Profil zemlje radnog vijeka za Dansku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Danskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Sukob prava" nastaje kada je sporno pitanje već obuhvaćeno kolektivnim ugovorom. U slučaju sukoba prava, općenito ne postoji pravo na pribjegavanje industrijskoj akciji ili isključenju. Nakon sklapanja kolektivnog ugovora danskim radnim zakonom propisana je mirovna obveza dok je na snazi.
Ako se predmet odnosi na kršenje kolektivnog ugovora, mora se uputiti radnom sudu. Međutim, ako postoji neslaganje oko tumačenja sporazuma, spor mora riješiti industrijski arbitražni sud (faglige voldgiftsretter). Pravna osnova za rješavanje sukoba su Standardna pravila za rješavanje industrijskih sporova iz 1910. (danska kratica je Normen).
"Sukob interesa" događa se u razdobljima i područjima u kojima i u kojima ne postoji kolektivni ugovor na snazi. U tim se slučajevima mogu poduzeti industrijske akcije, kao što su štrajkovi, isključenja ili blokade, pod uvjetom da postoji razuman stupanj proporcionalnosti između cilja koji se želi postići i sredstava koja se koriste za njegovo postizanje. Ta se sloboda odnosi i na radnike i na poslodavce. Sukobi interesa mogu nastati u vezi s obnovom kolektivnog ugovora. U tom slučaju javni miritelj pokušava miriti kako bi se izbjegao daljnji sukob, poput generalnog štrajka.
Osim toga, može doći do sukoba interesa između sindikata i poslodavaca koji nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorom. Tijekom razdoblja na snazi kolektivnog ugovora moglo bi doći do sukoba interesa i ako je, na primjer, novom tehnologijom na radnom mjestu stvoreno novo radno mjesto koje nije obuhvaćeno postojećim kolektivnim ugovorom. U obje situacije sindikati bi mogli pokrenuti sindikalnu akciju protiv poslodavca kako bi dobili kolektivni ugovor.
Kolektivno radno pravo prvenstveno se bavi sukobima prava. Sukobi interesa uglavnom su političke/ekonomske prirode.
Razvoj industrijskog djelovanja, 2012. – 2021.
| 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | Source | |
| Working days lost per 1,000 employees | 4.1 | 372.1 | 6.8 | 3.7 | 5.8 | 10.5 | 7.5 | 3.1 | 3.1 | 85.6 | Authors’ calculations based on number of lost working days and employees in the Danish labour market (Statistics Denmark, RAS300) |
| Number of strikes | 225 | 197 | 318 | 158 | 144 | 426 | 148 | 150 | 135 | 160 | Statistics Denmark, work stoppages (ABST1) |
| Number of workers involved | 8,589 | 75,319 | 10,616 | 6,054 | 6,997 | 16,953 | 7,267 | 5,895 | 5,285 | 16,830 | Statistics Denmark, work stoppages (ABST1) |
| Number of working days lost | 10,200 | 930,300 | 16,900 | 9,400 | 15,400 | 28,100 | 20,300 | 8,400 | 8,500 | 243,400 | Statistics Denmark, work stoppages (ABST1) |
Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova
Danski mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova sastoje se od niza mehanizama izvansudskog rješavanja sporova (različiti sastanci između uključenih stranaka i organizacija) u kombinaciji sa sustavom radnih sudova, koji se sastoji od industrijskih arbitražnih sudova i danskog radnog suda.
Prvo, stranke na radnom mjestu i, kao drugo, socijalni partneri imaju obvezu riješiti sukob prije nego što se on pokrene na sudu. To se događa putem sastanaka između stranaka.
Ako se predmet odnosi na povredu kolektivnog ugovora, u konačnici se mora uputiti Upravnom sudu. Međutim, ako postoji neslaganje oko tumačenja sporazuma, spor mora riješiti industrijski arbitražni sud.
Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova
Glavni pojedinačni mehanizam rješavanja sporova je građanski sud. Sustav radnih sudova rješava samo kolektivne sporove. Stoga, ako sindikat podnositelja pritužbe ne želi preuzeti njihov slučaj ili ako podnositelj pritužbe nema zajednicu, jedina mogućnost za pojedinca je da slučaj iznese na građanski sud.
Korištenje alternativnih mehanizama rješavanja sporova
Ni iz jednog izvora statističkih podataka nema dostupnih podataka o tome koliko se često koriste alternativna rješenja sporova. Organizacije tržišta rada ne prate ih niti o njima izvješćuju zajedničko tijelo ili više tijelo. Međutim, opće je poznato da se mnogi sporovi rješavaju prije nego što dođu do službenog sustava radnih sudova.
