Individualni radni odnosi u Mađarskoj

Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu

Prema Zakonu o radu, radni odnos nastaje sklapanjem ugovora o radu (članak 42.). U nekim je slučajevima potreban liječnički pregled kako bi se potvrdila sposobnost za rad.

Ugovori o radu mogu se sklapati samo u pisanom obliku. Ako zaposlenje nije ugovoreno u pisanom obliku, ono je nevažeće i radnik se na njega može pozvati samo u roku od 30 dana.

Minimalna radna dob je 16 godina (Zakon o radu, članak 34. stavak 2.). Odstupajući od navedenog, svaka osoba od najmanje 15 godina koja pohađa redovno školsko obrazovanje može stupiti u radni odnos tijekom školskih praznika. Uz odobrenje nadležnog tijela, mladi mlađi od 16 godina mogu se zaposliti u svrhu izvedbe u kulturnim, umjetničkim, sportskim ili reklamnim djelatnostima (Zakon o radu, članak 34. stavci 2. i 3.).

U javnom sektoru postoje posebni zahtjevi utvrđeni relevantnim zakonom (posebno Zakon CXCIX iz 2011. o državnim službenicima, Zakon XXXIII. iz 1992. o javnim službenicima, Zakon CCV iz 2012. o oružanim snagama i Zakon XLII. iz 2015. o stručnom osoblju tijela kaznenog progona). Jedan poseban uvjet je da je potrebno srednje obrazovanje za državne službenike i službenike za provođenje zakona. Većina poslova u državnom sektoru ne zahtijeva kaznene osude. Minimalna radna dob u javnom sektoru obično je 18 godina. Za određene poslove u državnom sektoru potrebno je odgovarajuće obrazovanje, što je regulirano odgovarajućim zakonima i provedbenim uredbama tih zakona.

Postupci otkaza i otkaza

Zakon o radu (članak 64.) propisuje tri glavna oblika prestanka radnog odnosa:

• raskid otkazom

• Raskid s trenutnim učinkom

• Raskid sporazumno

Otkaz otkazom (Zakon o radu, članci od 65. do 70.) može pokrenuti radnik ili poslodavac. Postoje razne zabrane otkaza povezane s trudnoćom, majčinstvom i brigom o djeci. Poslodavci su dužni opravdati otkaz. Radnik može biti otpušten samo iz razloga povezanih s njegovim ponašanjem u vezi s radnim odnosom, njegovim sposobnostima ili poslovanjem poslodavca. Radnici nisu dužni navesti razloge za prestanak radnog odnosa. Osnovni otkazni rok je 30 dana, koji se mora produžiti za između 5 i 60 dana razmjerno radnom stažu ako poslodavac prekine radni odnos. Otpušteni radnik s najmanje tri godine radnog staža također ima pravo na otpremninu. Otpremnina se plaća i u nekim drugim slučajevima (Zakon o radu, članak 77.), primjerice ako je radni odnos prestao bez opravdanog razloga.

Postoje posebne odredbe o kolektivnom otkazu (Zakon o radu, članci od 71. do 76.) u skladu s Direktivom o kolektivnom otkazivanju (98/59/EZ). Na primjer, pregovori s radničkim vijećem obvezni su i poslodavac mora pisanim putem obavijestiti radničko vijeće o razlogu kolektivnog otkaza.

I poslodavac i radnik mogu raskinuti radni odnos s trenutnim učinkom i bez otkaznog roka ako druga stranka (Zakon o radu, članci od 78. do 79.):

• namjerno ili krajnjom nepažnjom počini tešku povredu bilo koje materijalne obveze koje proizlaze iz radnog odnosa

• u suprotnom postupa koji bi onemogućio radni odnos

Radni odnos može se raskinuti sporazumno. Pojam "uzajamni dogovor" labavo je uređen Zakonom o radu: stranke imaju znatnu slobodu i moraju se poštovati samo opća načela.

Neke posebne skupine, na primjer izvršni službenici i radnici zaposleni preko poduzeća za privremeno zapošljavanje, podliježu manje strogim propisima.

U javnom sektoru prekid radnog odnosa ima posebna (često specifičnija nego u privatnom sektoru) i obvezujuća pravila; otkazni rok je drugačiji, a otpremnina veća. Posebna pravila uređena su relevantnim zakonima (prvenstveno Zakonom CXCIX iz 2011. o državnim službenicima i Zakonom XXXIII. iz 1992. o javnim službenicima).

Roditeljski, rodiljni i očinski dopust

Iako se društveni sustav u Mađarskoj relativno značajno transformirao, u ovoj vrsti dopusta nije došlo do radikalnih promjena. Nema dostupnih podataka o trendovima u korištenju očinskog dopusta – istraživanje iz 2022. sugerira da je posljednjih desetljeća oko jedne petine očeva koji ispunjavaju uvjete iskoristilo očinski dopust. Od 2014. osobe koje su primale naknadu za brigu o djeci (gyermekgondozási díj, GYED) i doplatak za kućnu skrb o djeci (gyermekgondozást segítő ellátás segély, GYESE; vidjeti u nastavku) mogle su raditi nakon prvog rođendana djeteta. Od 2016. godine primatelji mogu raditi nakon što dijete navrši šest mjeseci.

Zbog izmjene Zakona o radu donesene u prosincu 2022., trajanje očinskog dopusta povećalo se s 5 na 10 dana od 1. siječnja 2023. (Zakon I. iz 2012., članak 118. stavak 4.). Druga izmjena uvedena u Zakon o radu istodobno je uspostavila roditeljski dopust. Oba roditelja imaju pravo na ovu vrstu plaćenog dopusta. Svaki roditelj ima pravo na ukupno 44 dana roditeljskog dopusta dok dijete ne navrši 3 godine (Zakon I. iz 2012., članak 118.A stavak 1.).

Taj kratkotrajni roditeljski dopust, koji se temelji na Zakonu o radu, uopće nije povezan s dugogodišnjim roditeljskim dopustom koji je sadržan u Zakonu LXXXIV iz 1998. o uzdržavanju obitelji, kojim se jednom od roditelja daje pravo da ostane kod kuće do trećeg rođendana djeteta uz primanje financijske potpore od države.

Prema potonjem dogovoru o roditeljskom dopustu, roditelji mogu odabrati hoće li otac ili majka ostati s djetetom, iako je to obično potonje. Nakon što dijete navrši šest mjeseci, ostanak kod kuće nije obavezan: primatelj državne pomoći može se vratiti na posao ako tako odluči.

S obzirom na broj pruženih naknada i financijsku instituciju, postoji razlika između "osiguranih" i "neosiguranih" osoba. Osobe se mogu smatrati osiguranicima ako imaju najmanje 365 dana zaposlenja u roku od dvije godine od rođenja djeteta. Različite prednosti su sljedeće:

• naknada za rodiljnu skrb (csecsemőgondozási díj, CSED)

• GYED

• GYESE

U tablici "Zakonski dopusti" daje se pregled glavnih značajki zakonskih uvjeta za dopust u Mađarskoj. Posebna pravila (o posvojiteljima, udomiteljima, blizancima itd.) mogu se pronaći u Zakonu LXXXIII. iz 1997. o naknadama za zdravstveno osiguranje i Zakonu LXXXIV iz 1998. o uzdržavanju obitelji, kako je izmijenjen za određene godine.

Zakonski aranžmani za dopust

Bolovanje

Bolovanje i s njim povezana isplata regulirani su Zakonom LXXXIII iz 1997.

Za vrijeme trajanja bolovanja isplaćuje se 60% naknade za odsutnost, koja se temelji na prosječnoj plaći radnika i definirana je Zakonom o radu, ako je radnik najmanje 730 dana osiguran u okviru socijalnog osiguranja. Inače, naknada za bolovanje iznosi 50% naknade za odsutnost. Dnevnica naknade za bolovanje ne smije biti veća od jedne tridesetine dvostruke mjesečne minimalne plaće.

Dob za umirovljenje

Dob za umirovljenje uređena je Zakonom LXXXI. iz 1997. o mirovinskim naknadama socijalne sigurnosti.

Dob za odlazak u mirovinu za starosnu mirovinu u sustavu socijalne sigurnosti od 2022. iznosi 65 godina. Dob za umirovljenje postupno se povećava od 2010. godine. Drugi kriterij prihvatljivosti za punu starosnu mirovinu je najmanje 20 godina radnog staža. Djelomična starosna mirovina dodjeljuje se osobama koje su navršile odgovarajuću dob za umirovljenje za starosnu mirovinu i imaju najmanje 15 godina radnog staža.

Postoji spolna razlika: puna starosna mirovina duguje svakoj ženi koja ima najmanje 40 godina radnog staža, bez obzira na dob.

U javnom sektoru državni službenici i neki drugi službenici dužni su otići u mirovinu u dobi od 70 godina. Postoji novi propis da zaposlenik u državnom sektoru ne bi trebao imati paralelnu mirovinu i plaću; Ako su prošli dob za umirovljenje, moraju odabrati hoće li se mirovina obustaviti ili će se prekinuti plaćeni radni odnos u javnom sektoru.

Od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2023. primjena navedenog pravila obustavljena je za osobe starije od dobi za umirovljenje koje rade u javnom sektoru za socijalne usluge, usluge zaštite djece i socijalnu skrb te u sektorima javnog obrazovanja i strukovnog obrazovanja kao javni službenici ili dužnosnici (Uredbe Vlade 268/2022 i 269/2022). Tijekom relevantnog razdoblja pogođeni zaposlenici mogli su primati i plaću i mirovinu.

U oružanim snagama i agencijama za provođenje zakona zaposlenici mogu otići u mirovinu pet godina ranije.