Akteri i institucije u Estoniji

Ministarstvo socijalne skrbi (Sotsiaalministeerium) bavi se politikom zapošljavanja općenito pripremom zakonodavstva i suradnjom sa socijalnim partnerima.

Glavna institucija odgovorna za provedbu prava radnika je Inspekcija rada (Tööinspektsioon), čija je uloga nadzirati usklađenost sa zahtjevima zakonodavstva kojim se uređuju radni odnosi. Inspekcija rada obavještava zaposlenike i poslodavce, istražuje teške nesreće na radu i analizira njihove uzroke te vrši nadzor. Inspektorat rada također prati sigurnost i zdravlje na radu (OSH) i ulaže napore u sprečavanje lošeg zdravlja. U okviru lokalnih inspektorata postoje odbori za radne sporove (töövaidluskomisjonid, najmanje razvijene zemlje) koji rješavaju pojedinačne radne sporove (predsudsko mirenje). Zaposlenici također imaju pravo obratiti se sudu kada su njihova prava povrijeđena.

U slučajevima diskriminacije na radnom mjestu osoba se može obratiti povjereniku za ravnopravnost spolova i jednako postupanje (Soolise võrdõiguslikkuse ja võrdse kohtlemise volinik), čija je uloga pratiti usklađenost sa zahtjevima Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o jednakom postupanju.

U slučajevima kolektivnog industrijskog spora, ako stranke ne mogu postići dogovor pregovorima, mogu se obratiti nacionalnom miritelju (Riiklik Lepitaja).

Ne postoje službena pravila o reprezentativnosti organizacija socijalnih partnera na nacionalnoj razini. Prema Zakonu o sindikatima, sindikat mora osnovati najmanje pet zaposlenika, a savez sindikata mora osnovati najmanje pet sindikata. Ne postoje takvi kriteriji za organizacije poslodavaca. Kolektivni ugovori mogu se produljiti u pogledu plaća, radnog vremena i vremena odmora u slučaju ugovora s više poslodavaca – odnosno ako je sporazum sklopljen između udruge ili saveza poslodavaca i udruge ili saveza radnika ili saveza poslodavaca i saveza radnika. Međutim, u siječnju 2018. EAKL i ETKL sklopili su sporazum o dobroj praksi o produljenju kolektivnih ugovora, kojim se utvrđuju kriteriji reprezentativnosti za socijalne partnere. U skladu sa sporazumom mogu se produljiti samo sporazumi s više poslodavaca sklopljeni između najreprezentativnijih socijalnih partnera. Najreprezentativniji socijalni partneri su oni s najvećim brojem članova. Ako imaju slične razine članstva, najreprezentativnijom se smatra organizacija koja je članica EAKL-a ili ETKL-a. Prošireni kolektivni ugovor ne može obuhvaćati više od jednog sektora ili područja djelatnosti. Sporazum o dobroj praksi nije službeno obvezujući, ali se toplo preporučuje njegovo poštovanje. U studenom 2021. na snagu su stupile izmjene Zakona o kolektivnim ugovorima kojima se utvrđuju kriteriji za produljenje kolektivnih ugovora. Pogledajte odjeljak 'Mehanizmi proširenja'.

O sindikalnom zastupanju

Sindikati djeluju prema Zakonu o sindikatima i Zakonu o kolektivnim ugovorima. Prvim zakonom predviđena su opća prava i osnove za djelovanje sindikata te njihovi odnosi s državnim i lokalnim tijelima i poslodavcima. Drugom se utvrđuje pravna osnova za sklapanje i provedbu kolektivnih ugovora.

Svatko u Estoniji ima pravo slobodno osnivati, pridružiti se ili ne pridružiti sindikatima, osim pripadnika estonskih obrambenih snaga (Kaitsevägi) koji su u aktivnoj službi.

I članstvo u sindikatima i gustoća sindikata smanjuju se u posljednjih 10 godina. Udio zaposlenika koji su članovi sindikata veći je među zaposlenicima u nevladinom, neprofitnom sektoru (17% u 2015.) i u javnom sektoru (12%) nego u organizacijama privatnog sektora (5%).

Članstvo u sindikatu i gustoća sindikata, 2012. – 2019.

Napomene: * Udio zaposlenika koji su članovi sindikata. ** Članstvo zaposlenika u sindikatu proizlazi iz ukupnog članstva u sindikatu i prema potrebi se prilagođava članovima sindikata izvan aktivne, ovisne i zaposlene radne snage (tj. umirovljenici, samozaposleni radnici, studenti, nezaposlene osobe).

Izvor: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj/Amsterdamski institut za napredne studije rada Baza podataka institucionalnih obilježja sindikata, određivanja plaća, državne intervencije i socijalnih paktova 2021.

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

EAKL je najveći sindikat u Estoniji i glavni sindikat na nacionalnoj razini. Također je partner u nacionalnim pregovorima o minimalnoj plaći.

Druga najveća sindikalna organizacija je TALO, koja predstavlja uglavnom kulturne djelatnike i javne službenike.

Glavne sindikalne konfederacije

Izvor: predstavnici sindikata

U posljednjih pet godina nije bilo većih pomaka u članstvu u sindikatima. Ukupni trend je pad članstva u sindikatima.

O zastupanju poslodavaca

Prava i obveze poslodavaca da osnuju ili se pridruže organizacijama poslodavaca nisu posebno uređene zakonodavstvom. Međutim, Ustavom (Põhiseadus) propisano je pravo na slobodno pridruživanje takvim organizacijama. Samo je nekoliko organizacija poslodavaca uključeno u kolektivno pregovaranje. Postoje mnoga poslovna udruženja koja nisu uključena u kolektivno pregovaranje.

Posljednjih godina nije bilo značajnih promjena ili pomaka na strani poslodavaca, a gustoća organizacije poslodavaca ostala je stabilna.

Članstvo i gustoća organizacija poslodavaca, 2012. – 2019.

Napomene: * Postotak zaposlenika koji rade u poduzeću koji su bili članovi organizacije poslodavaca u 2013. godini i koji su bili uključeni u kolektivno pregovaranje u 2019. godini, nije dostupno. OECD/AIAS ICTWSS, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj/Amsterdamski institut za napredne studije rada Institucionalne značajke sindikata, određivanje plaća, državna intervencija i socijalni paktovi.

Glavne organizacije poslodavaca

Jedina organizacija poslodavaca koja je priznata kao socijalni partner na nacionalnoj razini je ETKL. Njegovi članovi uključuju udruge kao i poduzeća. Iako u Estoniji ne postoje kriteriji reprezentativnosti, ETKL je najveća organizacija poslodavaca uključena u kolektivno pregovaranje i jedina organizacija poslodavaca uključena u kolektivno pregovaranje na nacionalnoj razini. Stoga se smatra socijalnim partnerom na nacionalnoj razini.

Najistaknutija poslovna udruženja u Estoniji su Estonska gospodarska i industrijska komora (Eesti Kaubandus-Tööstuskoda) i Estonsko udruženje malih i srednjih poduzeća (Eesti Väike- ja Keskmiste Ettevõtjate Assotsiatsioon). Nijedan od njih ne sudjeluje u kolektivnom pregovaranju, a oboje se koncentriraju na razvoj poduzetništva i gospodarstva u cjelini.

Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije

Izvor: predstavnici organizacija

Podaci o gustoći organizacija poslodavaca su oskudni. Međutim, posljednjih godina zabilježen je ukupni trend rasta razine članstva u tim organizacijama. Međutim, udio organizacija poslodavaca uključenih u kolektivno pregovaranje ostao je vrlo nizak jer postoji samo nekoliko takvih organizacija.

Sustav trostranog usklađivanja nije posebno uređen u Estoniji. Socijalni partneri sudjeluju u fazi savjetovanja o izradi zakonodavstva. Osim toga, socijalni partneri članovi su nadzornih odbora Estonskog fonda za zdravstveno osiguranje (Eesti Tervisekassa, EHIF),koji je odgovoran za upravljanje zdravstvenim osiguranjem, pokrivanje troškova zdravstvenih usluga, isplatu naknada za bolovanje i sudjelovanje u planiranju zdravstvene zaštite; Estonskog fonda za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (Eesti Töötukassa, EUIF), koji je odgovoran za javne službe za zapošljavanje i provedbu aktivnih politika tržišta rada; i Estonsko tijelo za kvalifikacije (Kutsekoda),koje je odgovorno za razvoj sustava stručnih kvalifikacija u Estoniji. U slučaju EUIF-a, na primjer, socijalni partneri daju prijedloge o stopi premije osiguranja za slučaj nezaposlenosti i odobravaju programe privremenog zapošljavanja.

Često postoje i mnoge privremene tripartitne radne skupine, odbori ili druge skupine koje se formiraju za raspravu o određenim temama ili pitanjima (na primjer, imigracija i imigracijska kvota, briga o uzdržavanim članovima, Plan razvoja socijalne skrbi za razdoblje 2016. – 2023.).

Osim toga, od 2018. socijalni partneri (EAKL i ETKL) i vlada ponovno su uspostavili tripartitne sastanke; oni se održavaju dva ili tri puta godišnje. Ti se sastanci koriste za raspravu o relevantnim temama u to vrijeme i kao platforma za socijalne partnere da pokrenu najvažnije teme na svojim dnevnim redovima.

Glavna tripartitna i bipartitna tijela

Od 2007. godine Estonija ima dvostruki kanal zastupanja zaposlenika: zaposlenike može zastupati sindikat i/ili povjerenik zaposlenika. Zastupanje radnika regulirano je Zakonom o sindikatima i Zakonom o povjerenicima radnika. Predstavnici sindikata biraju se iz redova članova sindikata, a zaposlenike povjerenike biraju zaposlenici na glavnoj skupštini društva. Oboje mogu biti prisutni u određenoj tvrtki u isto vrijeme; Međutim, sindikat ima automatsko pravo sudjelovati u kolektivnom pregovaranju i kolektivnom rješavanju sporova. Ako u društvu ne postoji sindikat, povjerenik ima pravo sklapati ugovore ili zastupati zaposlenike u rješavanju kolektivnih sporova. Povjerenici zaposlenika uglavnom djeluju u području postupaka informiranja i savjetovanja. Predstavnici sindikata također mogu sudjelovati u ovom procesu, bez obzira na to je li prisutan opći predstavnik.

Zaposlenike zastupa i predstavnik radnog okruženja koji je predstavnik za pitanja sigurnosti i zdravlja na radu: prate provedbu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, sudjeluju u istragama nesreća ili profesionalnih bolesti, obavještavaju zaposlenike i tako dalje. U tvrtki s 10 ili više zaposlenika zaposlenici biraju jednog predstavnika radnog okruženja između sebe. Ako poduzeće zapošljava manje od 10 zaposlenika, poslodavac je dužan konzultirati se sa zaposlenicima o pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu. Osim toga, u poduzećima sa 150 i više zaposlenika poslodavac je dužan osnovati vijeće za radno okruženje, koje se mora sastojati od jednakog broja predstavnika koje imenuje poslodavac i predstavnika koje biraju zaposlenici (ukupno najmanje četiri člana). Inspekcija rada ima pravo zahtijevati osnivanje vijeća za radno okruženje i u poduzeću s manje od 150 zaposlenika, ovisno o prisutnim opasnostima i broju nesreća na radu i slučajeva profesionalnih bolesti u poduzeću. Vijeće redovito analizira uvjete rada u poduzeću, sudjeluje u izradi plana razvoja sigurnosti i zdravlja na radu te istražuje nesreće na radu. Prava i obveze predstavnika za radno okruženje i vijeća propisani su Zakonom o zaštiti na radu (Töötervishoiu ja tööohutuse seadus).

Uredba, sastav i nadležnosti predstavničkih tijela