Profil zemlje radnog vijeka za Estoniju
U ovom se profilu opisuju ključne značajke radnog života u Estoniji. Cilj mu je pružiti relevantne pozadinske informacije o strukturama, institucijama i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Pravni aspekti
Zakonom o kolektivnom rješavanju radnih sporova uređuju se vrste sindikalnih akcija, a time i pravo radnika, odnosno udruga ili saveza radnika na organiziranje štrajka (streik) i pravo poslodavaca, udruga ili saveza poslodavaca da izuzmutöösulg) radi rješavanja radnog spora. Pravo na štrajk ili isključenje nastaje samo ako nije na snazi zabrana prekida rada, ako su provedeni propisani postupci mirenja, ali nije postignuto mirenje, ako se ne poštuje sporazum ili ako sudska presuda nije izvršena. Organizator štrajka ili isključenja dužan je pisanim putem obavijestiti drugu uključenu stranu, nacionalnog miritelja i lokalnu vlast o planiranom štrajku ili blokadi najmanje dva tjedna unaprijed. Osim štrajkova ili isključenja, zaposlenici i njihove udruge ili savezi imaju pravo organizirati štrajkove upozorenja (hoiatusstreik) u trajanju do jednog sata. Osim toga, dopušteni su štrajkovi suosjećanja (toetusstreik) kao potpora zaposlenicima koji sudjeluju u štrajkovima. O trajanju takvih štrajkova odlučuju stranke, ali ne mogu trajati dulje od tri dana. Predstavnik zaposlenika ili udruga ili savez zaposlenika dužni su obavijestiti poslodavca, udrugu ili savez poslodavaca i lokalnu samoupravu o planiranom štrajku upozorenja u pisanom obliku najmanje tri dana unaprijed, a o planiranom štrajku suosjećanja u pisanom obliku najmanje pet dana unaprijed.
Razvoj industrijskih akcija, 2012. – 2019.
2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | Source | |
| Working days lost per 1,000 employees | 64 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1.8 | 0 | Authors’ calculations |
| Number of strikes | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 | Authors’ estimates based on Statistics Estonia data on strikes by economic activity (2012, 2018) |
Napomene: Štrajkovi su rijetki u Estoniji. Dva štrajka 2012. trajala su danima ili tjednima. Tablica ne sadrži statističke podatke o upozorenjima (koja mogu trajati do jednog sata); Bilo je samo nekoliko takvih štrajkova tijekom vremenskog okvira analize.
Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova
Ako stranke u sporu ne mogu postići dogovor pregovorima, mogu se obratiti nacionalnom miritelju, koji vodi postupak mirenja. U slučaju kolektivnog radnog spora između poslodavca i predstavnika zaposlenika, stranke imaju pravo obratiti se savezu poslodavaca i savezu radnika, koji zatim moraju osnovati odbor za rješavanje spora i obavijestiti nacionalnog miritelja. Odluka odbora obvezujuća je za stranke u sporu. U slučajevima u kojima postoji spor koji proizlazi iz provedbe kolektivnog ugovora, stranke imaju pravo obratiti se odboru za radne sporove ili sudu radi rješavanja spora.
Ako, unatoč tim postupcima mirenja, stranke i dalje ne mogu sklopiti sporazum, dopušteni su štrajkovi i isključenja.
Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova
Pojedinačni radni sporovi mogu se riješiti sporazumom između radnika i poslodavca uz posredovanje povjerenika zaposlenika ili sindikata. Stranke imaju pravo obratiti se i lokalnom LDC-u ili sudu.
Najmanje razvijene zemlje neovisna su, izvansudska pojedinačna tijela za rješavanje radnih sporova. Osnivaju se u okviru lokalnih podružnica Inspektorata rada i imaju tri člana: predsjednika LDC-a i predstavnike zaposlenika i poslodavaca koje imenuju EAKL i ETKL. Osim toga, u Estoniji postoji trorazinski sudski sustav, uključujući županijske/gradske sudove i upravne sudove, regionalne sudove i Vrhovni sud.
Posljednje važne promjene u sustavu odobrene su 2017. godine. To uključuje mogućnost obraćanja najmanje razvijenim zemljama s novčanim tražbinama većim od 10 000 eura, koje su prethodno prihvaćali samo sudovi; mogućnost obraćanja najmanje razvijenim zemljama s pitanjima povezanima s radnim uvjetima (na primjer, zdravlje i sigurnost na radu) i pitanjima koja proizlaze iz provedbe kolektivnog ugovora (prije su najmanje razvijene zemlje rješavale samo pitanja povezana s ugovorima o radu); i novim sanacijskim mehanizmima, odnosno pisanim postupcima, postupcima mirenja i postupcima sporazuma.
Korištenje alternativnih mehanizama rješavanja sporova
U Estoniji ne postoje radni sudovi. U sljedećoj tablici prikazan je ukupan broj zahtjeva koje najmanje razvijene zemlje godišnje zaprime od poslodavaca i zaposlenika te broj predmeta koji se odnose na radno pravo podnesenih prvostupanjskim sudovima.
Korištenje mehanizama rješavanja sporova, 2012. – 2019.
| 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | |
| LDCs | 2,983 | 2,965 | 2,364 | 2,691 | 2,671 | 2,605 | 2,716 | 2,942 |
| Courts | 368 | 451 | 375 | 386 | 446 | 356 | 282 | 291 |
Izvori: Statistika radnih sporova Inspektorata rada; Estonska sudska statistika
