Profil zemlje radnog vijeka za Estoniju
U ovom se profilu opisuju ključne značajke radnog života u Estoniji. Cilj mu je pružiti relevantne pozadinske informacije o strukturama, institucijama i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Estoniji.
Europski rječnik industrijskih odnosa: Radni odnos
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Zakonom o ugovorima o radu propisano je da poslodavac u pravilu ne smije sklopiti ugovor o radu s maloljetnikom mlađim od 15 godina ili maloljetnikom koji je obvezan pohađati školu, niti dopustiti takvom maloljetniku da radi. Međutim, u iznimnim okolnostima poslodavac može sklopiti ugovor o radu s maloljetnikom u dobi od 13 do 16 godina uz obvezu pohađanja škole i dopustiti mu rad ako su njihove dužnosti jednostavne i ne zahtijevaju veći fizički ili psihički napor (lagani rad). Maloljetnicima od 7 do 12 godina dopušteno je obavljati lagane radove u području kulture, umjetnosti, sporta i oglašavanja.
Ugovor o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ugovor o radu smatra se sklopljenim i ako zaposlenik započne rad za koji se u danim okolnostima može očekivati samo uz naknadu. Pretpostavlja se da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme. Može se sklopiti na određeno razdoblje od najviše pet godina ako je opravdano dobrim razlozima ili do razdoblja zamjene u slučaju zamjene zaposlenika koji je privremeno odsutan ili u slučaju rada preko poduzeća za privremeno zapošljavanje.
Od 2014. godine sve oblike zaposlenja (plaćeni ili volonterski rad) poslodavac mora upisati u registar zaposlenih pri Poreznoj i carinskoj upravi kada zaposlenik počne raditi.
Postupci otkaza i otkaza
Postupci otkaza i otkaza opisani su u Zakonu o ugovorima o radu. Prema zakonu, ugovorne stranke mogu sporazumno raskinuti ugovor o radu u bilo kojem trenutku. Međutim, zaposlenik mora obavijestiti poslodavca najmanje 30 dana unaprijed, dok poslodavac mora obavijestiti zaposlenika najmanje 15-90 dana unaprijed (ovisno o trajanju radnog odnosa).
Ugovori se također mogu izvanredno raskinuti pod određenim okolnostima. Zaposlenik to može učiniti ako nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti ili ako je poslodavac počinio temeljnu povredu svoje obveze prema zaposleniku. Poslodavac može raskinuti ugovor iz dobrih razloga koji proizlaze iz dugotrajne nesposobnosti radnika da obavlja svoje dužnosti ili iz ekonomskih razloga kao što su smanjenje obujma rada, reorganizacija rada ili stečaj.
U slučaju kolektivnog otkaza poslodavac mora obavijestiti i savjetovati se s predstavnikom zaposlenika ili sa zaposlenicima ako nemaju zastupnika te obavijestiti EUIF.
Kolektivni otkaz znači otkazivanje, u roku od 30 kalendarskih dana zbog otpuštanja, ugovora o radu od najmanje manje od:
5 zaposlenika u poduzeću u kojem je prosječan broj zaposlenih* do 19
10 zaposlenika u poduzeću u kojem je prosječan broj zaposlenih* 20–99
10% zaposlenika u poduzeću u kojem je prosječan broj zaposlenih* 100–299
30 zaposlenika u poduzeću u kojem je prosječan broj zaposlenih* najmanje 300
Napomena: * Prosječan broj zaposlenika temelji se na šestomjesečnom razdoblju prije dana kada su zaposlenici obaviješteni o kolektivnom otkazu.
Publikacija: Eurofound (2013.), Sudjelovanje socijalnih partnera u sustavima naknada za nezaposlene u Europi (vidjeti informacije o Estoniji).
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
U ovom se odjeljku razmatraju uvjeti roditeljskog, rodiljnog i očinskog dopusta. U 2018. godini reformiran je sustav roditeljskog dopusta i naknada. Izmjenama, koje su stupile na snagu postupno od ožujka 2018. do travnja 2022., nastoji se postići fleksibilniji sustav, promicati rad i potaknuti sudjelovanje očeva u skrbi o djeci. Ovim promjenama moguće je da oba roditelja istovremeno primaju naknadu, da je primaju tijekom duljeg razdoblja (3 godine umjesto 1,5 godine) i da ostvaruju veći dohodak od zaposlenja dok su na roditeljskom dopustu. Osim toga, u srpnju 2020. uvedeno je 30 dana očinskog dopusta, rezerviranog samo za očeve. Korištenje roditeljskog dopusta od strane očeva stalno se povećavalo sa 6 % u 2014. na 16 % na kraju 2020., a brže se povećalo s 8 % na 16 % u razdoblju od 2018. do 2020.
Zakonski aranžmani za dopust
| Maternity leave | |
| Maximum duration | A woman has the right to 140 calendar days of maternity leave. The leave may be taken 30–70 days before the estimated date of birth (from the 30th to the 36th week of pregnancy), as determined by a doctor or midwife. If a woman starts her maternity leave less than 30 days before the estimated date of birth, leave is shortened by the relevant period. |
| Reimbursement | 100% of average income per calendar day (maternity benefit). |
| Who pays? | Estonian Health Insurance Fund |
| Legal basis | Employment Contracts Act, Article 59; Health Insurance Act, Article 54. |
| Parental leave | |
| Maximum duration | A mother or father has the right to parental leave until his or her child reaches the age of three years. Parental leave may be used by one person at a time. Since April 2022, parents have been allowed to be on leave simultaneously for up to two months. |
| Reimbursement | The benefit is granted for 435 days from the date on which the right to receive the benefit arises. If the mother of the child does not have the right to receive maternity benefit, parental benefit is granted until the day the child reaches 18 months of age. The amount of benefit per calendar month is equivalent to 100% of the average income per calendar month calculated on the basis of the social tax paid during the 12 months preceding the pregnancy (9 months are deducted from the date of birth and the preceding 12 months are taken as the basis for the calculation). |
| Who pays? | State budget, social insurance tax. |
| Legal basis | Employment Contracts Act, Article 62; Family Benefits Act, Chapter 3. |
| Paternity leave | |
| Maximum duration | 30 calendar days, as of July 2020. This can be taken at once or in parts. It is added to the period of parental leave. |
| Reimbursement | Paternity leave is remunerated on the basis of the father’s average wages; the conditions are as parental leave benefit. |
| Who pays? | State budget, social insurance tax. |
| Legal basis | Employment Contracts Act, Article 60; Family Benefits Act, Article 33. |
Bolovanje
Ako je zaposlenik bolestan, ima pravo na naknadu za bolovanje od četvrtog dana bolesti. Prvih pet dana plaća poslodavac (četvrti do osmi dan bolovanja), a sljedeće dane estonski zavod za zdravstveno osiguranje. Iznos naknade je 70% prosječne plaće osobe. Naknada se isplaćuje najviše 182 uzastopna kalendarska dana. Od 2017. poslodavci su u mogućnosti (ali ne i obvezni) zaposlenicima nadoknaditi drugi i treći dan bolovanja bez plaćanja socijalnog poreza, do maksimalnog iznosa od 100% prosječne plaće osobe.
Zakon o ugovorima o radu (članak 88.) navodi da poslodavac može u izvanrednim okolnostima otkazati ugovor o radu ako radnik nije bio u mogućnosti obavljati svoje dužnosti dulje vrijeme (četiri mjeseca) zbog svog zdravstvenog stanja. Prije otkazivanja ugovora o radu, poslodavac mora zaposleniku ponuditi drugi posao ako je to moguće, prilagođavajući radno mjesto ili radne uvjete ili po potrebi osigurati obuku.
Dob za umirovljenje
U pravilu, prema Zakonu o državnom mirovinskom osiguranju (članak 7.), minimalna formalna dob za umirovljenje je 65 godina. Trenutno je, međutim, niža i razlikovat će se od osobe do osobe, ovisno o tome kada su rođeni, sve do 2026. godine. Do 2016. dob za odlazak u mirovinu za žene postupno se povećavala sa 60 na 63 godine. Stoga je od 2016. dob za odlazak u mirovinu i za muškarce i za žene bila 63 godine. Nastavit će se postupno povećavati na 65 do 2026. U 2018. dovršena je mirovinska reforma. Ovim promjenama, od 2027. dob za odlazak u mirovinu bit će vezana uz očekivani životni vijek. Očekuje se da će do 2060. godine dob za odlazak u mirovinu biti 68 godina i 10 mjeseci. Osoba ima pravo na starosnu mirovinu od jedne do pet godina prije dobi za umirovljenje (ovisno o mirovinskom razdoblju) i u bilo kojem trenutku nakon navršene dobi za umirovljenje.
