Profil zemlje radnog vijeka za Finsku
U tom se profilu opisuju ključne značajke radnog života u Finskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Finskoj.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Minimalna radna dob u Finskoj je 15 godina, iako se 14-godišnjaci mogu zaposliti uz posebne odredbe koje uzimaju u obzir njihovo obrazovanje. Zapošljavanje maloljetnika uključuje i druga ograničenja u pitanjima kao što je opasan rad. Državljani trećih zemalja obično trebaju boravišnu dozvolu za rad kako bi počeli raditi u Finskoj. Iznimke od toga uključuju, na primjer, osobe koje obavljaju kratkotrajne poslove u određenim zanimanjima ili tražitelje azila.
Ugovor o radu mora se izdati svaki put kada započne plaćeni radni odnos. Takav ugovor može biti usmeni ili pisani. Osoba mlađa od 15 godina treba potpis ili odobrenje svog zakonskog skrbnika za potpisivanje ugovora o radu (Uprava za sigurnost i zdravlje na radu u Finskoj, nedatirano). Odredbe o zapošljavanju utvrđene su u Zakonu o ugovorima o radu.
Postupci otkaza i otkaza
Ugovori na određeno vrijeme prestaju bez otkaznog roka na kraju unaprijed određenog razdoblja zaposlenja. Radni odnosi na neodređeno vrijeme prestaju ili zajedničkim dogovorom između poslodavca i zaposlenika ili jednostranim aktom otkaza (otkazni rok). Ako poslodavac raskine ugovor, to se mora temeljiti na teškim razlozima, odnosno ozbiljnim prijestupima na strani zaposlenika ili promjeni okolnosti zbog kojih se zaposlenik ne može nositi sa svojim dužnostima. Prihvatljivi su i financijski razlozi ili razlozi povezani s proizvodnjom. Zaposleniku nije potreban poseban razlog za raskid ugovora. Obje strane moraju poštivati otkazni rok pri raskidu ugovora, čija je duljina povezana s duljinom radnog odnosa. Zaposlenici kojima je ugovor raskinut iz financijskih razloga također imaju pravo na razdoblje plaćenog dopusta za ponovno zapošljavanje. U postupku raskida ugovora o radu moraju se čuti mišljenja obiju strana, a poslodavac mora objasniti moguće financijske razloge otkaza.
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
Politike roditeljskog, rodiljnog i očinskog dopusta u Finskoj su velikodušne, iako trajanje dopusta nije među najdužim u Europi. Iako većina očeva koristi barem neke dane očinskog dopusta na koje imaju pravo, žene i dalje koriste većinu nenamjenskog roditeljskog dopusta. Prema posljednjim podacima, korištenje roditeljskog dopusta među očevima raste od 2000. godine, ali je još uvijek znatno ispod korištenja majkama. Očevi su 2021. iskoristili 11,1 % roditeljskog dopusta (Kela, 2022.a).
Godine 2022. na snagu je stupila nova vladina reforma obiteljskog dopusta. Tom je reformom produljeno trajanje dopusta na temelju zarade s 12,5 mjeseci na otprilike 14 mjeseci. Reforma se sastoji od 40 radnih dana dopusta za roditelja koji je trudna, a zatim oko 6,4 mjeseca dopusta za svakog roditelja. Obitelji s dva roditelja mogu odabrati prijenos 63 dana s jednog roditelja na drugog. U obiteljima sa samohranim roditeljem roditelj dobiva sav roditeljski dopust. Novom reformom roditeljski dopust više nije povezan sa spolom (Finski institut za zdravlje i socijalnu skrb, 2022.). Reformom je uvedeno i pravo na korištenje neplaćenog dopusta za njegovatelje u trajanju do pet dana godišnje (Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva, 2022.a).
Zakonski aranžmani za dopust
| Pregnancy leave | |
| Maximum duration | 40 days (approximately 1.6 months) to be used in a single continuous period, starting 14–30 days before the estimated date of birth |
| Reimbursement | A minimum of €31.99 per working day as of 2023, up to a maximum of 90% of the labour income |
| Who pays? | The Social Insurance Institution of Finland Kela (Kansaneläkelaitos) or the employer; in the latter case, Kela reimburses the employer |
| Legal basis | Employment Contracts Act |
| Parental leave | |
| Maximum duration | 320 days (approximately 12.8 months) divided equally (160 days each) between both parents after the pregnancy leave has ended. 63 days can be transferred to the other parent |
| Reimbursement | A minimum of €31.99 per working day as of 2023, up to a maximum of 90% of the labour income during the first 16 working days, then approximately 70% of the labour income thereafter |
| Who pays? | Kela or the employer; in the latter case, Kela reimburses the employer |
| Legal basis | Employment Contracts Act |
Zakon o ugovorima o radu predviđa zakonodavstvo o bolovanju. Naknadu za bolovanje isplaćuje finski zavod za socijalno osiguranje (Kela). Stopa naknade ovisi o razini dohotka radnika, tako da minimalni isplaćeni iznos iznosi 31,99 eura po radnom danu, a maksimum 70% plaće radnika, od 2023. godine. Maksimalno trajanje bolovanja je 300 radnih dana, nakon čega je invalidska mirovina opcija ako je potrebno. Također je moguće primati djelomičnu naknadu za bolovanje u trajanju od najviše 150 radnih dana (Kela, 2022b). Programi rehabilitacije nude se i u slučajevima dugotrajne bolesti. Poslodavac ima pravo raskinuti ugovor o radu samo ako ga stanje radnika čini trajno nesposobnim za obavljanje posla i ne može mu se ponuditi drugi prikladan posao.
Prema Zakonu o nacionalnim mirovinama 347/1956 (Kansaneläkelaki), opća dob za umirovljenje je 65 godina, a prijevremena mirovina može se odobriti od 64. godine. U slučaju prijevremenog umirovljenja, iznos mirovine će se smanjiti. Primatelji produljene naknade za nezaposlene mogu podnijeti zahtjev za starosnu mirovinu u dobi od 63 do 64 godine. Međutim, te će se naknade ukinuti za sve dobne skupine 2030. (Kela, 2022c). U skladu s mirovinskom reformom koju su 2014. dogovorile središnje organizacije tržišta rada, a koja je stupila na snagu 2017., najranija dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu postupno će se povećati na 65 godina do 2025. Nakon 2025. dob za umirovljenje bit će vezana za očekivani životni vijek.
