Profil zemlje radnog vijeka za Dansku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Danskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Sindikati, organizacije poslodavaca i javne institucije imaju ključnu ulogu u upravljanju radnim odnosom, radnim uvjetima i strukturama industrijskih odnosa. Oni su isprepleteni dijelovi višerazinskog sustava upravljanja koji uključuje europsku, nacionalnu, sektorsku, regionalnu (pokrajinsku ili lokalnu) razinu i razinu poduzeća. U ovom se odjeljku razmatraju ključni akteri i institucije te njihova uloga u Danskoj.
U Danskoj vlada i njezina ministarstva u pravilu nisu uključeni u reguliranje industrijskih odnosa i radnih uvjeta. Što se tiče donošenja odluka o radnom životu, uključenost vlade uglavnom se odnosi na formuliranje politike zapošljavanja. Iznimka je reguliranje i praćenje radnog okruženja (zdravlje i sigurnost na radu), a to je pokrajina Ministarstva zapošljavanja (Beskæftigelsesministeriet, BM) i njegove agencije, Danske uprave za radno okruženje (Arbejdstilsynet). Agencija doprinosi stvaranju sigurnih i zdravih radnih uvjeta na danskim radnim mjestima provođenjem inspekcija poduzeća, izradom pravila o zdravlju i sigurnosti na radu te pružanjem informacija o zdravlju i sigurnosti na radu.
Glavne institucije i mehanizme kojima se osigurava provedba prava zaposlenika (radni sudovi) uređuju socijalni partneri. Naglasak je na izvansudskim mehanizmima koji su dopunjeni danskim radnim sudom (Arbejdsretten) – s predstavnicima socijalnih partnera i državnim sucima Vrhovnog suda – i radnim arbitražnim sudovima pod nadzorom socijalnih partnera. U slučaju prekida napora za obnovu postojećeg kolektivnog ugovora, javni miritelj (Forligsmanden) ima pravo intervenirati u ime države.
U javnom sektoru postoje tri organizacije poslodavaca koje pokrivaju kolektivno pregovaranje na državnoj razini, razini lokalne uprave i regionalne uprave. Agencija za modernizaciju javne uprave (Moderniseringsstyrelsen), koja je u ime Ministarstva financija pregovarala u središnjem državnom sektoru, ukinuta je 2019. jer je na taj način imalo dvostruku ulogu pregovarača i zakonodavca. Umjesto toga, odgovornost za kolektivno pregovaranje u ime države kao poslodavca prebačena je na Ministarstvo poreza, a Agenciju za modernizaciju javne uprave zamijenila je Agencija za zaposlenike i kompetencije (Medarbejder- og Kompetencestyrelsen), koja od 2021. provodi kolektivno pregovaranje u ime ministarstva. Lokalna uprava Danske (Kommunernes Landsforening, KL) udruga je poslodavaca za 98 općina, a danske regije (Danske Regioner) predstavljaju 5 regija u Danskoj kao poslodavac.
Najvažniji koncept reprezentativnosti u Danskoj je uzajamno priznavanje među organizacijama socijalnih partnera. Sustav socijalnog dijaloga temelji se na volonterstvu i obuhvaćen je vrlo malo zakonodavstva. Priznavanje se u načelu utvrđuje u trenutku kada dvije organizacije sklope kolektivni ugovor. Unutar organizacija, vođe biraju članovi. Ne postoji zakonodavstvo povezano s konceptom reprezentativnosti.
O sindikalnom zastupanju
Sloboda članstva u udruzi – sloboda pristupanja sindikatu i sloboda nepridruživanja sindikatu – obrađena je u Zakonu o slobodi udruživanja na tržištu rada (Lov om foreningsfrihed på arbejdsmarkedet) iz 1982. godine. Zakon je izmijenjen 2006. godine, ukida pravo na ugovore o zatvorenim trgovinama. Dakle, pridruživanje sindikatu je dobrovoljno, a nijedan radnik ni u javnom ni u privatnom sektoru nije isključen iz pridruživanja sindikatu. Svećenici i visoki časnici u oružanim snagama imaju svoje sindikate.
Razina gustoće sindikata u Danskoj relativno je visoka u usporedbi s drugim europskim zemljama. Prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), 2019. iznosio je 67 % (OECD, 2021.).
Međutim, gustoća sindikata stalno opada od 1996. godine, kada je iznosila oko 75%. Pad se uglavnom dogodio među sindikatima kvalificiranih i nekvalificiranih radnika te činovničkih i komercijalnih zaposlenika. Riječ je o sindikatima pod okriljem Danske konfederacije sindikata (Fagbevægelsens Hovedorganisation, FH (bivši LO)).
Tri su trenda koji objašnjavaju pad članstva u sindikatima FH/LO. Prvo, članovi, uključujući potencijalne članove, 'obrazuju se' u sindikat koji pripada različitim konfederacijama usmjerenim na članove s višim stupnjem obrazovanja. Drugo, uvijek je postojala tendencija da se mladi i strani radnici ne pridruže sindikatu, a te kategorije radnika rastu. I, na kraju, ali ne i najmanje važno, postoji konkurencija "žutih sindikata" s niskim naknadama (sindikata koji su politički alternativa tradicionalnom sindikalnom pokretu i nisu priznati kao dio sustava kolektivnog pregovaranja ni od strane sindikata ni od organizacija poslodavaca). Oni nisu reprezentativni u pogledu kolektivnog pregovaranja i slijede model koji se temelji na naplati niskih članarina i pružanju individualne pravne podrške. Međutim, neki od alternativnih sindikata – kao što je Krifa, kršćanski sindikat – stalno su povećavali svoje članstvo tijekom posljednjih 10 godina.
Tijekom 2018. dvije najveće konfederacije, Danska konfederacija sindikata (Landsorganisationen i Danmark, LO) i Konfederacija profesionalaca u Danskoj (Funktionærernes og Tjenestemændenes Fællesråd, FTF), izglasale su spajanje od 1. siječnja 2019. Naziv novog subjekta je Danska konfederacija sindikata (Fagbevægelsens Hovedorganisation, FH). Spajanje je rezultat oko pet godina priprema od strane rukovoditelja obiju konfederacija. Ishod glasanja nije bio unaprijed siguran. Najveći sindikat član LO-a – Ujedinjena federacija danskih radnika (Fagligt Fælles Forbund, 3F), za kvalificirane i nekvalificirane radnike – prihvatio je spajanje tek u posljednjem trenutku.
Članstvo u sindikatu i gustoća sindikata, 2010. – 2019.
| 2010 | 2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | |
| Trade union density in terms of active employees (%)* | 68.1 | 68.7 | 69.0 | 68.8 | 68.5 | 68.2 | 67.4 | 66.7 | 67.5 | 67.0 |
| Trade union membership (thousands)** | 1,647 | 1,661 | 1,656 | 1,649 | 1,660 | 1,684 | 1,696 | 1,706 | 1,757 | 1,767 |
Napomene: * Udio zaposlenika koji su članovi sindikata. ** Članstvo zaposlenika u sindikatu proizlazi iz ukupnog članstva u sindikatu i prema potrebi se prilagođava članovima sindikata izvan aktivne, ovisne i zaposlene radne snage (tj. umirovljenici, samozaposleni radnici, studenti, nezaposlene osobe).
Izvor: OECD i AIAS, 2021
Glavne sindikalne konfederacije i federacije
Glavne sindikalne konfederacije i federacije
| Name | Abbreviation | Members at 31 December 2021 | Involved in collective bargaining? |
| Danish Trade Union Confederation (Fagbevægelsens Hovedorganisation)* | FH | 1,048,623** | No |
| Danish Confederation of Professional Associations (Akademikerne) | None (formerly AC) | 302,626** | Yes |
| Organisation of Managerial and Executive Staff in Denmark (Ledernes Hovedorganisation) | LH | 112,316 | No |
| United Federation of Danish Workers (Fagligt Fælles Forbund) | 3F (member of FH) | 214,992*** | Yes |
| Union of Commercial and Clerical Employees in Denmark (Handels- og Kontorfunktionærernes Forbund) | HK Danmark (member of FH) | 170,260*** | Yes |
| Danish Trade and Labour (Forbundet af Offenligt Ansatte) | FOA (member of FH) | 148,116*** | Yes |
| Danish Nurses’ Organisation (Dansk Sygeplejeråd) | DSR (member of FH) | 69,336*** | Yes |
| Danish Union of Teachers (Danmarks Lærerforening) | DLF (member of FH) | 56,840*** | Yes |
| Danish Federation of Early Childhood Teachers and Youth Educators (Børne- og Ungdomspædagogernes Landsforbund) | BUPL (member of FH) | 55,105*** | Yes |
| Financial Services Union (Finansforbundet) | FF (member of FH) | 39,077*** | Yes |
| Danish Society of Engineers (Ingeniørforeningen i Danmark) | IDA (member of Akademikerne) | 90,920*** | Yes |
| Danish Association of Lawyers and Economists (Danmarks Jurist- og Økonomforbund) | Djøf (member of Akademikerne) | 68,916*** | Yes |
| Danish Association of Masters and PhDs (Dansk Magisterforening) | DM (member of Akademikerne) | 36,325*** | Yes |
| Danish Medical Association (Lægeforeningen) | LF (member of Akademikerne) | 22,385*** | Yes |
Napomena: Tablica uključuje tri danske konfederacije, FH, Akademikerne i manju LH, te najveće organizacije i organizacije koje određuju tempo u FH i Akademikerneu. * LO i FTF spojene su s učinkom od 1. siječnja 2019. i formiraju FH.
: ** StatBank Danska, LONMED2; *** StatBank Danska, LONMED3: ** StatBank Denmark, LONMED2; *** StatBank Denmark, LONMED3
O zastupanju poslodavaca
Pridruživanje udruzi poslodavaca je dobrovoljno. Članstvo podrazumijeva pristanak da organizacija poslodavaca sklapa obvezujuće kolektivne ugovore u ime svojih članova. Ne postoje službeni podaci o gustoći organizacija poslodavaca, pa je moguće dati samo grubu procjenu na temelju malo dostupnih informacija. Zbog toga je nemoguće odrediti bilo kakve trendove. Međutim, podaci o gustoći pokazuju da su postoci članstva vrlo različiti ovisno o tome temelje li se na aktivnim zaposlenicima ili ustanovama članicama. Samo 1% danskih tvrtki su velike; Ostali su mali i srednji. Međutim, velika i srednja poduzeća zapošljavaju većinu zaposlenika.
Članstvo u organizacijama poslodavaca i gustoća organizacija, 2012. – 2021. (%)
| 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | Source | |
| Employer organisation density in terms of active employees | 52.9* | n.a. | n.a. | 52.8* | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | 2012, DA; 2014, DA (2014); 2015, Navrbjerg and Ibsen (2017) |
| 70.3. | n.a. | n.a. | 69.7 | n.a. | n.a. | 68.3 | n.a. | n.a. | n.a. | OECD and AIAS (2021) | |
| Employer organisation density in terms of private sector establishments | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | 9.6** | n.a. | n.a. | n.a. | DA, (2020), FA (2018) and Statistics Denmark (2018)*** |
| n.a. | 59.0 | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | 58.0 | n.a. | n.a. | ECS 2019 |
Napomene: DA, Konfederacija danskih poslodavaca (Dansk Arbejdsgiverforening); ECS, Europsko istraživanje poduzeća; FA, Danska udruga poslodavaca za financijski sektor (Finanssektorens Arbejdsgiverforening); n.a., informacije nisu dostupne. * Podaci o gustoći izračunani na temelju broja radnika u ekvivalentu punog radnog vremena na danskom tržištu rada podijeljenog s brojem radnika u ekvivalentu punog radnog vremena obuhvaćenih organizacijama poslodavaca (DA i FA). Podaci su dostupni samo za 2012. i 2015. godinu. ** Broj gustoće izračunan na temelju ukupnog broja društava koja su bila članovi DA (25 000) i FA (170) u 2018. podijeljen s ukupnim brojem društava u danskom privatnom sektoru (262 186) u 2018., preuzeto iz Statističkog ureda Danske. Relevantne informacije pojavile su se na internetskim stranicama tih organizacija u navedenim godinama (i naknadno bi se ažurirale za sljedeće godine).
Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije
Postoje dvije konfederacije organizacija poslodavaca u privatnom sektoru i tri u javnom sektoru. Najveća organizacija poslodavaca je DI, koja pokriva milijun zaposlenika, uključujući zaposlenike u inozemstvu.
Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije, 2022.
| Name | Abbreviation | Number of members | Involved in collective bargaining? |
| Confederation of Danish Employers (Dansk Arbejdsgiverforening) | DA | 11 employer organisations covering 25,000 member companies | No |
| Danish Employers’ Association for the Financial Sector (Finanssektorens Arbejdsgiverforening) | FA | 170 member companies with 62,400 employees | Yes |
| Employee and Competence Agency (Medarbejder- og Kompetencestyrelsen) under the Ministry of Taxation | None | No members; employer organisation on behalf of the state | Yes |
| Local Government Denmark (Kommunernes Landsforening) | KL | 98 municipalities | Yes |
| Danish Regions (Danske Regioner) | None | 5 regions | Yes |
| Confederation of Danish Industry (Dansk Industri) | DI (member of DA) | 19,500 member companies | Yes |
| Danish Chamber of Commerce (Dansk Erhverv) | None (member of DA) | 18,000 member companies | Yes |
| Dansk Industri Byggeri (formerly the Danish Construction Association (Dansk Byggeri); in 2020, Dansk Byggeri joined DI) | DI Byggeri (member of DA) | 6,700 member companies | Yes |
| Danish Mechanical and Electrical Contractors’ Association (Tekniq Arbejdsgiverne) | Tekniq (member of DA) | 4,100 member companies | Yes |
U Danskoj se tripartitno savjetovanje obično odvija na ad hoc osnovi. Opći postupak je da vlada poziva glavne organizacije socijalnih partnera da raspravljaju o pitanjima tržišta rada ili pitanjima koja utječu na zapošljavanje, kao što je politika zapošljavanja. Stupanj uključenosti socijalnih partnera općenito je visok bez obzira na vlast koja je na vlasti.
U 2012. godini otkazani su tripartitni pregovori jer je bilo značajnih nesuglasica između novoizabrane vlade na čelu sa socijaldemokratima i socijalnih partnera, posebno predstavnika sindikata. Političari i socijalni partneri već dugo smatraju da su trostrani pregovori stvar prošlosti. Međutim, 2016. tadašnji premijer Lars Løkke Rasmussen započeo je nove tripartitne pregovore s novom strategijom. Umjesto da se sve teme o kojima će se pregovarati predstavi u jednom paketu, kao što su to učinili socijaldemokrati s lošim rezultatima, pregovori su podijeljeni u tri dijela. Ako jedan niz pregovora nije uspio, preostala su dva koja su se trebala voditi odvojeno. Strategija "montažne trake" – razbijanje pregovora u različite faze – pokazala se uspješnom i oživjeli su tripartitni pregovori.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 drastično je promijenila dansko tržište rada 2020., što je dovelo do donošenja povećanog broja tripartitnih sporazuma između danske vlade i socijalnih partnera usmjerenih na zaštitu zaposlenika. Sporazumi su obuhvaćali privremeni sustav naknade plaća za zaposlenike u privatnom sektoru i sličan sveobuhvatan program za potporu samozaposlenim osobama, poboljšani program podjele posla, financijsku pomoć pripravnicima, naučnicima i poduzećima, privremeni program skraćenog radnog vremena u privatnom sektoru i privremenu pomoć obiteljima s djecom koja su zbog bolesti COVID-19 vraćena kući iz škole.
Tijela navedena u tablici u nastavku stalna su tripartitna ili bipartitna tijela koja su osnovana zakonodavstvom ili kolektivnim ugovorom i uglavnom se odnose na zapošljavanje, osposobljavanje i radno okruženje.
Glavna tripartitna i bipartitna tijela
| Name | Type | Level | Issues covered |
| National Cooperation Council (Samarbejdsnævnet) | Bipartite | National | Cooperation council administering the Cooperation Agreement (2006) between LO (now FH) and DA |
| Cooperation committees (samarbejdsudvalg) | Bipartite | Company | Cooperation in the workplace, in accordance with the Cooperation Agreement |
| National Employment Council (Beskæftigelsesrådet) | Tripartite | National | Employment creation, employment policy issues |
| National Working Environment Council (Arbejdsmiljørådet) | Tripartite | National | Work environment, occupational health and safety |
| Regional and local employment councils (regionale og lokale beskæftigelsesråd) | Tripartite | Regional and local government | Employment creation, employment policy issues |
| National Council for Adult and Further Training (Rådet for Voksen- og Efteruddannelse) | Tripartite | National | Educational issues relating to citizens who need new qualifications, skills development |
| Vocational training committees (faglige udvalg) | Tripartite | Occupational | Vocational training, further training |
| Sectoral Working Environment Committee (BrancheFællesskaberne for Arbejdsmiljø) | Bipartite | Sector/branch | Working environment, occupational health and safety at sector/branch level |
| Danish Economic Councils (De Økonomiske Råd) | Multipartite | National | Advisory body providing independent analysis and policy advice to Danish policymakers; consists of the Economic Council and the Environmental Economic Council |
Glavni kanali za zastupanje zaposlenika na razini radnog mjesta su upravitelji trgovina i odbori za suradnju; oblik potonjeg koji djeluje u javnom sektoru naziva se odbor za suodlučivanje (MED-udvalg). Ti se odbori sastoje od jednakog broja predstavnika zaposlenika i menadžmenta. Predstavnici zaposlenika biraju se iz redova članova sindikata na radnom mjestu. Odbori za radno okruženje i članovi odbora zaposlenika drugi su važni kanali za zastupanje zaposlenika na radnom mjestu.
U javnom sektoru odbori za suodlučivanje također se bave radnim okruženjem i stoga djeluje jednostupanjski sustav, za razliku od dvoslojnog sustava odbora za suradnju i odbora za zdravlje i sigurnost (koji se od 2012. nazivaju odborima za radno okruženje u privatnom sektoru). Sustav suutjecaja i suodlučivanja temelji se na okvirnom sporazumu, sporazumu MED (odbor za suodlučivanje). Predsjednik odbora za suodlučivanje u javnom sektoru obično je direktor općine ili regije, dok je potpredsjednik obično zajednički upravitelj trgovine.
Zastupljenost na radnom mjestu kodificirana je kolektivnim ugovorom.
Urednost, sastav i nadležnosti tijela
| Body | Regulation | Composition | Competences/ involvement in company-level collective bargaining | Threshold for when the body needs to be/can be set up |
| Cooperation committees (samarbejdsudvalg) | Collective agreements | Equal representation for both sides | Cooperation in the workplace; not involved in collective bargaining in the workplace, for instance on wages | 35 employees |
| Shop steward (tillidsrepræsentant) | Collective agreements | Combined employee representative and trade union representative in the workplace | Involved in company-level collective bargaining | 5 employees |
| Co-determination committees (MED-udvalg) | Collective agreements | Combined committee of the employee and work environment representatives and the public employer | Involved in company-level collective bargaining | 25 employees |
