Profil zemlje radnog vijeka za Dansku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Danskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Individualni radni odnosi odnose se odnose na odnos između pojedinog radnika i njegovog poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Danskoj.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Kod zapošljavanja novog radnika duljeg od mjesec dana s prosječnim tjednim radnim vremenom većim od osam sati, obvezno je sastaviti ugovor o radu.
Ugovor o radu mora se izdati u roku od četiri tjedna od početka radnog odnosa. Ti su uvjeti utvrđeni u Industrijskom sporazumu kojim se utvrđuje tempo.
Djeca mlađa od 13 godina u pravilu ne smiju obavljati plaćeni posao. Naknada se može isplatiti u vezi s kulturnim aktivnostima. Zahtjevi za plaćanje osobe mlađe od 13 godina šalju se policiji. Pravilima o radu za djecu od 13 do 15 godina i mlađe od 13 godina upravlja danska uprava za radno okruženje.
Postupci otkaza i otkaza
Pravo je poslodavca, prema ovlasti rukovodstva, da otpusti zaposlenike ako je to potrebno u vezi s organizacijom rada u poduzeću. Sporove o navodno nepravednim pojedinačnim otpuštanjima sindikati mogu podnijeti Odboru za otpuštanje, koji su osnovali socijalni partneri u skladu s odredbama kolektivnog ugovora. Pojedinci koji nisu članovi sindikata koji potpisuju sporazume mogu se žaliti na otkaz na građanskim sudovima.
Postupci otkaza i raskida utvrđeni su zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima. Odredbe o postupcima raskida određuju otkazni rok, a za neke kolektivni ugovori uključuju odredbe o otpremnini. Glavni zakon koji obuhvaća otpuštanja zaposlenika je Zakon o pravnom odnosu između poslodavaca i zaposlenika (Pročišćeni zakon br. 81 od 3. veljače 2009., Funktionærloven). Glavni akt koji obuhvaća kolektivna otpuštanja je Zakon o prethodnoj obavijesti u vezi s kolektivnim otkazima (Pročišćeni zakon br. 291 od 22. ožujka 2010., Bekendtgørelse af lov (Nr 291 af 2010) om varsling m.v. i forbindelse med afskedigelser af større omfang). Rokovi za obavješćivanje utvrđeni kolektivnim ugovorima općenito su kratki.
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
Odredbe o roditeljskom, rodiljnom i očinskom dopustu utvrđene su kolektivnim ugovorima i zakonodavstvom za one koji nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorom. U osnovi, zaposlenici na dopustu u vezi s rođenjem primaju punu plaću za dogovoreno razdoblje dopusta. Korištenje očinskog dopusta raste tijekom posljednjeg desetljeća. Između 2003. i 2018. ukupni očinski dopust koji je korišten kao udio dopusta na koji su muškarci imali pravo povećao se sa 6% na 10%; međutim, povećanje je iznosilo samo 1,5 % postotnih bodova između 2010. i 2018. (Cevea, 2020.).
Kao posljedica nove direktive EU-a o rodiljnom dopustu, danski parlament donio je zakon s učinkom od 22. kolovoza 2022. (Zakon o rodiljnom dopustu, Zakon br. 343 od 22. ožujka 2022., Barselsloven). Svatko tko je rodio ili posvojio dijete 2. kolovoza 2022. ili nakon tog datuma podliježe novim pravilima o dopustu. Ukupan iznos prava na godišnji odmor ostaje nepromijenjen. Roditelji zajedno imaju pravo na 48 tjedana dopusta s rodiljnim naknadama nakon rođenja djeteta. Osim toga, majke i dalje imaju pravo na četiri tjedna prenatalnog dopusta uz rodiljne naknade.
Novi aspekt je da je za oca sada predviđeno devet tjedana. Prije su samo dva tjedna nakon rođenja bila namijenjena ocu, a još uvijek jesu. Devet tjedana ne može se prenijeti na majku. Ako otac ne uzme devet tjedana, oni su izgubljeni. Očekuje se da će se već rastući interes očeva za uzimanje očinskog dopusta značajno povećati.
Zakonski aranžmani za dopust
Zakonski danski roditeljski dopust podijeljen je u različite faze, a to su sljedeće:
4 tjedna prije rođenja za majku
2 tjedna nakon rođenja za oba roditelja (namjensko)
13 tjedana (može se dijeliti između roditelja)
novo pravo na oca u trajanju od 9 tjedana prema zakonu (namjensko – ne može se prenijeti)
roditeljski dopust u trajanju od 32 tjedna za svakog roditelja (64 tjedna), od čega su 32 tjedna plaćena, a 32 tjedna neplaćena.
Zakonski aranžmani za dopust
| Maternity leave | |
| Maximum duration | 37 weeks after birth plus 4 weeks before birth. That is, 4 weeks before birth plus 2 after birth plus 9 weeks within the child’s first year plus 13 weeks (if not shared with the father) and a possible supplement of 32 weeks of parental leave. Maximum total duration 60 weeks. |
| Reimbursement | In 2022, the maximum maternity benefit was DKK 4,465 (€600) per week. If the mother is covered by a collective agreement, some of the weeks are usually at full pay. |
| Who pays? | The state, through the Public Benefit Administration (Udbetaling Danmark). If the mother receives pay from her employer, the employer receives compensation from the state equivalent to the maternity benefit. |
| Legal basis | Act on Maternity Leave (Act No. 343 of 22 March 2022, Barselsloven) and/or collective agreements. |
| Parental leave | |
| Maximum duration | Shared parental leave after week 10 is a maximum 64 additional weeks (32 to each parent), of which only 32 are with benefits. |
| Reimbursement | In 2022, the maximum maternity/paternity benefit was DKK 4,465 (€600) per week for the first 32 weeks; the leave is unpaid thereafter. If one or both parents are covered by a collective agreement, some of the weeks are usually at full pay. |
| Who pays? | The state, through the Public Benefit Administration. If the mother/father receives pay from their employer, the employer receives compensation from the state equivalent to the maternity/paternity benefit. |
| Legal basis | Act on Maternity Leave and/or collective agreements. |
| Paternity leave | |
| Maximum duration | Possible maximum duration of 56 weeks: 2 weeks after birth plus 9 weeks (earmarked) plus 13 weeks (if not shared with the mother) and a possible supplement of 32 weeks of parental leave. |
| Reimbursement | In 2022, the maximum paternity benefit was DKK 4,465 (€600) per week for the first 32 weeks; the leave is unpaid thereafter. If the father is covered by a collective agreement, some of the weeks are usually at full pay. |
| Who pays? | The state, through the Public Benefit Administration. If the father receives pay from his employer, the employer receives compensation from the state equivalent to the maternity benefit. |
| Legal basis | Act on Maternity Leave and/or collective agreements. |
Bolovanje
Prema kolektivnom ugovoru koji određuje tempo, Industrijskom sporazumu, pet tjedana bolovanja s punom plaćom odobrava se zaposlenicima sa šest mjeseci radnog staža u tvrtki. Nakon pet tjedana bolovanja, poslodavac plaća još četiri tjedna bolovanja. Većina sporazuma slijedi sličnu praksu.
Zakon o naknadama za bolovanje (Zakon br. 563 od 9. lipnja 2006. s kasnijim izmjenama, Sygedagpengeloven) odnosi se na one koji nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorom, uključujući samozaposlene osobe. Poslodavac plaća prvih 30 dana godišnjeg odmora, a zatim općina preuzima odgovornost za bolovanje prema zakonu.
Dob za umirovljenje
Dob za umirovljenje ili umirovljenje utvrđuje se zakonom svakih pet godina, s učinkom od 1. siječnja 15 godina kasnije; najnoviji zakon, koji je stupio na snagu 2035., donesen je u prosincu 2020. Do sada se dob za umirovljenje povećavala u skladu s povećanjem očekivanog životnog vijeka. Godine 2022. dob za umirovljenje bila je 67 godina, a posljednja dob za umirovljenje koja je ušla u zakon bila je 69 godina, što je na snazi za osobe rođene nakon 1. siječnja 1967. Tablica u nastavku prikazuje ustaljenu dob za umirovljenje od 2019. i procjene za 2040. nadalje od Statističkog ureda Danske. Ako se taj obrazac nastavi prema procjenama, današnja danska mladež može očekivati najvišu dob za umirovljenje u EU-u.
Zakonska dob za umirovljenje na snazi od 2019. do 2070.
| Effective from 1 Jan in year | Retirement age | Effective for people born after |
| 2019 | 65.5 | 1 January 1954 |
| 2020 | 66 | 1 July 1954 |
| 2021 | 66.5 | 1 January 1955 |
| 2022 | 67 | 1 July 1955 |
| 2030 | 68 | 1 January 1963 |
| 2035 | 69 | 1 January 1967 |
| 2040* | 70 | 1 January 1971 |
| 2045* | 71 | 1 January 1975 |
| 2050* | 72 | 1 January 1979 |
| 2055* | 72.5 | 1 January 1983 |
| 2060* | 73 | 1 July 1987 |
| 2065* | 73.5 | 1 January 1992 |
| 2070* | 74 | 1 July 1996 |
Napomena: * Buduće procjene iz STAR-a, 2024.
Dob za dobrovoljno prijevremeno umirovljenje (efterløn) postupno se povećavala, što je rezultiralo manjim brojem godina između prijevremenog umirovljenja i primanja državne mirovine. Krajem 2018. godine još uvijek je bilo 60 godina za one koji su rođeni prije druge polovice 1953., što je umirovljenje 5 godina prije dobi za državnu mirovinu bilo moguće za one koji ispunjavaju uvjete. Za one rođene između siječnja 1967. i prosinca 1970. dob za prijevremenu mirovinu dosegla je 66 godina. Za osobe rođene nakon srpnja 1959. godine na raspolaganju su samo 3 godine umirovljenja prije primanja državne mirovine.
Novi zakon o prijevremenoj mirovini (tidlig pension) stupio je na snagu 1. siječnja 2021., a prve isplate izvršene su od siječnja 2022. Pravo se temelji na broju godina koje je osoba provela na tržištu rada u dobi od 61 godine. Ako je pojedinac radio 44 godine, ima pravo na mirovinu 3 godine prije dobi za državnu mirovinu, 43 godine mu daje pravo na mirovinu 2 godine ranije i 41 godinu na mirovinu 1 godinu ranije.
