Industrijske tužbe i sporovi u Hrvatskoj

Pravo naštrajki/ilištrajk solidarnostipostoji za radnike, dok poslodavci mogu isključiti radnike samo kao odgovor na štrajk koji je već u tijeku. Blokada ne smije započeti prije osam dana nakon početka štrajka. Zakon o radu, članak 205., propisuje da sindikati imaju pravo sazvati i poduzeti štrajk kako bi zaštitili i promicali gospodarske i socijalne interese svojih članova ili zbog neisplate naknade i naknade. U svakom sporu koji se odnosi na sklapanje, izmjenu ili obnovu kolektivnog ugovora, pravo na sazivanje i organiziranje štrajka imaju sindikati za koje je utvrđeno da su reprezentativni u svrhu kolektivnog pregovaranja.

Štrajk se mora najaviti poslodavcu ili udruzi poslodavaca protiv koje je upućen, dok se štrajk solidarnosti mora najaviti poslodavcu u čijim se prostorijama organizira. U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se navesti razlozi za štrajk; mjesto, datum i vrijeme njezina početka; i način njegovog izvršenja. Zakona o radu propisano je da se u slučaju spora koji bi mogao dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije mora provesti postupak mirenja, osim ako su stranke postigle dogovor o alternativnoj metodi za njegovo rješavanje. Mirenje provodi neovisni izmiritelj kojeg su odabrale stranke u sporu, a koji je odabran s popisa koji je sastavio GSV ili sporazumno.

Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova

Zakon o radu, članak 205., propisuje da štrajk ne može započeti prije završetka postupka mirenja, ako je takav postupak predviđen ovim zakonom, ili prije završetka drugih postupaka mirnog rješavanja sporova o kojima su se stranke dogovorile.

Rješavanje sporova mirenjem

Prethodno navedeno obvezno mirenje provodi izmiritelj kojeg stranke u sporu odaberu s popisa koji je sastavio GSV ili odredio sporazumno. Naknade izmiriteljima utvrđuju se odlukom ministra nadležnog za radna pitanja na temelju prethodnog mišljenja GSV-a i uz suglasnost ministra financija. Ministar mora, uz prethodno mišljenje GSV-a, donijeti pravilnik kojim se uređuju načini odabira izmiritelja, vođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova potrebnih za taj postupak. Člankom 208. utvrđuje se rok za dovršetak postupka mirenja. Ako se stranke u sporu ne dogovore drukčije, obvezno mirenje predviđeno Zakonom o radu mora se završiti u roku od pet dana od dostavljanja obavijesti o sporu GSV-u ili državnom upravnom uredu u županiji nadležnoj za radne poslove.

Rješavanje sporova arbitražom

Zakon o radu, članci 210.–212., predviđa rješavanje sporova arbitražom. Stranke u sporu mogu se dogovoriti da će svoj kolektivni radni spor iznijeti arbitražnom tijelu. Imenovanje pojedinog arbitra ili arbitražnog vijeća i druga pitanja vezana uz arbitražni postupak mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanja o kojima se može odlučivati arbitražom utvrđena su u članku 211. Ovaj članak propisuje kako, u svom sporazumu o iznošenju spora pred arbitražno tijelo, stranke moraju razgraničiti pitanje koje treba riješiti. Arbitražno tijelo može odlučivati samo o pitanjima koja su mu postavile stranke u sporu. Ako se spor odnosi na primjenu zakona i propisa ili kolektivnog ugovora, arbitražno tijelo svoju odluku temelji na odgovarajućem zakonodavstvu, propisu ili kolektivnom ugovoru. Ako se spor odnosi na sklapanje, izmjenu ili obnovu kolektivnog ugovora, arbitražno tijelo svoju odluku temelji na pravičnim razlozima. Osim ako stranke u sporu ne navedu drugačije u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o pokretanju spora pred arbitražnim tijelom, arbitražna odluka mora sadržavati razloge za odluku. Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba. Ako se spor odnosi na sklapanje, izmjenu ili obnovu kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinak takvog ugovora.

Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova

Zakona o radu uređuju se odluke stranaka i njihovi učinci te se navodi da stranke mogu dovršiti postupak mirenja sporazumom. Sporazum postignut u slučaju spora koji se odnosi na sklapanje, izmjenu ili obnovu kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinak kolektivnog ugovora. Dogovor postignut u slučaju spora oko naknade i naknade može se upotrijebiti za dogovor o načinu i dinamici plaćanja.

Podaci bivšeg Ureda Vlade za socijalno partnerstvo pokazuju da je 2012. riješeno 100 predmeta (45 riješenih ili uvjetno riješenih), a 137 riješenih 2013. (70 riješenih), što je značajan porast u odnosu na brojke iz 2011. godine od 100 predmeta (46 riješenih). Broj uspješno riješenih predmeta i postotak uspješno riješenih predmeta smanjio se u 2014. i, dok se apsolutni broj predmeta smanjio i u 2015. i 2016., postotak uspješno riješenih predmeta povećao se u obje ove godine. U 2017. godini apsolutni broj mirenja u kolektivnim radnim sporovima znatno se povećao, dok se postotak uspješno riješenih predmeta povećao za jedan postotni bod. Broj predmeta povećao se u 2018. i 2019. godini, ali se postotak uspješno riješenih predmeta smanjio. U 2020. godini broj predmeta značajno se smanjio, dok se postotak uspješno riješenih predmeta blago smanjio.

Upotreba mehanizama za rješavanje sporova, 2012. – 2020.

Napomena: podaci su dostupni samo do 2020.

Izvor: GSV, bez datuma