u postupku odlučivanja; i (7) trajanje rada na zasebnom radnom mjestu.
Postupci otkaza i otkaza
Članak 115. Zakona o radu dopušta poslodavcu da otpusti radnike iz određenih razloga. Oni obuhvaćaju specifičnu prirodu posla u smislu organizacije i tehnologije; osobne karakteristike zaposlenika; loše postupati; i neuspjeh u ispunjavanju radnih standarda tijekom probnog razdoblja. Kada je radnik otpušten zbog promjenjive prirode posla, moraju se uzeti u obzir njegov radni staž, dob i obiteljske okolnosti.
Prava i obveze
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
Zakonski dogovori o dopustu, 2019.
| Maternity leave | |
| Maximum duration | The leave is divided into two parts. The mandatory period, used by pregnant women/mothers, lasts from the 28th day before the expected delivery date (or from the 45th day, upon medical approval) to the 70th day after birth. After this compulsory maternity leave, the mother has the right to additional maternity leave for up to six months of the life of the child. If she wants, she may transfer her leave to the father of the child with his prior consent, by a written statement (paternity leave (očinski dopust)). In cases of poor health or health risks for the mother and child, the pregnant mother is entitled to sick leave before birth for the duration of the risk (which is referred to as ‘sick leave due to illness and complications related to pregnancy’). Maternity leave can last a maximum of three years all together. |
| Reimbursement | Compensation for maternity leave for the first six months after delivery is determined based on the average salary paid for the six months prior to the month in which the maternity leave began. It amounts to 100% of the average salary paid in this period (therefore, there is no amount limit). However, for a pregnant woman/mother to exercise her right to maternity leave, she must have been employed for at least nine months continuously or 12 months with interruptions in the previous two years. This, for example, means that if a person goes on maternity leave in July, then her maternity leave allowance is calculated according to the last six paid salaries, from January to June of that year. Transportation, jubilee awards, holiday pay, etc., are not included in the compensation calculation. The maternity leave allowance for an unemployed mother amounts to €305 per month. |
| Who pays? | The national social security fund, that is, the Croatian Institute for Health Insurance (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), funded from general taxation. |
| Legal basis | Act on Maternity and Parental Benefits (Zakon o rodiljnim I roditeljskim potporama; OG 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17 and 85/22). The new Act on Maternity and Parental Benefits (OG 152/22) has been in force since 1 January 2023. |
| Parental leave | |
| Maximum duration | An employed or self-employed parent is entitled to parental leave after the child reaches the age of six months, and they may use it until the child turns eight years of age (for their first and second child). This is a personal right of both parents and they may take it for eight months (for the first and second child) or 30 months (for twins and the third and every subsequent child). As a rule, both parents can avail of parental leave of 4 or 15 months each (depending on the number of children born), but not at the same time. However, if this right is used by only one parent, then the leave can last for 6 or 30 months. Additional maternity leave may be used from six months after the birth until the child’s eighth year and may be used by both parents for an equal duration: eight months for the first and second child. The leave may be used in one period or in more parts, twice per year at most, each time for a duration of at least 30 days. |
| Reimbursement | As of an amendment on 1 August 2020, after the child is six months old, parental leave is granted in an amount up 100% of the net salary, but up to a maximum of HRK 7,500.13 or €995.45. Before 1 August 2020, this amount was HRK 5,654.20 or €751. The compensation after the first 12 months is HRK 2,328.20 or €309. |
| Who pays? | The national social security fund, that is, the Croatian Institute for Health Insurance (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), funded from general taxation. |
| Legal basis | The Labour Act, which has been harmonised with the European law, in particular the Parental Leave Directive (Directive 2010/18/EU), and the Act on Maternity and Parental Benefits. The new Act on Maternity and Parental Benefits (OG 152/22) has been in force since 1 January 2023. |
| Paternity leave | |
| Maximum duration | The legislation introduces 10 working days of paid paternity leave per child to fathers or equivalent second parents, regardless of their marital or family status. The 10 days of leave cannot be transferred to any other parent and may be taken only within six months from the birth of the child or the placement for adoption. In addition, the leave may be taken regardless of the mother’s employment status. If the mother is employed, second parents may take their leave simultaneously with the mother’s maternity leave. |
| Reimbursement | During such leave, second parents are entitled to their full salary. |
| Who pays? | The national social security fund, that is, the Croatian Institute for Health Insurance (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), funded from general taxation. |
| Legal basis | Amendments to the Act on Maternity and Parental Benefits (OG 85/22). The new Act on Maternity and Parental Benefits (OG 152/22; Article 16) has been in force since 1 January 2023. |
| Paternity leave in case of multiple births or for different time periods of parental leave | The leave increases to 15 working days when the working parent has twins or multiples. |
Bolovanje
Izračun novčane naknade za bolovanje koju osigurava Hrvatskizavod za zdravstveno osiguranjetemelji se na prosječnoj neto plaći u šest mjeseci koji prethode mjesecu bolovanja. Isplaćuje se u cijelosti (100% osnovice za izračun) kada je bolest posljedica Domovinskog rata, za ozljede nastale tijekom rada, za njegu bolesnog djeteta mlađeg od tri godine, za darivanje tkiva i organa, u slučaju potrebe izolacije ili za komplikacije tijekom trudnoće. U svim ostalim slučajevima iznosi 70% osnovice za izračun. Nakon šest mjeseci neprekidnog bolovanja, iznos se povećava na 80%. Reguliran je Zakonom oobveznom zdravstvenom osiguranju (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju; NN 80/13, 137/13 i 98/19), pravilniko rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti; NN 153/09), Zakona o radu i Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama. Novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama (NN 152/22) na snazi je od 1. siječnja 2023. godine.
Dob za umirovljenje
Dob za odlazak u mirovinu za muškarce je 65 godina, dok je dob za umirovljenje za žene povećana na 63 godine u 2022. i na 63,25 godina u 2023., sa 60,5 godina u 2012. Zakonska dob za odlazak u mirovinu za žene povećava se svake godine za tri mjeseca, s namjerom da do 2030. dosegne 65 godina. Postoji mogućnost prijevremenog umirovljenja najviše pet godina prije službene dobi za umirovljenje uz smanjenje iznosa mirovine od 0,2% za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja ( Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, NN 102/19, članak 4.).
