Akteri i institucije u Finskoj

Ministarstvo gospodarstva i zapošljavanja (Työ- ja elinkeinoministeriö) odgovorno je za osiguravanje funkcioniranja tržišta rada stvaranjem povoljnog okruženja za industrijske aktivnosti i zapošljavanje. Izrađuje i prati radno zakonodavstvo. Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva (Sosiaali- ja terveysministeriö) odgovorno je za zakonodavstvo o sigurnosti i zdravlju na radu te pitanjima jednakosti. Odjeli regionalnih državnih upravnih agencija (Aluehallintovirasto) za sigurnost i zdravlje na radu odgovorni su za regionalni nadzor zaštite na radu.

Nacionalni ured miritelja (Valtakunnansovittelija) pomaže socijalnim partnerima u sporovima koji se odnose na kolektivne ugovore olakšavanjem međusobnih dogovora, dok se Radni sud (Työtuomioistuin) bavi predmetima između organizacija poslodavaca i zaposlenika koji se odnose na navodne povrede kolektivnih ugovora i može naložiti kompenzacijske novčane kazne. Pravne predmete koji se odnose na zakonodavstvo u području zapošljavanja koji nisu povezani s kolektivnim ugovorima rješavaju opći sudovi. Pučki pravobranitelj za suradnju (Yhteistoiminta-asiamies) nadzire usklađenost sa zakonima koji se odnose na zastupanje osoblja, kao što je Zakon o suradnji u poduzećima.

Ne postoje zakonski propisi o reprezentativnosti, osim središnjih načela kolektivnog pregovaranja u Zakonu o kolektivnim ugovorima. Aktom se utvrđuju sljedeća načela:

Kolektivni ugovor u smislu ovoga Zakona je svaki ugovor koji sklapa jedan ili više poslodavaca ili registriranih udruga poslodavaca i jedne ili više registriranih udruga radnika, a koji se odnosi na uvjete koje treba ispuniti u ugovorima o radu ili u zapošljavanju općenito.

Za potrebe ovog Zakona, "udruženje poslodavaca" znači svako udruženje čiji posebni ciljevi uključuju zaštitu interesa poslodavaca u pitanju zapošljavanja; a "udruženje zaposlenika" znači svako udruženje čiji posebni ciljevi uključuju zaštitu interesa zaposlenika u pitanju zapošljavanja.

O sindikalnom zastupanju

Prema Zakonu o ugovorima o radu, svi radnici, bez obzira na sektor u kojem su zaposleni, imaju pravo učlaniti se u sindikate. Članstvo u sindikatima u Finskoj je visoko, a gustoća sindikata ostala je oko 70% od 2011. Čimbenici koji objašnjavaju popularnost sindikata uključuju sudjelovanje sindikata u mirovinama i sustavima za nezaposlene, što ih čini pružateljem individualne sigurnosti, iako postoje i druge institucije koje pružaju slične usluge i postaju sve popularnije. Finska povijest istaknutosti sindikata u radnom životu i politici također može biti razlog za normalizaciju članstva u sindikatima.

Članstvo u sindikatu i gustoća sindikata, 2011. – 2022.

Napomene: * Udio zaposlenika koji su članovi sindikata. ** Članstvo zaposlenika u sindikatu izvedeno za ukupno članstvo u sindikatu i prilagođeno, ako je potrebno, za članove sindikata izvan aktivne, ovisne i zaposlene radne snage (tj. umirovljenike, samozaposlene radnike, studente i nezaposlene osobe).

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

Tri vrhunske sindikalne konfederacije su Središnja organizacija finskih sindikata (SAK) (Suomen Ammattiliittojen Keskusjärjestö), Finska konfederacija profesionalaca (STTK) i Konfederacija sindikata stručnog i rukovodećeg osoblja u Finskoj (Akava). SAK predstavlja uglavnom plava ovratnička zanimanja, dok STTK predstavlja dužnosnike i službenike (uglavnom bijele ovratnike), a Akava je sindikalna konfederacija za one sa sveučilišnim, stručnim ili drugim visokom razinom obrazovanja.

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

U 2014. godini dva najveća sindikata na najvišoj razini, SAK i STTK, započeli su proces spajanja. Spajanje je planirano za 2016. godinu. Cilj mu je bio povećati centralizaciju i potencijalnu pregovaračku moć organizacija zaposlenika. Međutim, projekt je napušten u lipnju 2016. nakon što se nekoliko sindikata članica STTK-a i neki sindikati članovi SAK-a odlučili povući iz njega.

STTK je posljednjih godina izgubio sindikate članove u korist Akave. U 2016. godini finski policijski sindikat SPJL (Suomen Poliisijärjestöjen liitto), s oko 11.000 članova, prešao je iz STTK-a u Akavu, a 2017. godine još tri sindikata javnog sektora s ukupnim brojem od 5.700 članova učinila su isto. Između 2018. i 2022. dogodilo se nekoliko spajanja između sindikata unutar STTK-a; svi su uključivali jednog od njegovih najvećih članova, Trade Union Pro (Ammattiliitto PRO). Spajanja sindikata dogodila su se i pod okriljem SAK-a, na primjer kada su se tri industrijska sindikata spojila 2018., formirajući jedan od najvećih sindikata u zemlji (RAU, 2018.; ETUI, 2020.; PRO, 2020.; Nousu, bez datuma). Tijekom kruga kolektivnog pregovaranja 2022., sindikati povezani sa SAK-om intenzivirali su suradnju zbog zastoja u kolektivnom pregovaranju u privatnom sektoru (Sindikalne vijesti iz Finske, 2022.).

O zastupanju poslodavaca

Svi poslodavci imaju pravo na slobodu udruživanja, a članstvo u organizacijama poslodavaca dobrovoljno je u privatnom sektoru. Gustoća organizacija poslodavaca bila je stabilna tijekom 2010-ih, a iznosila je oko 65% u 2017. Primjetan je trend spajanja organizacija i očekuje se da će se to nastaviti. Relativno visoka gustoća organizacija poslodavaca najvjerojatnije je povezana s moći koju organizacije rada imaju u kolektivnim ugovorima.

Članstvo i gustoća organizacija poslodavaca, 2012. – 2022.

Napomena: * Postotak zaposlenika koji rade u ustanovi koja je član bilo koje organizacije poslodavaca koja je uključena u kolektivno pregovaranje. n.a., nije dostupno.

Glavne organizacije poslodavaca

EK je vodeća poslovna organizacija i predstavlja cijeli privatni sektor i tvrtke svih veličina. Posljednjih godina EK je izgubio dvije značajne organizacije članice: Finsku federaciju šumarske industrije (Metsäteollisuus) koja je napustila EU 2016., tvrdeći da joj je potrebno bolje usmjereno promicanje interesa, i Federaciju poslodavaca za cestovni promet ALT (Autoliikenteen työnantajaliitto) napustila je 2017. jer više nije sudjelovala u kolektivnom pregovaranju. ALT ima približno 660 tvrtki članica s 26.000 zaposlenih, a Metsäteollisuus ima 62 tvrtke članice s 42.000 zaposlenih.

Lokalna uprava i županijski poslodavci KT (Kuntatyönantajat) interesna je organizacija za poslodavce lokalne samouprave koja predstavlja sve finske lokalne, regionalne i zajedničke vlasti. Pregovara i sklapa kolektivne ugovore za općine, socijalne regije i federacije općina i socijalnih regija koje ukupno zapošljavaju oko 434.000 ljudi (2021.) (KT, nedatirano).

Ured za vladu kao poslodavac VTML (Valtion työmarkkinalaitos) pregovara i sklapa kolektivne ugovore za približno 80.000 (2022.) zaposlenika koji rade za državu (Istraži administraciju, nedatirano).

Crkveni poslodavci (KiT) predstavljaju Evanđeosku luteransku crkvu Finske (Evankelis-luterilainen kirkko) kao poslodavca i pregovaraju o kolektivnom ugovoru za oko 20.000 zaposlenika koji rade za župe (JUKO, 2023.).

Federacija finskih poduzeća SY (Suomen Yrittäjät) ima najveće članstvo od svih poslovnih federacija u Finskoj. Njezino članstvo sastoji se od više od 115.000 poduzeća svih veličina (iako su polovica članova samostalni poduzetnici) iz cijele zemlje i obuhvaća cijeli poslovni spektar. SY je osnovan 1996. godine. Ona nije pregovaračka strana u kolektivnom pregovaranju.

Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije

Napomena: * Nakon što je EK promijenio pravila, centralizirani sporazumi više ne bi trebali postojati, a u razdoblju 2017. – 2018. nije potpisan centralizirani sporazum. Međutim, središnje organizacije tradicionalno su bile duboko uključene u kolektivno pregovaranje, a u razdoblju 2017. – 2018. i 2019. – 2020. središnje organizacije podržavale su i koordinirale svoje sindikate članice u sektorskim pregovorima.

Zahvaljujući snažnoj tradiciji tripartitne suradnje, u Finskoj postoje različite bipartitne, a posebno tripartitne radne skupine. Dok su neke trajnije prirode, druge su uspostavljene ad hoc, od strane vlade ili na temelju sporazuma na nacionalnoj razini, kako bi se istražilo određeno pitanje. Najvažnija su tripartitna tijela na nacionalnoj razini navedena u tablici "Glavna tripartitna i bipartitna tijela", iako postoje i manje skupine za raspravu i regionalni tripartitni forumi. Nacionalne radne skupine vrlo su utjecajne jer sudjeluju u donošenju politika u različitim područjima u suradnji s vladom ili drugim javnim akterima. Ta područja uključuju pitanja povezana s kolektivnim pregovaranjem, kao što su kretanja plaća i troškova, u kojima vlada želi ugovore koji odgovaraju cjelokupnoj situaciji gospodarstva. Druga važna pitanja uključuju konkurentnost i zapošljavanje, kao i sustave za nezaposlenost i mirovine. Za stalna tijela često postoje fiksni mehanizmi savjetovanja, dok ad hoc skupina razlikuju od slučaja do slučaja.

Osim političkih pregovora, tripartitna i bipartitna tijela forumi su za raspravu o razvoju finskog radnog života i jačanju međunarodne konkurentnosti.

Glavna tripartitna i bipartitna tijela

Finska ima visoku stopu zastupljenosti zaposlenika na radnom mjestu, pri čemu zastupljenost zaposlenika u cjelini iznosi 56 % poslovnih jedinica (Europsko istraživanje o poduzećima, 2019.). Zastupanje zaposlenika u osnovi je obilježeno jednokanalnim zastupanjem upravitelja trgovina (luottamusmies), koji su izabrani predstavnici, pridruženi sindikatima i čiji je položaj uređen sektorskim kolektivnim ugovorom. Upravitelji trgovina općenito su povezani sa SAK ili STTK. Akava često ima nižu razinu zastupljenosti zaposlenika na razini radnog mjesta, kao što su kontaktne osobe (yhdyshenkilö ili yhteyshenkilö). Upravitelji trgovina glavni su partneri u postupcima informiranja i savjetovanja, kao i u kolektivnom pregovaranju na razini poslovnih jedinica. Kolektivni ugovori predviđaju prisutnost upravitelja trgovina na radnim mjestima u svim sektorima gospodarstva. Izbor upravitelja trgovina i njihovi mandati regulirani su internim statutima sindikata.

Na radnim mjestima na kojima nema sindikalnog upravitelja ili u slučajevima kada određena skupina osoblja nema sindikalnog upravitelja, umjesto njega može se izabrati upravitelj trgovine bez sindikalne pripadnosti (luottamusvaltuutettu). Položaj takvih upravitelja trgovina reguliran je zakonom, a njihovi su zadaci slični sindikalnim upraviteljima trgovina.

Ako nijedna vrsta upravitelja nije izabrana, zaposlenici mogu izabrati predstavnika za suradnju (yhteistoimintaedustaja) koji će ih zastupati u pregovorima i aktivnostima s poslodavcem u vezi s radom, uvjetima rada i položajem zaposlenika na radnom mjestu. U pregovorima o suradnji između poslodavca i zaposlenika i aktivnostima koje uključuju više od jedne skupine zaposlenika, poslodavac i zaposlenici mogu se dogovoriti o osnivanju radničkog vijeća (yhteistoimintaneuvottelukunta) s predstavnicima svih strana kako bi se olakšali pregovori. Stajališta predstavnika suradnje i radničkih vijeća utvrđena su zakonodavstvom. Zakonom o suradnji u poduzećima utvrđuju se teme o kojima je potrebno informirati predstavnike radnika i savjetovati se s njima, uključujući pitanja kao što su gospodarska situacija poduzeća i izgledi za proizvodnju i zapošljavanje, statistika plaća za različite kategorije radnika te savjetovanje o promjenama u organizaciji rada i slučajevima restrukturiranja.

Predstavnik zaposlenika za sigurnost i zdravlje na radu (työsuojeluvaltuutettu) nadzire pitanja sigurnosti i zdravlja na radu na radnim mjestima s 10 ili više zaposlenika. Na radnim mjestima s 20 ili više zaposlenika mora postojati i odbor za sigurnost i zdravlje na radu (työsuojelutoimikunta) u koji su uključeni i predstavnici poslodavaca i zaposlenika, uključujući izabranog predstavnika za sigurnost i zdravlje na radu.

U privatnim poduzećima sa 150 ili više zaposlenika zaposlenici imaju pravo biti zastupljeni u nadležnim upravljačkim tijelima poduzeća (henkilöstön edustaja).

Sindikalna izaslanstva (ammattiosasto) su ogranci sindikata na razini općine ili radnog mjesta pridruženi SAK-u i STTK-u. Oni pružaju informacije, podršku, obuku i rekreacijske aktivnosti za svoje članove. Akavin pandan sindikalnom izaslanstvu, na velikim radnim mjestima, je sindikat poduzeća (yritysyhdistys).

Uredba, sastav i nadležnosti predstavničkih tijela